Pred vijećnicima skupštine Zadarske županije na sjednici u utorak naći će se i prijedlog odluke o raskidu ugovora s tvrtkom Labora iz Turnja koja je na javnom nadmetanju prošle godine izabrana za koncesionara izgradnje nautičke marine u Svetom Petru sa 199 vezova i benzinskom postajom, vrijedne 16 milijuna eura.
Raskid ugovora predlaže županijski ured za pomorstvo jer tvrtka Labora nije uspjela u zakonskom roku sklopiti ugovor s Općinom Svet Filip i Jakov oko sufinanciranja izgradnje pristupnog puta, što je bio uvjet za dobivanje županijske koncesije.
Sukob na relaciji Labora i Općina Sveti Filip Jakov traje praktički od prvog dana, odnosno od kraja 2023. godine, o čemu je Zadarski.hr ekstenzivno izvještavao.
Labora nije htjela potpisati ugovor o sufinanciranju jer je načelnik Zoran Pelicarić od njih tražio pola milijuna eura bjanko, bez ikakvog projekta, troškovnika i građevinske dozvole za cestu koju trebaju zajednički izgraditi. Pelicarić je priznao da nema projekt i građevinsku dozvolu, ali je nakon osam mjeseci zastoja ”izvukao” nekakav elaborat sudskog vještaka kojeg do tada nitko nije vidio, uključujući samog županijskog pročelnika Krešimira Laštru.
Nekoliko pokušaja dogovora je propalo, u jednom trenutku je načelnik Pelicarić predstavnike Labore, Marka Santinija, Mladena Ninčevića i Nenu Kadiju, čak i prijavio policiji za prijetnje, no na koncu je Općinsko vijeće Sv. Filipa i Jakova, uz pomoć vijećnika i šefa lokalnog HDZ-a Marina Colića, donijelo odluku kojom od Županijske skupštine traže raskidanje ugovora s Laborom.
Kako bi pokušao izaći iz nezahvalne situacije, pročelnik Laštro je zatražio mišljenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je praktički stalo na stranu tvrtke iz Turnja. Ministarstvo je i prozvalo Općinu da je bila dužna izraditi troškovnik za spornu prometnicu na temelju projekta i građevinske dozvole te su predložili produženje roka za sklapanje ugovora. Županija je nakon toga htjela održati radni sastanak na kojem bi obje strane privoljela na suradnju, no Općina Sv. Filip i Jakov je kategorički odbila sudjelovanje te ustrajala na raskidu ugovora s Laborom.
Zadarska županija je na koncu njihov prijedlog prihvatila te na kolegiju župana 11. rujna donijela odluku da se Županijskoj skupštini predloži raskid ugovora s koncesionarom za izgradnju nautičke marine.
- Ne znam kada će biti raspisan novi natječaj za koncesionara nautičke marine, ali ako i kada bude sigurno će biti raspisan po drugačijim uvjetima nego što je bio ovaj – kaže pročelnik Laštro.
- Prije svega natječaj će biti raspisan kada budu osigurane lokacijske dozvole i za pristupni put ali i za samu marinu. To pak znači obvezu izrade studije utjecaja na okoliš – ističe županijski pročelnik za pomorstvo.
Naime, na prošlom natječaju za koncesionara marine nije bila potrebna izrada studije utjecaja na okoliš iako je kompletna infrastruktura buduće marine, od pristupne ceste do operativne oble, predviđena na nasutom dijelu mora. Neslužbeno doznajemo da je Općina Sv. Filip i Jakov već pokrenula izradu studije utjecaja na okoliš, što znači da ne odustaju od namjere izgradnje marine, ali je pitanje kako će izgledati taj novi natječaj kojeg raspisuje Zadarska županija.
- Vremenski gledano, i studija i lokacijske dozvole mogu se riješiti unutar godine dana, što znači da natječaj opet može biti raspisan razmjerno brzo. Naravno, pod uvjetom da Županijska skupština poništi ugovor s Laborom, odnosno ako ne bude eventualne žalbe od strane Labore prema Ministarstvu mora. U svakom slučaju ovakvu situaciji nećemo više dozvoliti – poručuje pročelnik Laštro.
Najava raskida ugovora s Laborom nije ispravna, kaže Mladen Ninčević, poznati zadarski poduzetnik, koji je u ime Labore sudjelovao u pregovorima s Općinom Sveti Filip i Jakov.
- Smatram da smo, u skladu s mišljenjem Ministarstva mora, trebali dobiti produljenje roka za potpisivanje ugovora o izgradnji pristupnog puta, a samim time i o koncesiji s Zadarskom županijom. Činjenica je da Općina Sv. Filip i Jakov, što su konstatirali i županija i ministarstvo, nije imala potrebnu dokumentaciju za pristupnu cestu, odnosno projekt, dozvole i troškovnik, na temelju kojih bi se mogao postići sporazum oko sufinanciranja njene izgradnje. Na ovaj način ispada da i država i županija, koja izdaje koncesiju, ”plešu” po želji Općine koja zapravo određuje investitora, a ne javno nadmetanje.
Podsjećam, Općina je pokazala želju da se na njenom prostori dogodi investicija, ali nije osigurala osnovnu dokumentaciju, zbog čega nismo ni mogli sklopiti ugovor. Hrvatska je zemlja u EU i ovakva praksa nas kao investitore stavlja u podređeni položaj. Od nas se očekuje da sve odradimo u skladu s zakonom, što je i normalno, a Općina se može ponašati kako želi, da bi se na koncu u skladu s njenim željama birali i investitori. Mi smo kao investitori imali velike troškove u pripremi ove investiciji, a Općina se od prvog dana prema nama ponaša neprijateljski.
Oni od početka kao da su željeli nekog svog investitora kojem je ovakav natječaj bio i namijenjen, kojeg bi potom ugurali u svoj okvir interesa unutar kojeg bi se određeni pojedinci mogli osobno naplatiti. Korištenje javnih institucija u tom cilju je neprihvatljivo i nedopustiva praksa u zemljama EU. Općinske vlasti nanijele su veliku štetu i nama ali i samom mjestu, ali to očito nije briga one koji od ovakvih investicija očekuju osobnu korist – navodi Ninčević i naglašava da će Labora, ako Županijska skupština poništi odluku o izboru koncesionara, podnijeti žalbu Ministarstvu mora i Vladi RH.
- O tužbama i kaznenim prijavama u ovom trenutku nećemo govoriti. Žalbu ćemo podnijeti i čekati rješenje, a ako bude potrebno, ići ćemo i s kaznenim prijavama i tužbama za naknadu štete – poručuje Ninčević.