Rekordan broj od gotovo 7000 (?) novozaraženih koronavirusom pokazatelj je da se pandemija ne smiruje, štoviše, stručnjaci smatraju da još nije dosegnula vrhunac.
Ugrožene su i trudnice i rodilje. Jedna je rodilja umrla, druga je u teškom stanju, a i jedno novorođenče je umrlo. Stoga Stožer civilne zaštite donosi nove mjere kojima bi se ograničilo širenje virusa i tako spasili mnogi životi. Istodobno liječnici pozivaju na cijepljenje sve koji to još nisu učinili, jer je to za sada najbolje što možete učiniti za svoje i za zdravlje svojih najbližih i pomoći da se širenje virusa obuzda.
Oko cijepljenja, osobito oko cijepljenja trećom dozom, još je uvijek mnogo pitanja i nepoznanica u javnosti. Ima i straha, počevši od straha od igle preko nebrojenih teorija zavjere do tvrdnji da je virus izmišljen.
Stoga smo zamolili epidemiologinju prof. dr. sc. Anamariju Jurčev Savičević, voditeljicu Jedinice za znanstvenoistraživački rad Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, da odgovori na nekoliko najčešćih pitanja naših čitatelja koji još nisu dovoljno informirani o ovoj teškoj i smrtonosnoj bolesti i mogućnostima zaštite.
U medijima se često piše o trećoj, dodatnoj ili "booster" dozi. Što to zapravo znači i koja je razlika među njima?
- Treća doza odnosi se na cijepljenje osoba slabog imunološkog sustava zbog liječenja malignih bolesti, hemodijalize, transplantacije solidnog organa/hematopoetskih stanica i posljedične imunosupresivne terapije, uznapredovale ili neliječene HIV infekcije, različitih imunodeficijencija koje su prethodno potpuno cijepljene.
Dakle, to su bolesnici za koje smo svjesni da će u startu slabije ili nepotpuno odgovoriti na cjepivo u smislu stvaranja zaštitnih protutijela.
Takvi pojedinci inače imaju drugačije protokole cijepljenja u odnosu na druge osobe. Primjerice, osobe koje su na hemodijalizi cijepimo 4 umjesto 3 puta, cjepivom protiv hepatitisa B, i to duplom količinom cjepiva.
Takvi se bolesnici trebaju, bez obzira na cijepljenje, i dalje strogo pridržavati općih mjera sprječavanja prijenosa SARS-CoV-2.
Dodatna ili "booster" doza odnosi se na osobe kojima je prošlo više vremena od završetka primarnog cijepljenja (dvjema dozama cjepiva, odnosno jednom dozom Janssenova cjepiva), na koje su vjerojatno dobro odreagirale u smislu stvaranja zaštite, koja s vremenom slabi pa se dodatnim cijepljenjem želi produžiti.
Koliko vremena treba proći od druge do treće doze?
- Kod davanja dodatne (booster) doze, treba proći barem šest mjeseci.
Je li uputno provjeriti razinu antitijela prije uzimanja treće doze?
- Nije potrebno. Korist serološkog testiranja ili testiranje staničnog imuniteta za procjenu imunološkog odgovora na cijepljenje i eventualnu potrebu za dodatnom dozom nije utvrđena.
Primjetno je da ljudi često rade serološka testiranja na SARS-CoV-2. Kako različiti laboratoriji koriste različite testove s različitim graničnim vrijednostima (pozitivno/negativno) i različitim vrstama protutijela (ukupna /IgM/ IgG), pacijenti su obično zbunjeni rezultatima testiranja, pogotovo kad ih usporede s rezultatima osoba iz svoje okoline.
Rezultate nije jednostavno ni protumačiti u kontekstu razine zaštite na koju ukazuju jer nema definirane granice zaštitne vrijednosti (štite/ne štite) niti su protutijela jedini način imunološke zaštite kojim se naš organizam bori protiv ovog patogena.
Stoga ne bih preporučila serološka testiranja jer imaju ograničenu vrijednost osim u kontekstu znanstvenih istraživanja.
Koliko su ozbiljne tvrdnje da se za treću dozu koriste cjepiva iz starih zaliha, pa je bolje pričekati da stignu nova koja su unaprijeđena za borbu s delta-sojem virusa?
- Čekanjem i odgađanjem cijepljenja mogu se dočekati jedino bolest i njezine komplikacije, odnosno smrtni ishod. Cijepiti se treba što prije, pogotovo osobe koje nisu primile niti jednu dozu.
