“Navodnjavanjem do održive poljoprivrede” naziv je konferencije koja je održana u utorak u hotelu Kolovare u Zadru, u organizaciji portala Zadarski.hr, Slobodne Dalmacije i Hanza medije, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, Zadarske županije, Hrvatskih voda, HBOR-a i Agencija AGRRA.
Konferencija je okupila veliki broj stručnjaka, ali i zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača za aktualnu temu. Panelisti su bili: Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, Silvio Šimon, načelnik Sektora za provedbu mjera ruralnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede, Zoran Šikić, predstojnik Odsjeka za agroekologiju i zaštitu prirode Sveučilišta u Zadru, Jelena Peša, voditeljica područnog odbora HBOR-a za sjevernu Dalmaciju, Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije i Ivica Pintur, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA-e. Moderator je bio Ivica Nevešćanin, izvršni urednik portala Zadarski.hr.
Tekuća 2023. godina možda će postati najtoplija u povijesti mjerenja, klimatske promjene više nisu incident nego pravilo. Proizvodnja hrane u takvim uvjetima postaje sve važnija, a stabilna i konkurentna proizvodnja hrane nije moguća bez sustava navodnjavanja. Kakvo je stanje u Hrvatskoj, gdje je u tome Dalmacija – zapitao je paneliste moderator Nevešćanin, naglasivši kako nije slučajno što se konferencija održava upravo u Zadru.
Šest novih sustava
Na području Dalmacije do sada je izgrađeno šest novih sustava javnog navodnjavanja (1.427) u što je uloženo 22,3 milijuna eura od čega su četiri sustava u Zadarskoj županiji (Baštica 1. faza, Baštica 2. faza, Donja Baštica i Lišansko polje) što je ukupno 818 hektara poljoprivrednog zemljišta u vrijednosti od 9,4 milijuna eura. Ipak, da prostora za raspravu (i razvoj) ima pokazuje podatak da se svega 6 posto obradivog poljoprivrednog zemljišta u RH navodnjava, što je daleko ispod prosjeka europskih zemalja.
Prije otvaranja rasprave sudionicima konferencije obratio se Vinko Ursić Glavanović, direktor poslovne jedinice Slobodna Dalmacija, koji je pozdravio župana Zadarske županije Božidara Longina, sve paneliste i sudionike.
- Kao najutjecajnija medijska kuća u Dalmaciji koja ove godine obilježava 80 godina postojanja, ispunjavamo jednu od svojih osnovnih društvenih funkcija, informiramo, ali i potičemo prave vrijednosti, iznalaženje rješenja za budućnost kroz konstruktivnu raspravu, a upravo se kroz proizvodnju hrane prelama čitav niz važnih i sudbinskih tema za čitavo društvo, naglasio je Ursić.
Skupu se potom obratio župan Longin:
- Najvrijednije što Zadarska županija ima je upravo prirodno bogatstvo u kvalitetnoj i plodnoj zemlji koja ima potencijal hraniti ne samo područje naše županije već i puno šire. Voda je izvor života, navodnjavanje je zbog toga vrlo važan projekt koji za svoj cilj ima revitalizaciju ruralnog područja, zadržavanje stanovništva na tom prostoru i povratak onih koje je život odnio s njihove djedovine.
Projekt Vransko polje
Ponosni smo što je naša županija vodeća u Hrvatskoj po ostvarenim projektima navodnjavanja financiranih 85 posto sredstvima EU i 15 posto nacionalnim sredstvima. To nije sve, imamo pripremljenu dokumentaciju za najveći projekt navodnjavanja, to je Vransko polje koji je dvostruko veći od svih ovih do sad. Dovršetkom ćemo imati ukupno 2500 tisuće hektara u sustavu navodnjavanja, čime ćemo dobiti uvjet za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju.
Uz to je važno spomenuti početak izgradnje Edukacijskog centra u Zemuniku kao važan iskorak za naše poljoprivrednike u postizanju što veće konkurentnosti njihove proizvodnje. Za sada imamo oko 60 korisnika sustava navodnjavanja, a još u ovom trenutku možemo priključiti njih 80, što nije zanemarivo. Navodnjavanje je jedan od temeljnih preduvjeta za održivu poljoprivredu, važne karike održivog razvoja jednog prostora, za nas je to povezivanje plavog i zelenog, turizma i poljoprivrede. Te potencijale moramo iskoristiti, nemamo izbora – naglasio je župan Longin.
