Poskupljenje hrane i energenata glavni je pokretač rasta cijena u EU-u i Hrvatskoj koja je zabilježila dvoznamenkastu inflacijsku stopu od 11,7 posto za prethodni mjesec. Švedska samo što nije priznala recesiju, BDP pada 0,8 posto, kamate na kredite za nekretnine do ljeta bi mogle dosegnuti 4,5% posto. Šveđanima su rate kredita od 150 000 eura skočile mjesečno 300 eura. Ništa bolje nije u baltičkim zemljama, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj. Što se događa i što nam slijedi, odgovarao je u Studiju 4 HRT-a ekonomski analitičar Ivan Miloloža.
- Švedska ima 16 milijardi državnog suficita za prošlu godinu. Kada se gleda standard Švedske koji je bio, u odnosu na ovo što se usporedilo s drugim zemljama, to je ipak drugačije, kazao je Ivan Miloloža.
Ističe da je rast kamatnih stopa u Hrvatskoj znatno manji u odnosu na druge zemlje Europske unije koje su uvele euro.
- Inflatorna stopa ovih drugih navedenih zemalja, Poljske, Češke, Mađarske koje nisu uvele euro je iznad 15, 17, 18 posto. Mađarska je čak na 25 posto stope inflacije koja je jednostavno nemjerljiva s ovim, objasnio je analitičar za HRT.
- I Švedska nema uveden euro i to je jedan od razloga velikog rasta možda i bržeg rasta stopa na nekretninski dio i kredita. Ipak je pod kontrolom europske banke, gdje se našla Hrvatska i druge zemlje koje imaju eurozonu. Lakše se zaduživala i lakše dolazila do sredstava i lakše uspjela kontrolirati rast kamatne stope, dodao je.
Troškovi režija su u prosjeku Šveđanima porasle za 25 posto. Cijene hrane su isto otišle u nebo, a cijene hrane su više rasle u Švedskoj, nego u Hrvatskoj. Kaže da su tri su osnovna elementa koji utječu na standard života: stanovanje, prehrana i energetika.
- Oni su dominantno rasli uslijed cijele ukrajinsko-ruske krize, odrazilo se strahovito na proizvodnju. To su posljedice upravo toga, objasnio je.
Je li rast cijena nekretnina motor inflacije?
- Kada pogledate stanje tržišta nekretnina u Hrvatskoj, možete vidjeti da nema stanova. Globalno danas u Zagrebu ili bilo kojem dijelu Hrvatske uz more, ako zanemarimo nesretnu Slavoniju, je gotovo nemoguće naći stan. Cijene su otišle za nas Hrvate u nebo, kazao je.
Ističe da kada se pogleda stanje s tržištem Zapadne Europe i kada uzmemo ostale zemlje te ih usporedimo s Zagrebom, može se zaključiti da je Zagreb jeftiniji nego Prag, München, Varšava i slično.
- Nigdje ne možete kupiti stan na periferiji Münchena ispod osam tisuća eura za kvadrat. Da ne govorim kada bi usporedili centar Zagreba ili elitnije dijelove Zagreba s Münchenom, cijene rastu za 15 tisuća, pojasnio je.
Turizam i poskupljenja
Na pitanje hoće li nam turistička sezona donijeti novi val poskupljenja, s podizanjem cijena ugostitelja i hotelijera, odgovara da će doći do rasta cijena.
- Neminovno će doći do rasta cijena, jasno porasti će potražnja. Potražnja uvijek diktira cijenu. To je sveto pravilo ekonomije. Ne bi rasle ovako cijene da nema potražnje. Do cijena prehrambenih proizvoda i svega drugoga će djelomično rasti. Međutim, pozitivnost turističke sezone će ipak nadmašiti taj rast cijena, ali nećemo biti toliko veliki, jer ipak se odrazi na tržišno kupovanje i ostalo, rekao je Miloloža za HRT.
Ističe da će ta tri mjeseca doći do poskupljenja i u lancima i trgovačkim centrima, ali kada se uzme globalno, neće se dogoditi toliki rast uslijed turističke sezone.