U čitavome svijetu, suočenome s prisilnom izolacijom i životom unutar četiri zida, u mnogim domovima je opasnost - i realnost! - obiteljskog nasilja izrazito porasla.
I hrvatsko je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na svojim mrežnim stranicama objavilo priopćenje o postupanju u situaciji pojačanog rizika od nasilja u obitelji i zlostavljanja i zanemarivanja djece zbog epidemije bolesti COVID-19.
- Dok su obitelji diljem Europe zatvorene u svojim domovima kako bi se suzbilo širenje epidemije bolesti COVID-19, strahujemo i od porasta obiteljskog nasilja. Situacija nije bezazlena, jer osim zdravstvenih rizika potencijalno dovodi i do povećanog rizika za obiteljsko nasilje, kao i zlostavljanje i zanemarivanje djece. Pozivi na samoizolaciju i pojačane mjere, uključujući ograničeno kretanje i socijalnu izolaciju, mogu imati neposredan negativni učinak na žene, djecu i starije osobe koje su izložene nasilju u obiteljskom kontekstu.
Rizici nisu ograničeni samo na kućanstva gdje je nasilje i prije bilo problem, jer osim stresa zbog izoliranosti, strah zbog nesigurnosti posla i financijskih problema, kao i prekomjerna konzumacija alkohola, također povećavaju rizike i vjerojatnost sukoba. Stoga je nužna odgovornost i društva i nadležnih institucija i pojedinaca, kako bismo omogućili sveobuhvatnu, pravovremenu i odgovarajuću podršku za žene i njihovu djecu u situacijama nasilja, čime bi se prevenirali i spriječili teški ili tragični događaji, navodi se, između ostaloga, u priopćenju Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
No što se, osim prijave počinitelja policiji i rizika još veće eskalacije nasilja unutar obitelji, uopće može napraviti? Ženska soba – Centar za seksualna prava i Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji “Duga” iz Zagreba pozivaju i širu zajednicu na solidarnost s onima koji trpe nasilje.
- U dobroj namjeri i želji da zaštitimo sve žrtve, poručujemo: prijavite nasilje. Poruku šaljemo i žrtvama i njihovim susjedima, prijateljima, rodbini… No, javnozdravstvena situacija dovela nas je u do sada neviđene i zbog toga nepredviđene situacije, koje skloništa za žrtve nasilja u obitelji dovode u nezavidnu situaciju. S jedne strane skloništa primarno postoje da bi omogućila žrtvi sigurno mjesto od nasilja, a s druge strane, u vrijeme koronavirusa, svaki ulazak novih osoba u sklonište, bez prethodnog testiranja, predstavlja izniman rizik od zaraze za sve druge žrtve koje su već u skloništima - ističu oni te predlažu da je sada više nego ikada prije neophodno izricati mjere zabrane pristupa žrtvi i djeci na minimalno dva mjeseca i dulje, ovisno o težini nasilja kao i povijesti nasilnog ponašanja, kao i zadržavati počinitelje u istražnom pritvoru u maksimalno dozvoljenom razdoblju.
Ipak, stvari uopće nisu jednostavne, a kad je u pitanju složena tematika nasilja unutar obitelji, stvari su izuzetno komplicirane i u ‘normalna’ vremena. Došlo je očito dotle da je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u nedjelju upozorio svijet na ‘zastrašujući globalni porast’ obiteljskog nasilja u krizi koronavirusa i pozvao vlade da ulože veće napore da spriječe nasilje nad ženama.
Suicidalne misli
Obiteljska savjetovališta širom Europe upozoravaju na porast nasilja. Sve više ljudi radi od kuće, a mnogi od njih su zbog ekonomskih posljedica pandemije ostali bez posla ili im prijeti otkaz. Zbog aktualne situacije partneri napuštaju stanove i kuće rjeđe nego ranije, što žrtvama praktično onemogućava nekoga pozvati pomoć ili savjetovalište, a kućne posjete iz mreža podrške i socijalnih službi su smanjene. Zbog svega toga europske mreže udruga koje se bave zaštitom žrtava nasilja također traže pomoć susjedstva u prijavljivanju nasilja.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, upozorava kako je moguće da izvanrednost trenutačne situacije dovede do povećanja stopa nasilja i u Hrvatskoj.
- U ovim posebnim okolnostima izolacije i ograničenja kretanja i života, i dalje će, kao i do sada, a možda čak i u većoj mjeri zbog specifičnih uvjeta, dolaziti do svih oblika rodno utemeljenog nasilja, odnosno nasilja prema ženama i nasilja u obitelji - kaže Višnja Ljubičić.
