Hrvatske tržnice i police trgovačkih centara pune su meda najčešće sumnjivog podrijetla i naravno lošije kvalitete. Na teglici meda piše da je dalmatinski od lavande ili kadulje, a zapravo je riječ o patvorini u kojoj uopće nema kadulje ili se nalazi kadulja u tragovima, piše Slobodna Dalmacija.
I ništa nije protuzakonito jer je u Hrvatskoj dopušteno miješanje meda pa se tako uvezeni med iz Argentine ili Kine pomiješa sa dalmatinskim medom i prodaje kao med proizveden u EU.
Pčelari stoga zazivaju stroge kontrole uvoza i prodaje meda u cilju suzbijanja prodaje patvorina na tržištu uz snažnu promociju domaćeg meda. Gotovo polovica meda na europskom tržištu se uvozi iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20% uvoznog meda krivotvoreno te sadrži ilegalne dodatke poput šećernog sirupa, koji služe za povećanje količine.
Osnova za proizvodnju patvorenog meda je šećerna melasa koja se dobiva u postupku prerade šećerne repe. Takva melasa se stavlja u košnice kao hrana za pčele da bi se kasnije vadila kao med sa kojim pčela nema nikakve veze.
Med se zatim miješa u određenom postotku sa pravim medom i dobiva se jeftin proizvod koji zapravo i nije med, već šećerna melasa. Proizvodnja ovakvih patvorina je dovedena do savršenstva jer se dodaju i umjetni mirisi raznih biljaka, kadulje, lavande, vrijeska, bagrema pa u konačnici sve izgleda kao jako dobra kopija.
S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji meda iznosi 60 posto. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto a po broju pčelara nalazimo se na tek na 19 mjestu.
- Pčelarstvo je bitno za proizvodnju hrane te se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača, kao i kreiranje potpora i metodologije potpora. Pritom je označavanje podrijetla meda velik problem ne samo u Hrvatskoj, a poznato je da neke zemlje na EU tržište stavljaju više meda nego što ga proizvedu. Posebno je važno naglasiti kako je važno boriti se za opstanak pčelarstva, a protiv uvoznih patvorina, priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
- Pčelarima je potrebno omogućiti dobivanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Isto tako potrebno je zalagati se za izjednačavanje statusa pčelara sa stočarima i uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade kako bi se osigurao veći broj livada za livadni med - istaknuo je to predsjednik odbora za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Vukić.
U bespašno vrijeme potrebno je osigurati travnate površine za oprašivače odnosno pčele. Postoji mogućnost korištenja zajedničkih sredstava i suradnje sa ratarima i stočarima koristeći njihove livade za sijanje kvalitetnog medonosnog bilja za pašu pčela, kazao je Vukić. Dodao je kako bi rezultat pašarenja svakako bila kvalitetnija biljna masa za sijeno i stočnu hranu, a uz dogovor sa stočarima i ratarima može se ostvariti obostrana korist.
Pčelari smatraju da je za razvoj domaćeg pčelarstva potrebno osigurati 10 eura poticaja po košnici, sadnju medonosnog bilja tijekom cijele sezone, te pravovremenu košnju livada kako se ne bi prekidao izvor hrane za pčele. Za takve aktivnosti potrebno je imati kompletiranu bazu podataka poljoprivrednih proizvođača te osigurati sredstva kroz Fond za zaštitu okoliša u slučaju pomora pčela.