Ministar Šime Erlić u Splitu je predstavio rezultate zajedničkog rada s predstavnicima 7 otočnih županija na novom teritorijalnom pristupu razvoju otoka putem EU fondova, te istom prilikom dodijelio ugovore za otočne projekte financirane iz nacionalnih sredstava.
Posljednjih mjeseci Vlada RH je za otoke osigurala dvostruko veća sredstva iz državnog proračuna. Tako će se putem ovogodišnjeg Programa razvoja otoka podržati 70 projekata ukupnog iznosa 4,4 milijuna eura, što predstavlja najveći broj projekata i najveći iznos u državnom proračunu osiguran za ovu namjenu u zadnjih 10 godina.
Novo programsko razdoblje korištenja EU fondova donosi velik iskorak kad su u pitanju sredstva namijenjena hrvatskim otocima. Naime, prvi su put iz EU fondova, putem Integriranog teritorijalnog programa, alocirana sredstva isključivo za rješavanje specifičnih izazova i razvoj naših otoka.
„Ispregovarali smo novi instrument ciljano za otoke, a istovremeno im ostaje mogućnost konkurirati za sve ostale natječaje kao i dosad. Ono na što sam posebno ponosan je što smo prvi implementirali pristup koji je omogućio otočanima da sami donose odluke o razvojnim prioritetima i projektima. Ponosan sam na sve županije, na „otočno partnerstvo“, njihov doprinos po kojem smo postali primjer pozitivne prakse na razini Europske unije. Otoci trebaju značajna ulaganja, ali i poseban senzibilitet koji mogu imati samo oni koji tamo žive“, kazao je ministar Erlić.
Dodatnih 150 milijuna eura EU sredstava raspoređenih na 7 hrvatskih županija
Radi se o 150 milijuna eura raspoređenih na 7 hrvatskih županija koje u svom sastavu imaju otoke, prema kriterijima koji uključuju površinu, broj stanovnika županije te broj stanovnika naseljenih otoka sa specifičnim položajem i otocima 1. skupine u koju spadaju nerazvijeni otoci. Prema ovim kriterijima Istarska županija na raspolaganju će imati 4,9 milijuna eura, Primorsko-goranska županija 31,7 milijun eura, Ličko-senjska županija 8,5 milijuna eura, Zadarska županija 25,6 milijuna eura, Šibensko-kninska županija 15,9 milijuna eura, Splitsko-dalmatinska županija 35,4 milijuna eura, te Dubrovačko-neretvanska županija 28 milijuna eura.
Područja koja će se financirati uključuju revitalizaciju javno-društvene infrastrukture te objekata kulturne baštine i kulturno-turističkih lokacija, razvoj zelene i plave infrastrukture uz jačanje kapaciteta i spremnosti civilne zaštite i vatrogastva, energetsku učinkovitost i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u infrastrukturnim ulaganjima te izgradnju ili obnovu poslovne infrastrukture ili poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija.
Preduvjet za provedbu Integriranog teritorijalnog programa na otocima je izrada teritorijalnih strategija čiji su nositelji županije te ih one, svaka za svoje otočno područje, izrađuju kao dodatak planu razvoja županije.
Novina korištenja EU fondova u razvoju otoka samo je nadogradnja kontinuiranoj podršci nacionalnim sredstvima
Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz nacionalnih sredstava ministar Erlić dodijelio je predstavnicima županija, gradova i općina od čega se u Primorsko-goranskoj županiji financira 17 projekata vrijednih 1,08 milijuna eura, Ličko-senjskoj županiji 1 projekt vrijedan 72 tisuće eura, Zadarskoj županiji 13 projekata vrijednih 784 tisuće eura, Šibensko-kninskoj županiji 6 projekata vrijednih 373 tisuće eura, Splitsko-dalmatinskoj županija 19 projekata vrijednih 1,27 milijuna eura, te Dubrovačko-neretvanskoj županiji 14 projekata vrijednih 786 tisuća eura.
„Većina otoka proteklih je godina dobivala sredstva za svoje projekte, a ono što svi mogu posvjedočiti danas je da su ti iznosi i do 70-80 posto veći nego oni na koje smo naviknuli. No puno veća vrijednost je što su ova Vlada, predsjednik Vlade i ministar odlučili da će otoci u novom programskom razdoblju imati svoju zasebnu omotnicu na koju se neće moći kandidirati netko tko nije s otoka, dok će se otoci moći kandidirati na sve druge omotnice. Time je dan naglasak važnosti razvoju lokalnih zajednica na otočnom području,“ rekao je župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.