- U Hrvatskoj je kod Vinkovaca 22. ožujka ubijena jedna žena, dok je istog dana u Zaprešiću muž pokušao ubiti suprugu. Policija je privela počinitelje, kako navode mediji, a to je upravo ono što i u ovim okolnostima mora funkcionirati. Žrtve rodno utemeljenog nasilja moraju i dalje biti zaštićene, a počinitelji procesuirani - kaže ona.
Pravobraniteljica je stoga upozorila odgovorne kako se ne smije zaboraviti da društveni problemi s kojima smo se suočavali prije izvanredne situacije nisu i neće nestati, već naprotiv, može se dogoditi da postanu još ozbiljniji.
- Nalazimo se u situaciji u kakvoj nikad prije nismo bili što, naravno, utječe i na psihu svih nas. Imamo ljude koji su sada prisiljeni biti zajedno, a dio njih ima neriješene konflikte ili transgeneracijsku sklonost nasilju. S druge strane, imamo osjećaj bespomoćnosti, straha, srama kod drugog partnera, odnosno partnerice, što u interakciji može dovesti do toga da agresor bude sve agresivniji, a žrtva sve više žrtva. Realno je da takva zajednica bez izgleda da dobije pomoć ‘izvana’, od službi, od policije, od suda, razvije i teške oblike nasilja. Kod dijela žrtava, onih koje eventualno u obiteljskoj anamnezi imaju suicidalne epizode, može doći i do porasta broja suicida. Međutim, moguće je i da žrtva - pukne! Da ona postane agresor, pa i ubojica - kaže Andrea Čvrljak, psihologinja i psihoterapeutkinja iz Splita.
Skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj su u vrlo delikatnoj poziciji: neodgovorno je ne primiti žrtvu na smještaj u slučaju potrebe, ali je rizično i primiti je bez prethodnog testiranja na COVID-19 i riskirati da zarazi one koji su već u skloništima. Stoga Ženska soba – Centar za seksualna prava poziva Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da pokrene proces automatskog testiranja žrtava nasilja u obitelji prije ulaska u sklonište. Također, pozivaju MUP da reagira na svaki poziv u pomoć zbog nasilja u obitelji te da poduzme sve iz svoje nadležnosti kako bi se hitno nasilniku izrekla mjera zabrane pristupa žrtvi. Pozivaju i Ministarstvo pravosuđa da se uključi te da suci i sutkinje žurno rade na predmetima nasilja u obitelji i da izriču mjere zabrane pristupa.
Psihološko savjetovalište udruge “B.a.b.e.” zaprimilo je povećan broj poziva u vezi obiteljskog nasilja, te je u samo dva tjedna zabilježen porast od 25 posto razgovora povezanih s nekim oblikom obiteljskog nasilja: psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko. Najučestalije psihičke smetnje su visoka razina anksioznosti, razne smetnje iz depresivne problematike, tjeskoba te iskazuju o osjećajima bespomoćnosti, straha, ljutnje i tuge.
- I mi bilježimo porast broja kontakata - kazala nam je i Livija Plančić, predsjednica splitske udruge “Bijeli krug” koja se bavi pružanjem pomoći žrtvama, pa i žrtvama obiteljskog nasilja.
- Ne mogu kazati da je to drastičan skok, ali jest porast. U skladu sa situacijom, preusmjerili smo naš rad s klijentima na telefonsko savjetovanje, ali moram kazati da vjerujem kako će se razmjeri obiteljske patologije, pa i nasilja, vidjeti tek kad prođe ‘karantena’. Naime, osim onih parova i obitelji koji već i do sada imaju razvijene patološke odnose, u krug toksičnih brakova ući će i mnogi koji su do sada bili korektni. Mislim da će ekonomske teškoće izazvane epidemijom, otkazi, niže plaće, bolest i drugi faktori, značajno opteretiti obiteljske odnose. Stoga mislim da već sada trebamo žurno raditi na programima pomoći koje ćemo provoditi kasnije - dodaje Livija Plančić.
Naši su sugovornici vrlo oprezni u pogledu stvarne mogućnosti sustava da pomogne u uvjetima epidemije. Nerado priznaju da je teško očekivati i od pripadnika MUP-a da se ozbiljnije posveti sankcioniranju obiteljskog nasilja jer, ruku na srce, uz sve što su tijekom proteklih mjesec dana dobili u zadatak a što se tiče provođenja i kontrole mjera izolacije, njihovi su kapaciteti ograničeni. Dakle, uza sve dobre želje i volju, poučak je, nažalost, jasan - tko preživi, pričat će.