Krumpir i kruh su osnovne živežne namirnice. Bez krumpira je teško zamisliti svakodnevni život, jedne prosječne obitelji u RH. Jede se na različite načine kao pire, pržen, lešan, na salatu. Od pamtivijeka je krumpir bio sirotinjska hrana i hrana onih nižeg socioekonomskog statusa, jer je bio jeftin i pristupačan za razliku od primjerice mesa koje nije uvijek bilo dostupno na jelovnicima.
Tako je to bilo do sada, do ovoga ljeta kada bi se predrasude o krumpiru kao namirnici za ishranu širokih narodnih masa itekako mogle promijeniti. Cijene krumpira posljednjih mjeseci poletjele su u nebo, a očekuje se njihov daljnji porast zbog dugotrajne suše koja je prepolovila ovogodišnji urod na hrvatskim poljima, na kojima su zasađene značajno manje površine.
Već je sada sasvim jasno da će faliti domaćeg krumpira pa će tržište Europske unije kao i prošle godine diktirati prodajne cijene krumpira na našim tržnicama i trgovačkim centrima. Krumpir se već sada u na tržnicama i u maloprodaji prodaje po cijenama od 6 do 12 kuna.
Najskuplji je u Puli, Rijeci i Rovinju gdje je dvanaest kuna, zatim slijede Dubrovnik i Split gdje se prodaje od osam do deset kuna po kilogramu. Krumpir je najjeftiniji u Sisku i Čakovcu gdje se kilogram na tržnicama prodaje po cijeni od pet kuna.
Poljoprivredni analitičari drže da to nije maksimalna cijena te da bi vrlo vjerojatno kilogram krumpira već za nekoliko mjeseci mogao poskupjeti i do pedeset posto. Poskupljenje krumpira najznačajnije na manjim pakiranja do dva kilograma dok su pak veća pakiranja od deset kilograma ili rinfuza nešto jeftiniji ali ikad većini hrvatskih građana preskupi.
Definitivno, neće biti nestašica krumpira, ali koliko će koštati kilogram to je već drugo pitanje na koje će konačan odgovor dati trgovci nakon što u cijenu uračunaju troškove pakiranja, transporta i distribucije te svoju maržu. Tako bi u najcrnjim scenarijima za građane kilogram krumpira mogao premašiti dva Eura, odnosno petnaestak kuna pa se postavlja logično pitanje tko će po toj cijeni sebi moći priuštiti krumpir. Samo oni bogatiji jer o krumpiru će umirovljenici koji i bez poskupljenja jedva spajaju kraj s krajem moći samo sanjati.
Cijene krumpira na EU tržištu se kreću oko 30 Euro centi (2.20 kn) za kilogram. Riječ je o drastičnom poskupljenju u odnosu na prošlu godinu od čak pet puta što će nužno za posljedicu imati povećanje cijena uvoznog krumpira na tržnicama i u trgovačkim centrima. Dakle, sada je nabavna cijena uvoznog krumpira jednaka lanjskoj maloprodajnoj cijeni i samo je pitanje koliko će poskupjeti i koliko će hrvatski građani morati izdvojiti novca za kilogram krumpira, koji više neće biti bagatelna nego visokotarifna roba.
Kako će se prema ovom problemu postaviti država neizvjesno je prognozirati. Početkom 2019. godine PDV na povrće je snižen na 13 posto ali to nažalost nisu osjetili krajnji potrošači, jer su trgovci podignuli svoje marže pa se nije dogodilo pojeftinjenje krumpira i ostalog povrća. Upravo su trgovačke marže te koje određuju krajnju maloprodajnu cijenu proizvoda. Marže na povrće se kreću od 60 pa do čak 100 posto, ovisno o prilikama na tržištu i u ovom trenutku je teško za povjerovati da bi se trgovci odrekli tog svog ekstra profita. Ukoliko se trgovci ne odreknu svojih marži ili ih barem ne smanje puno hrvatskih građana sebi neće moći priuštiti krumpir koji više neće biti "sirotinjska" hrana. Nužno će se morati mijenjati prehrambene naviku pa će u svakodnevnim jelovnicima krumpir mijenjati riža ili tjestenina, čije se cijene gotovo izjednačavaju.
Predsjednik udruge proizvođača krumpira, Damir Mesarić iz Belice, gdje se proizvode najveće količine u Hrvatskoj ističe da je ovog ljeta "izvađeno" tek 50 tisuća tona, dok je prijašnjih godina urod znao biti i do 100 tisuća tona.
- Na tržištu neće biti domaćeg krumpira, ali ne mogu reći da će biti nekih nestašica. Manji urod će se kompenzirati uvozom. Cijene sigurno neće padati već rasti. Kako će ovakvu situaciju iskoristiti trgovci mi proizvođači ne znamo niti na nju možemo utjecati-smatra Mesarić, naglašavajući da klimatske promjene negativno utječu na proizvodnju jer su obilne kiše pale u svibnju i više uopće nije bilo padavina.
Stoga u Međimurju ozbiljno razmišljaju da promijene sortimenta krumpira koji bi bolje podnosio sušu. Ove godine su pokusno zasađene površine pod krumpirom iz Afrike koji ima dublje korijenje pa ga suša ne ugrožava-pojašnjava Mesarić.
Međimurski proizvođači krumpir u rinfuzi trenutačno prodaju po cijeni od 2.5 kuna za kilogram. Nažalost to će potrajati tek nekoliko mjeseci jer su skladišta poluprazna pa će na tržnicama ostati samo uvoz iz zemalja EU-a, koje će diktirati cijenu za hrvatske građane.
Mesarić smatra da cijena kilograma krumpira nikako ne bi trebala biti veća od 3.50 kuna. To je taj optimum koji proizvođačima osigurava zaradu a potrošačima dostupnost krumpira po pristupačnoj cijeni. Nažalost, hrvatski proizvođači ovdje su nemoćni jer cijene diktiraju EU tržište i uvozno-trgovački lobiji koji su vođeni isključivo vlastitom zaradom a ne dobrobiti građana, kojima će ako cijene nastave rasti ovakvim tempom krumpir postati luksuza roba koja će se kupovati ne na kilograme već na komade.