Što je uzrokovalo pomor daganja u Novigradskom moru? Iako će se odgovor na ovo pitanje i uzrok dramatične situacije koju već mjesecima proživljavaju uzgajivači ove školjke sa sigurnošću znati tek nakon analize referentnog centra u Francuskoj, već sada je jasno kako je šteta ogromna.
- Što dalje? Ne znamo ni sami. Sakupljati mlađ i krenuti iz početka, nema druge. Ovo je uzgoj pod otvorenim nebom i rizik je uvijek prisutan, ali štete će biti velike, sigurno preko 80 posto- kaže nam Vatroslav Karamarko, najveći među sedam uzgajivača koji imaju koncesije u Novigradskom moru. Njegovo uzgajalište ujedno je i najmlađe, postavljeno je tek prije pola godine, međutim, dočekala ga je ista sudbina kao i ostale.
- Ne želim ništa isključiti kao mogući uzrok dok ne dobijemo stručnu analizu, ali mislim da se prije svega radi o prirodnim uvjetima, odnosno velikoj količini kiše i slatke vode koja se poklopila s visokom temperaturom mora. More je sada oko 14 stupnjeva, a u ovo doba godine inače je oko šest. Da ne kažem kako smo ranijih zima znali i led probijati- kaže Karamarko.
Stručnjaci s Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru još od 2015. godine provode različita istraživanja uzgoja školjkaša u Novigradskom moru. Kažu, nekoliko je bitnih činjenica u ovom slučaju. Za početak to da su se masovne smrtnosti školjkaša događale i ranije, ali većina od njih nije do kraja razjašnjena jer nastaju kao posljedica složenih interakcija između dagnji, okolišnih uvjeta i mogućih patogena.
- Ova zadnja smrtnost novigradske dagnje dogodila se tijekom kasne jeseni i početkom zime. Okolišni čimbenici u Novigradskom moru kroz ljetno i jesensko razdoblje bili su karakterizirani malim količinama padalina s temperaturama mora iznad višegodišnjih prosjeka. Duga takva razdoblja iscrpila su količinu hranjivih tvari u Novigradskom moru, što se očitovalo i povećanom prozirnošću mora u jesenskim mjesecima. Nakon toga nastupilo je dugotrajno kišno razdoblje koje je značajno smanjilo salinitet gornjih slojeva mora, a primjetan je i nedostatak bure koji doprinosi miješanju različitih slojeva mora te na taj način pomaže donosu hranjivih tvari iz dubljih slojeva kao i ujednačavanju saliniteta- kažu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić i izv. prof. dr. sc. Ivan Župan s Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu zadarskog Sveučilišta.
Kako je novigradska dagnja, uz malostonsku kamenicu, jedina školjka koja nosi zaštićenu oznaku izvornosti na hrvatskom tržištu, na pomor je odmah reagirala Zadarska županija koja je na zajedničkom sastanku održanom u petak ujutro okupila svih sedam uzgajivača.
- Situacija je ozbiljna, dagnja je naš brend i poduzet ćemo sve da ga zaštitimo. Za početak je važno da se u laboratoriju utvrdi uzrok problema, je li riječ o parazitu ili nečem drugom. Ukoliko bude potrebno izraditi studiju, Zadarska županija će je sigurno sufinancirati. Ono što možemo napraviti da pomognemo uzgajivačima je osloboditi ih koncesijske naknade ili umanjiti iznos koji sada plaćaju- kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije Daniel Segarić dodajući kako je dodatan problem i to što uzgajivači više od godinu dana čekaju rezultate natječaja za dobivanje potpora Ministarstva poljoprivrede.
- I tu će im Županija pomoći da što prije saznaju rezulate. Financijska pomoć ključna je da bi uzgajivači opstali jer im je ova sezona sigurno ugrožena- poručuje Segarić.
Kao iznimno kvalitetan morski proizvod, novigradska dagnja nadaleko je poznata i cijenjena delicija, a od uzgajivača doznajemo kako su svoje proizvode plasirali na domaće tržište, veletrgovcima i restoranima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....