NATO-ovi zapovjednici prekinuli šutnju, otkrili najvećeg neprijatelja europske obrane: ‘Oni su Božji dar za Putina!‘

Dok kontinentalne članice NATO saveza, suočene sa zabrinjavajućim potezima Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, hitno pokušavaju povećati potrošnju i proizvodnju za obranu, europskim obrambenim tvrtkama blokirana su ulaganja, tvrde visoki dužnosnici NATO-a i nekoliko osoba iz spomenute industrije, piše Jutarnji.

- Europski financijski sektor smatra da nije etično ulagati u obrambenu industriju i podržavati industriju koja proizvodi komponente za nuklearno oružje, a drugim ulagačima zabranjeno je kupovati dionice obrane zbog ciljeva održivosti. Takvima poručujem sljedeće: ‘Odite u Siriju, Gazu, Ukrajinu, Jemen. Pogledajte što rat čini zemlji, gradu, ljudima‘ - rekao je u intervjuu za Newsweek nizozemski admiral Rob Bauer, šef vojnog odbora NATO-a u odlasku.

Institucionalni ulagači, osobito oni u Europi, često su vezani ekološkim, društvenim i upravljačkim kriterijima (ESG) koji zapravo mjere koliko je neka organizacija ekološki prihvatljiva, društveno odgovorna i transparentna. Taj skup pravila koriste ulagači kako bi lakše procijenili gdje ulagati, a gdje ne. Tako, primjerice, norveški državni fond - s gotovo 1,8 trilijuna dolara imovine i udjelima u više od 9000 kompanija - zabranjuje ulaganja u zrakoplovne tvrtke poput Airbusa i Boeinga zbog njihove povezanosti s proizvodnjom nuklearnog oružja.

- ESG u Europi apsolutno ide na ruku Rusiji - kaže jedan istaknuti dužnosnik europske obrambene industrije.

Obrambenim tvrtkama trebaju ulaganja kako bi održale svoje programe i razvijale dugotrajne tehnologije.

- Kad fondovi ne ulažu u obranu, to ograničava sposobnost industrije da dalje ulaže u nove vještine i tehnologije - rekao je glasnogovornik BAE Systemsa sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, najvećeg europskog obrambenog izvođača koji se također našao na norveškom popisu zabranjenih.

I švedska obrambena tvrtka Saab dodaje kako su kriteriji isključenja "štetni kako za napredak u industriji, tako i za potrebe nacija za jačom obrambenom sposobnošću".

- Europska obrambena industrija mora zadržati dugoročni pristup kombinaciji privatnog i javnog financiranja kako bi dosegla kapacitet koji od nje zahtijevaju njezini kupci - kaže Viktor Wallström, čelnik za komunikacije i održivost u Saabu.

Bivši finski premijer Sauli Niinistö u nedavnom izvješću za Europsku komisiju rekao je da su europske zalihe tenkova pale za 77 posto između 1992. i 2022. godine, broj borbenih zrakoplova u istom razdoblju pao je za 57 %, a podmornica za gotovo polovicu.

- Oprema je danas naprednija, ali mogla bi proći desetljeća dok se, nakon godina nedovoljnog ulaganja popraćenog regulatornim preprekama, broj iste ne poveća - dodao je.

Dvojica bivših ministara u vladi Ujedinjenog Kraljevstva lani su također rekli da je "perverzno što se obrambeni sektor izbjegava u trenutku kad u Ukrajini bjesni rat". Citirali su i istraživanje koje je pokazalo da su otprilike dva od pet institucionalnih ulagača odbila ili zaustavila ulaganja zbog brige o ESG-u.

Istodobno, u SAD-u vrijede drugačija pravila. Ondje je, naime, duboko ukorijenjeno mišljenje da je obrana vrijedna investicija.