Može li se primiti bilo koja vrsta cjepiva za treću ili dodatnu dozu, neovisno o tome koje se cjepivo dobilo prvom i drugom dozom?
- U cijepljenju se koristi cjepivo Comirnaty (proizvođača BioNTech Pfizer) i Spikevax (proizvođača ModernaTX). Vektorska cjepiva, kao što su Vaxzevria (Oxford/AstraZeneca) i Janssen (Janssen-Cilag International) nisu preporučena za treću dozu.
Kod osoba koje su u primarnom cijepljenju primile cjepivo Moderna preporučuje se primijeniti isto cjepivo kojim je cijepljenje i započeto, samo u dozi 0,25 ml (prva i druga doza daju se u dozi 0,5 ml).
Ako je osoba cijepljena dvjema dozama Pfizerova cjepiva, preporuka je da primi isto cjepivo u istoj dozi (0,3 ml).
Kod svih ostalih, koji su kao dio primovakcinacije primili druga cjepiva (AstraZeneca, Johnson&Johnson ili druga cjepiva), preporuka je da je za docjepljivanje opravdano primijeniti cjepivo Pfizera ili Moderne (0,25 ml) neovisno o tome kojim je cjepivom provedeno primarno cijepljenje.
Postoje li osobe za koje nije preporučljiva treća doza, recimo one slabijeg imuniteta kojima bi nova količina antitijela mogla stvoriti probleme?
- Ne. Niti će im nova količina antitijela stvoriti problem. Osobe slabijeg imuniteta će, zapravo, stvoriti manje protutijela jer im imunitet nije dovoljno dobar da stvori onoliko protutijela kao što će ih stvoriti zdrava osoba.
Kakva su dosadašnja saznanja o mogućim nuspojavama nakon treće doze, jesu li manje ili veće nego kod ranijih cijepljenja?
- Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti nedavno je objavio rezultate istraživanja nuspojava nakon treće doze cjepiva.
U istraživanju je sudjelovalo 306 ljudi koji su primili treću dozu Pfizerova cjepiva i nuspojave nakon treće doze bile su vrlo slične onima nakon primanja druge.
Kome se preporučuje docjepa (booster)?
- Ciljne skupine za docjepu protiv COVID-a 19 su korisnici i djelatnici domova za starije i nemoćne i odrasle osobe s invaliditetom, zdravstveni radnici koji izravno skrbe o pacijentima neovisno na kojoj razini zdravstvene zaštite rade, sve sobe starije od 65 godina, sve osobe starije od 18 godina koje dijele kućanstvo s imunokompromitiranim i izrazito osjetljivim članovima kućanstva, te svim osobama starijim od 18 godina koje boluju od kroničnih bolesti.
Mogu li se trećom dozom cijepiti i sve osobe starije od 18 godina koje to žele?
- Docijepiti se mogu sve osobe starije od 18 godina nakon završetka primarnog cijepljenja prije više od šest mjeseci.
Cijepiti se i docijepiti može bez naručivanja radnim danom od 10 do 14 sati u Spaladium areni, a na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo u Vukovarskoj 46 u Splitu i u subotu i nedjelju od 8 do 12 sati.
Mogu li se cijepiti i mlađa djeca, trudnice i dojilje?
- Cijepljenje sve djece i mladih u dobi 12 i više godina je dobrovoljno.
Djeca u pratnji roditelja za cijepljenje protiv COVID-a 19 trebaju se javiti nadležnom školskom liječniku ili otići na punktove za cijepljenje bez najavljivanja.
Europska medicinska agencija trenutačno provodi postupak ocjene podataka o ispitivanjima učinkovitosti i sigurnosti cjepiva za djecu dobi od 5 do 11 godina. Napominjem da se u Sjedinjenim Američkim Državama, recimo, cijepljenje u toj dobnoj skupini već provodi cjepivom Pfizer. Što se tiče "booster" doze, ona je za sada preporučena samo za one starije od 18 godina.
Oko cijepljenja trudnica bilo je dosta kontroverzi i nejasnih poruka. Pokazalo se da su žene cijepljene i ne znajući da su trudne te je njihovim praćenjem utvrđeno da nema značajnog negativnog utjecaja cjepiva na njihovo zdravlje ni na ishode trudnoće. Istaknute svjetske stručne udruge danas su se jasno odredile u preporuci da se trudnice cijepe, kao i kolege ginekolozi s Klinike za ženske bolesti KBC-a Split.
