Urbanizam grada sustav je sastavljen od mnogih elemenata od kojih su najupečatljiviji dijelovi gradskog prostora, kao što su zgrade, ulice, trgovi, kvartovi, parkovi... Ali postoje i oni elementi čija veličina nije u fizičkom prostoru, već u njihovom značaju. Jedan od njih koji grad pretvara u živući organizam je upravo infrastruktura, odnosno - javni prijevoz. Zadarski javni prijevoz jedan kompliciranijih u državi. Unatoč novim i modernim autobusima, mnogi se građani žale na neredovitost i rijetkost pojedinih linija. No, još jedna ključna stvar taj javni prijevoz čini kompletnim, a to je - autobusna stanica. One su mahom kataloška rješenja bez identiteta, neprilagođena klimi i podneblju, u raskoraku sa suvremenim potrebama i tehnologijom te čeznu za promjenom. A upravo su autobusne stanice nova tema četvrte po redu interdisciplinarne Gradionice koju organizira Društvo arhitekata Zadra u suradnji s Gradom Zadrom i udrugom Eko-Zadar.
- Autobusna stanica urbana je oprema. Ona je postojeći minijaturni urbani prostor, ali i proizvod. Prostor čekanja i susreta, jedno sigurno mjesto i javno sklonište. One su točka informiranja i dio identiteta grada. Zapravo su jedno od najpotentnijih mjesta za primjenu zelenih rješenja i IT tehnologije. Sve to zajedno daje joj kredibilitet postati jedan važan element u sustavu suvremenog urbanističkog oblika u koji bi se Zadar transformirao u tako željeni Zeleni grad – pojasnio nam je predsjednik Društva arhitekata Petar Kozina naglasivši kako je u Zadru značajan deficit zelenila na urbanim površinama.
- Dok se ekološka kriza rješava intenzivnim ozelenjivanjem gradova na najčudesnije načine, zelenilo naših urbanih sredina svedeno je na postotak površine građevinske čestice. Autobusne stanice u Zadru zapuštene su, a pojedine niti ne postoje! Vi ni ne znate da stojite na autobusnom stajalištu jer nema nadstrešnice, a kamo li klupe. To se mora promijeniti – istaknuo je te dodao:
- Gradionica je kao alat u kratkom vremenu intervenira na jednom malom segmentu grada sa specifičnom problematikom, poput prostora iza bivše vojarne Stjepan Radić, gdje je uređen prostor za druženje i koncerte, zatim na Bilom Brigu gdje su građani kasnije samoinicijativno počeli uređivati dijelove kvarta. Posljednja Gradionica bavila se problematikom Vruljice, malog gradskog parka koji je svima jako drag. Nažalost, zbog svima znanih razloga, novac namijenjen njezinom uređenju usmjeren je na druge stvari te je to, za sada, stavljeno na čekanje. Stoga vjerujemo kako je Gradionica idealna stvar za rješavanje problema neinovativnih i zapuštenih autobusnih stanica – rekao je Kozina
Kroz petodnevnu online radionicu, razmjenu znanja sudionika različitih struka i aktivnim sudjelovanjem građana koji valoriziraju radove ciljevi su ovogodišnje Gradionice su: istražiti potencijale i dobiti raznolika rješenja obnove, korištenja i aktivacije prostora, potaknuti raspravu i buduće projekte i natječaje, realizirati najbolja rješenja i stvoriti plodno tlo za aktivaciju drugih sličnih prostora u gradu.
- Od 19. do 23. listopada prijavljeni sudionici će trebati stvoriti svoju viziju autobusne stanice. Cijelo to vrijeme bit će im omogućen kontakt s mentorima. Sudionici sami biraju tempo i utrošeno vrijeme, a moći sudjelovati samostalno ili u timovima. Minimalno jedan član tima treba biti arhitekt, krajobrazni arhitekt, urbanist ili dizajner, bilo da osoba tek studira ili je diplomirala. Timovi su najviše tročlani i, poželjno, interdisciplinarni. Stručni četveročlani žiri ocijenit će radove, a kao i do sada, peta ocjena bit će ocjena javnosti, koja nam je iznimno važna jer želimo postići taj oblik participativnog planiranja prostora. Svačije je mišljenje važno. Naravno, najbolji radovi bit će nagrađeni – zaključio je Kozina.
Izložba svih radova bit će postavljena utorak 6. studenog u 12 sati na Poljani Šime Budinića.