- Financiranje obrambenog sektora u SAD-u vrlo je dobro društveno prihvaćeno i čini se da ondje nema ESG prepreka koje vidimo u Europi - kaže Oliver Cusworth, dužnosnik ureda za obranu i sigurnost Europske investicijske banke. S njim se slaže i glasnogovornik francuske multinacionalne obrambene tvrtke Thales, koji dodaje kako se u "SAD-u obrana smatra ključnom komponentom koja pridonosi globalnoj stabilnosti.

- Obrana je jedna od najreguliranijih industrija u svijetu, a Thales djeluje u strogom skladu s najzahtjevnijim etičkim normama i standardima sektora - dodao je.

Bivši finski premijer Niinistö u ranije spomenutom izvješću rekao je da se EU mora suočiti s "ogromnim jazom" u ulaganjima u obrambenu tehnologiju koji se otvorio između Unije i Sjedinjenih Država, koje troše do 12 puta više od same EU.

Europska obrambena agencija još u studenome prošle godine potvrdila je da odluke o ulaganjima iz financijskog sektora podliježu sve strožim ESG kriterijima.

- Zbunjujuće je što još uvijek postoje institucije i organizacije koje vjeruju da je ulaganje u obrambenu industriju na neki način u suprotnosti s ciljevima održivosti. Ne mogu zamisliti ništa održivije od sprječavanja rata - rekao je admiral Rob Bauer na nedavnom obrambenom summitu u Češkoj.

Iz tvrtke Thales također kažu da nema održivosti bez sigurnosti.

- Europski političari jasno su dali do znanja da je jačanje obrane europski prioritet. Ne radi se o suprotstavljanju jednog cilja drugom - rekao je njihov glasnogovornik.

No financijski sektor često će iz ESG-a isključiti ono što se obično naziva kontroverznim oružjem, koje ima potencijal za nanošenje značajne štete civilima. Tako Scottish Widows, glavni davatelj mirovina sa sjedištem u škotskom Edinburghu, odbija ulagati u tvrtke koje proizvode ili koriste određeno oružje koje se smatra neprihvatljivim prema međunarodnim konvencijama. To uključuje kemijsko i biološko oružje, kao i protupješačke mine te kazetno streljivo. I Schroder, londonska tvrtka za upravljanje imovinom, ima sličnu politiku, a Universities Superannuation Scheme, jedan od najvećih pružatelja mirovina u Ujedinjenom Kraljevstvu, također izbjegava ulaganje u tvrtke koje su uključene u razvoj, proizvodnju, skladištenje i prijenos kazetnog streljiva, kao i bijelog fosfora te mina.

Unatoč raznim ugovorima, i dalje ne postoji međunarodno dogovorena definicija oko toga što se zapravo smatra kontroverznim oružjem.

Iako su mnoge zemlje potpisale konvencije koje zabranjuju ili ograničavaju upotrebu nagaznih mina i kazetnog oružja, možda će doći trenutak u kojem će europske države, koje su članice NATO-a, ozbiljno razmotriti mogu li ta oružja biti ključna za vlastitu obranu.

- U vojnom smislu, nagazne mine i kazete su korisno oružje. Ako vodite obrambeni rat, potrebne su vam mine kako biste osigurali svoje linije. To je uvijek bilo jasno - kaže Wolf-Christian Paes, viši suradnik za oružane sukobe u think tanku Međunarodnog instituta za strateške studije.

Newsweek piše da povećanje potrošnje za obranu može negativno utjecati na ocjenu države, a ulaganje u obranu može rušiti i kreditni rejting te iste države.

- Trebalo bi biti obrnuto - ulaganje u obranu treba tretirati isto kao i ulaganje u mjere koje ograničavaju klimatske promjene - smatra Bauer.

Ulagači se uvelike oslanjaju na rejting agencije kao dio njihove dubinske analize.

- Problem je u tome što različite ESG rejting tvrtke koriste vrlo različite metode za analizu rizika i prilika održivosti - kaže Wallström iz Saaba.