StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNapetost na vrhuncu

U četvrtak je ‘Dan D‘, donijet će se dvije odluke koje bi mogle odrediti budućnost Europe: ovo je sve, samo ne obično europsko ljeto...

Piše Ines Lukić/JL
19. srpnja 2022. - 16:00

Iako se to po stanju na hrvatskim plažama možda i ne čini, ovo je sve samo ne obično europsko ljeto, a tjedan u kojem se nalazimo toliko kuha napetostima da bi se moglo reći da je ključan za smjer raspleta aktualne energetske i, potencijalne, ekonomske krize na kontinentu, piše Jutarnji.

U četvrtak će, naime, Europska središnja banka (ECB) donijeti odluku o prvom dizanju referentnih kamatnih stopa nakon dugog niza godina, što bi trebalo utjecati na smirivanje inflacije, a istoga će dana postati jasno hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin pustiti plin kroz Sjeverni tok 1, koji je trenutno zatvoren zbog održavanja. Uznemirenost je pojačala informacija da je Gazprom još prošlog tjedna poslao pismo korisnicima Sjevernog toka 1 da ne može jamčiti redovitu opskrbu zbog izvanrednih okolnosti.

Ostane li plinovod zatvoren nakon 21. srpnja, to bi u prvom redu snažno pogodilo njemačko gospodarstvo, koje se uvelike opskrbljuje iz tog izvora i bilo bi prinuđeno na redukcije, a onda bi se to u valovima prelilo na sve ostale, pa i Hrvatsku, uzrokujući ozbiljan gospodarski pad.

Kao da ključnih događaja ne manjka, moguća je i nova politička kriza u Italiji (koju bi potom ujesen mogla slijediti dužnička kriza jer se javni dug Italije popeo iznad razine od 150 posto BDP-a), a uzdrmani premijer koalicijske vlade Mario Draghi u srijedu se obraća parlamentu. "Imamo pandemiju, imamo rat, imamo inflaciju, imamo energetsku krizu", tako jedan od stručnjaka s rimskog sveučilišta LUISS opisuje za Sky News tešku situaciju u kojoj se Italija i EU nalaze te bi zbog toga bilo važno da Draghi ne padne. Vladu je doveo u pitanje Pokret 5 zvjezdica nezadovoljan pomoći koju država pruža obiteljima ugroženima rastom cijena energenata i hrane.

image
Alexey Nikolsky/AFP

Dok se s napetošću čeka četvrtak i odluka o kamatnim stopama u eurozoni, Financial Times podsjeća da ih je zadnji put ECB dizao 2011. godine, a samo nekoliko mjeseci kasnije je morao mijenjati smjer jer je eurozona upala u dužničku krizu. Panika na tržištu se počela smirivati tek nakon što je Mario Draghi (koji je tada bio predsjednik ECB-a) objavio kako će "učiniti što god je potrebno" kako bi spasio euro.

Kako piše britanski dnevnik, i sada se javljaju strahovi da bi mogao uslijediti sličan krizni scenarij. Ipak, valja napomenuti da će vijest o novim kamatnim stopama u četvrtak biti objavljena paralelno s novim planom kupovine obveznica, za što se središnja banka koju vodi Christine Lagarde nada da će prevenirati drmanje eurozone.

Rizike s kojima smo suočeni ovako za FT objašnjava stručnjakinja Maria Demertzis iz bruxelleskog think-tanka Bruegel: eurozona bi zbog energetske krize mogla završiti u recesiji, a istodobno će ECB morati nastaviti dizati kamatne stope ako inflacija ne bude padala. "To je skoro pa nemoguća situacija", ocjenjuje.

Inače, Lagarde je najavila da će dizanje kamata ići postepeno, počevši s 0,25 postotnih bodova, a uslijedit će veći rast u rujnu ako cijene ostanu visoke, što je prilično oprezna politika u odnosu na onu koju provodi američka središnja banka (koja je već tri puta dizala kamatne stope), te je zbog toga u nekim krugovima zaradila snažne kritike. Dio članova upravnog odbora ECB-a, posebno oni iz baltičkih zemalja gdje je inflacija oko 20 posto, zagovara da se već ovog četvrtka kamatne stope podignu više od najavljenog. "To je kao antibiotik. Ne pomaže ti da ga uzmeš u rujnu ako si sada bolestan", citira jednog od njih FT. Generalna ideja iza svega je jasna: novac poskupljuje, manje se troši, inflacija se ispuhuje, ali pritom se i spušta gospodarski rast.

Bloomberg je objavio u utorak kako postoje naznake da ECB razmatra dizanje kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova u četvrtak, ali službenih najava o tome nema.

Valja podsjetiti također da je prošlog tjedna Europska komisija objavila prognozu da bi inflacija u eurozoni ove godine mogla doseći rekordnih 7,6 posto, a na relativno visokoj razini od četiri posto ostati i u idućoj godini, što je debelo iznad ECB-ovog cilja od dva posto. Gospodarski rast eurozone je prognoziran pak u 2022. na 2,6 posto, a u idućoj godini na iznimno skromnih 1,4 posto. Kad se pak govori o inflaciji, rast cijene plina je njen glavni pokretač, a rat u Ukrajini i sankcije Rusiji geopolitički kontekst koji nas je sve na neki način "zarobio" nakon pandemije i krize koju je ona izazvala.

24. studeni 2024 01:33