Jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj: u buru s Kamešnice ulažu 60 milijuna eura

U potpunoj tišini, daleko od očiju javnosti, na Kamešnici je u tijeku jedna od trenutno najvećih gospodarskih investicija u Hrvatskoj.

Tvrtka “Oštra stina” iz Zagreba ulaže 60 milijuna eura u izgradnju vjetroparka s 12 agregata ukupne snage 36 megavata, 110-kilovoltnu trafostanicu, priključni dalekovod i druge prateće sadržaje.

Riječ je o dva vjetroparka, “Kamensko” i “Voštane”, prema glavnom projektu svaki snage do 20 megavata. Iz njih će prvi kilovatsati biti isporučeni u hrvatsku elektromrežu tijekom svibnja, za kada se najavljuje probni rad agregata, a redovna proizvodnja punom snagom počet će 30. lipnja.

Kada se s državne ceste D-220 Trilj – Kamensko skrene na županijsku prema Voštanima, poslije kojih 500 metara s desne strane nailazi se na veliko gradilište 110-kilovoltne trafostanice s rasklopnim postrojenjem i dvostrukim 110-kilovoltnim dalekovodom koji se na Kamenskom spaja na postojeći dalekovod istog napona Buško blato – Kraljevac.

Probijene ceste

Struja koju proizvedu vjetroelektrane na Kamešnici upravo će tim dalekovodom biti otpremana potrošačima.

– Trafostanica je građevinski završena. U tijeku je montaža opreme koja će završiti u veljači, a onda će sve skupa biti ispitano kako bismo do početka travnja dobili uporabnu dozvolu – kaže Iljko Ćurić, direktor “Oštre stine”. Od gradilišta trafostanice vode dvije vijugave ceste probijene upravo za potrebe vjetroparka. Ceste, zapravo, vode do mikrolokacija na kojima će biti podignuti vjetroagregati, u svakom parku po šest, svaki snage tri megavata.

Na to upućuju izliveni betonski temelji. Kažu da je u svaki temelj utrošeno oko 650 metara kubičnih betona, a u neke, gdje je bila mekša podloga, i više od 800 kubika. Tih dana kada su se temelji nalijevali, na pravljenju betona bile su angažirane sve betonare iz okruženja. Do sada je u betonu izliveno 11 temelja, a ovih dana će i posljednji, dvanaesti. Uz probijenu cestu polažu se kabeli, takozvane sabirnice, koji će iz svakog vjetroagregata dopremati proizvedenu električnu energiju do 110-kilovoltne trafostanice.

Iljko Ćurić: ‘U ožujku ćemo probati rad’ / Ronald GORŠIĆ / CROPIX

– Od 1. travnja počinjemo s montažom agregata. Čim se neki od agregata montira, odmah će u probni rad, na potrebna ispitivanja. Planirali smo sve poslove obaviti do kraja lipnja, uključujući i dobivanje uporabnih dozvola, poslije čega bismo krenuli s redovnom proizvodnjom – kače Ćurić.

– Na ovom vjetroparku svi izvođači radova i svi dobavljači opreme su iz Hrvatske, a financijer projekta je Privredna banka Zagreb – dodaje Iljko Ćurić.

Prema izračunima na osnovi obavljenih mjerenja, “Oštra stina” će iz ovih 12 vjetroagregata u elektromrežu godišnje isporučivati oko 110 milijuna kilovatsati električne energije, tek nešto manje od prosječne godišnje proizvodnje HE Đale.

Pripremaju i širenje

Uskoro će instalirana snaga vjetroagregata i količina proizvedene električne energije biti značajno povećana.

– Iako još nismo završili s ovim projektom, već smo pripremili širenje i nova ulaganja koja će po instaliranom megavatu biti značajno jeftinija.

Naime, pri izgradnji ovih 12 vjetroagregata kroz 110-kilovoltnu trafostanicu od 40 megavolt-ampera i prateće postrojenje te 110-kilovoltni dalekovod, izgradili smo infrastrukturu većih kapaciteta za nova širenja. Ta nova ulaganja odnosila bi se samo na vjetroagregate i njihovo energetsko povezivanje s trafostanicom budući da će sve ostalo već postojati – najavljuje Ćurić.

TONI PAŠTAR

Gradu Trilju milijun kuna godišnje! Osim kilovatsati koji će poteći u elektromrežu, iz vjetroagregata s Kamešnice poteći će kune u proračun grada Trilja. Godišnje će Triljani od ovih prvih 12 vjetroagregata ubirati oko milijun kuna. Kada se vjetropark proširi, povećat će se i prihod u triljsku gradsku blagajnu. Ni država neće ostati zakinuta jer će joj vjetar s Kamešnice, uza sve ostale obveze, u proračun donositi 1,5 posto vrijednosti proizvedene energije.

Brojke 20 megavata imat će svaki od dva vjetroparka ‘Kamensko’ i ‘Voštane’ 800 kubika betona naliveno je u temelje svakog agregata 110 milijuna kilovatsati električne energije isporučivat će se godišnje u elektromrežu