Pokazalo se da trudnice imaju veći rizik za teške oblike bolesti i višu smrtnost.
Možda je sad taj problem osviješten više nego ikad u svjetlu medijskih objava o trudnicama ozbiljno ugroženog zdravlja zbog COVID-a u trudnoći. Zbog cijepljenja protiv COVID-19 nije potrebno prekidati ni dojenje.
Što je sa ženama koje žele ostati trudne? Dosta se njih boji cijepljenja jer će im navodno "ugroziti" plodnost?
- Nema dokaza da cijepljenje protiv COVID-a 19 utječe na plodnost.
Stoga žene koje pokušavaju zanijeti ne moraju odgađati trudnoću zbog cijepljenja protiv infekcije COVID-19.
Je li točno da onima za koje je dokazano da su preboljeli/preživjeli COVID-19 i koji su potpuno cijepljeni ne treba treća doza?
- Da. Osobama koje su preboljele COVID-19 te su nakon preboljenja započele i završile primarno cijepljenje nije potrebna treća doza.
Što znači kontraindicirana uporaba cjepiva. Koja su cjepiva i za koga kontraindicirana? Navodno su neki ljudi preosjetljivi na prethodnu dozu istog cjepiva ili na neku komponentu cjepiva!?
- Kontraindikacija znači da su neki lijekovi, cjepiva, terapijski ili dijagnostički postupci nepoželjni jer bi pogoršali ili ugrozili bolesnikovo stanje. Za sva je cjepiva kontraindikacija alergija na sastojke cjepiva.
(U slučaju COVID-19 cjepiva, glavni alergeni su polietilen glikol i polisorbat 80.) Neposredna alergijska reakcija na prvu dozu, koja se javlja unutar četiri sata nakon primjene cjepiva, kontraindikacija je za primjenu druge doze za sva cjepiva.
Kod osoba koje su imale neposrednu alergijsku reakciju na prvu dozu cjepiva najsigurnije je odustati od daljnjeg cijepljenja.
Ako osoba inzistira na dovršetku cijepljenja, treba konzultirati alergologa koji će odlučiti može li se osoba cijepiti u bolničkim uvjetima cjepivom proizvedenim na drugoj platformi od one koja je bila primijenjena za prvu dozu. Kasne alergijske reakcije nisu kontraindikacija za primjenu druge doze cjepiva.
Je li pojava tromboze nakon cijepljenja prvom dozom kontraindikacija za nastavak cijepljenja?
- Za adenovirusna vektorska cjepiva (AstraZeneca, i Johnson&Johnson) je pojava tromboze s trombocitopenijom nakon primjene prve doze kontraindikacija za primjenu druge doze.
Za AstraZenecino cjepivo je i pojava sindroma kapilarnog curenja nakon prve doze kontraindikacija za primjenu druge doze. Ako osoba razvije trombozu s trombocitopenijom ili kapilarno curenje nakon primjene prve doze adenovirusnog vektorskog cjepiva, najsigurnije je ne primijeniti drugu dozu cjepiva za cjepiva koja se daju u dvije doze.
Ako osoba spada u kategoriju visokog rizika za razvoj komplikacija COVID-a 19 ili inzistira na dovršetku cijepljenja, može se dati mRNA cjepivo za drugu dozu uz informiranje pacijenta da ne može predvidjeti sigurnost primjene druge doze.
Kontraindikacija za primjenu adenovirusnih cjepiva je i anamneza heparinom inducirane tromboze s tromocitopenijom.
Tromboza splanhničkih vena (vena u trbušnoj šupljini) i antifosfolipidni sindrom u anamnezi pacijenta nisu kontraindikacija za primjenu adenovirusnih vektorskih cjepiva, ali radi opreza te uzimajući u obzir dostupnost mRNA cjepiva, kod tih osoba preporučujemo primjenu mRNA cjepiva.
Koja su cjepiva trenutačno na raspolaganju u Hrvatskoj, ima li ih dovoljno i je li upotreba nekog cjepiva trenutačno obustavljena zbog kontraindikacija, točnije zbog stvaranja ugrušaka?
- U Hrvatskoj se trenutačno cijepi četirima cjepivima – dva su mRNA cjepiva, Pfizer i Moderna, te dva vektorska cjepiva, AstraZeneca i Johnson&Johnson. Svih cjepiva ima dovoljno. Vezano uz rizik razvoja vrlo rijetke nuspojave tromboze s trombocitopenijom nakon cijepljenja AstraZeneca cjepivom, odnos koristi i rizika primjene tog cjepiva i nadalje je povoljan za dob od 50 i više godina.
Isti nije nedvosmisleno potvrđen za cijepljenje osoba mlađih od 50 godina. Stoga u ovoj fazi epidemije preporučujemo da se kod osoba koje se tek počinju cijepiti primjena AstraZeneca cjepiva usmjeri na osobe starije od 50 godina, a da se kod mlađih osoba daje prednost ostalim cjepivima registriranim u Republici Hrvatskoj. Osobama mlađima od 50 godina koje su već primile prvu dozu cjepiva AstraZeneca i nisu imale poremećaje koagulacije nakon primjene prve doze, niti alergijsku reakciju, treba se dati isto cjepivo i za drugu dozu.
Rizik od nuspojave tromboze s trombocitopenijom nakon primjene druge doze AstraZeneca cjepiva je višestruko niži od rizika nakon prve doze i procjenjuje se da je oko jedan na 600.000 doza.
Budući da je već počelo i cijepljenje protiv gripe, smije li se cijepiti obama cjepivima, odnosno koji se razmak između cijepljenja preporučuje?
- Kako nam se bliži sezone gripe, a cjepivo protiv gripe već je dostupno u ordinacijama obiteljske medicine, moguće je istovremeno cijepiti osobu protiv gripe i protiv bolesti COVID-19, neovisno o proizvođaču COVID-19 cjepiva, ako je to organizacijski izvedivo.
Primjena obaju cjepiva isti dan, a u različito vrijeme i na različitim mjestima, također se smatra istovremenom primjenom.
Ako nije moguće istovremeno dati cjepivo protiv gripe i cjepivo protiv bolesti COVID-19, preporučljivo je primijeniti ta dva cjepiva s razmakom od najmanje 14 dana. U osoba koje nisu cijepljene ili su nepotpuno cijepljene protiv bolesti COVID-19, uključujući i imunokompromitirane osobe koje nisu primile treću dozu u sklopu primarnog cijepljenja, a u kojih istovremena primjena obaju cjepiva nije praktična iz organizacijskih razloga ili osoba ne želi primiti oba cjepiva istovremeno, prednost u ovom trenutku treba dati cijepljenju protiv bolesti COVID-19.
Razloga da se dade prednost cijepljenju protiv bolesti COVID-19 ima više, a jedan od njih je taj što je intenzitet COVID-19 epidemije u ovom trenutku vrlo visok, a početak sezone gripe ne očekuje se prije prosinca.
Bilježimo neslavan rekord u broju novozaraženih od početka pandemije i u Hrvatskoj i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, veliko opterećenje bolničkog sustava brojem hospitaliziranih i onih koji su na respiratoru, nedostatak i umor zdravstvenog osoblja te ponovno širenje COVID odjela u bolnicama i odgađanje operativnih zahvata i pretraga koje nisu hitne. Na taj su način ugroženi mnogi bolesnici, a među njima i osobe koje su bile odgovorne i primile su cjepivo. Ima li se u ovoj situaciji još smisla cijepiti i što poručujete onima koji to još nisu učinili?
- Sasvim je izvjesno da će, s ovolikim brojem novozaraženih, u tjednima koja slijede doći do još većeg opterećenja i bolničkog sustava i obiteljske medicine i preventivaca koji neće biti u mogućnosti pružiti svim oboljelima i njihovim kontaktima najveću moguću medicinsku skrb.
Najbolje što trenutačno imamo protiv ovog virusa su cjepiva uz nefarmakološke mjere - maske, distanca, pranje/dezinfekcija ruku.
Procijepljenost je nezadovoljavajuća, na današnji dan 47,4 posto ukupnog stanovništva cijepljeno je prvom dozom, a 44,5 posto osoba završilo je cijepljenje, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 40 posto i 37,2 posto.
Ako izdvojimo odraslo stanovništvo, u Hrvatskoj je cijepljeno 56,7 posto odraslih prvom dozom, a 53,4 posto odraslih je završilo cijepljenje, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 48,4 posto i 45,2 posto.
Napominjem da osobama koje se sada tek počnu cijepiti treba 5 do 6 tjedana da razviju zaštitu. Međutim, uvijek je pravo vrijeme da se osoba počne cijepiti. I danas je pravo vrijeme da dođete na cijepljenje.