Danijel Segarić rekao je da se Zadarska županija nadovezala na nacionalne planove navodnjavanja usvojene 2007. godine.
- Od detektiranih 6,5 tisuća hektara pogodnih odmah za navodnjavanje, mi smo u planovima za navodniti 2,5 tisuće hektara. Interes je još uvijek veći od realiziranih planova, ali za sada smo obuhvatili područja koja su kompaktna. Tzv. točkasta područja koja su rascjepkana i ne obrađuju se intenzivno nije jednostavno obuhvatiti navodnjavanjem i to je nešto čega ćemo se morati uhvatiti u skoroj budućnosti, naglasio je.
Direktor Hrvatskih voda Đuroković upitan je treba li projektima navodnjavanja upravljati lokalna zajednica?
- Moram pohvaliti napore Zadarske županije u realizaciji projekata navodnjavanja. Proizvodnja ipak treba biti temelj naše budućnosti. Mislim da je dobro da jedinice lokalne samouprave gospodare sustavom navodnjavanja, jer ipak najbolje poznaju lokalne prilike i potrebe, a Hrvatske vode su tu da štite vodne resurse i brinu se o ravnoteži korištenja voda na određenom području. Primjerice, istraživalo se 113 lokacija da bi se za 65 reklo da su za izvedbu razvojnih projekata.
Mi smo tu da pomognemo županijama kao komisioni voditelji projekata sve do građevinske i uporabne dozvole. Razmišljalo se lokalno, ta da i ovdje na konferenciji prisutni korisnici u županiji razgovaraju na koji će se način isporučivati voda, koji će biti troškovi, te da tako steknu povjerenje u sustav, da je sve to zbog njih, a da se plaća samo najnužniji trošak utroška struje za održavanje sustaval, kazao je.
Zaštita resursa
Zanimljiva razmišljanja iznio je Zoran Šikić. U svijetu se navodnjava 17 posto poljoprivrednih površina, na kojima se proizvodi 40 posto svjetske hrane. U Europskoj uniji postotak navodnjavanja je od 0,36 posto do 37 posto u Grčkoj koja koristi 80 posto zahvaćenih vodnih resursa, Španjolska 21 posto navodnjavanja i 60 posto zahvaćenih vodnih resursa, Italija za 12 posto natapanih površina koristi 50 posto vodnih resursa... Prosjek EU je od 18 do 12 posto.
Hrvatska je s 21 tisuću hektara na dva posto, a ako ubrojimo i privatne sustave onda je to 3,6 posto. Izazov je bio do 2020. godine 6,5 posto, a procjena je bila 10 posto prema planu navodnjavanja. Ne stojimo baš najbolje iako treba naglasiti da su poduzeti veliki napori od postizanja samostalnosti Hrvatske.
Nije samo pitanje korištenja vode, već i zaštite resursa, te kakvoće vode u klimatskim promjenama. Imamo problem sa zadiranjem u podzemne vode. Na Vranskom jezeru, a i u Neretvi, imamo problem sa slanoćom vode. Desalinizacija je tehnološki sustav kojega su neke zemlje znatno razvile, morat ćemo i mi o tome razmišljati, a dosta toga ovisiti će o financijama, naglasio je Šikić.
Silvio Šimon istaknuo je kako će biti novca za izgradnju budućih sustava javnog navodnjavanja koje u najvećem dijelu sufinancira Europska unija. Ulažu se znatna sredstva i za sekundarne sustave poljoprivrednih gospodarstva. Interes za natječaje podizanja višegodišnjih nasada je dobar, isto kao i za natječaje za sustave navodnjavanja, prijava je više nego projekata.
AGRRA ima kvalitetnu komunikaciju s dionicima u poljoprivredi, a najveći uočeni problemi su usitnjenost i rascjepkanost zemljišta, zbog čega je upitna isplativost ulaganja na takvim parcelama. Sustav priključivanja korisnika na sustav navodnjavanja za naše je prilike još uvijek relativno skup i nepristupačan. Potrebno je omogućiti mjere kojima će priključivanje postati jeftinije, te educirati poljoprivrednike o takvim mogućnostima, uz poticanje udruživanja – rekao je Ivica Pintur.
Jeleni Peši postavljeno je pak pitanje, što bi HBOR ponudio poljoprivredniku koji ima 5 hektara zemljišta za razvoj poljoprivrednih kultura uz sustav navodnjavanja?
Velike mogućnosti
- Ima tu jako puno prostora za suradnju. Nadam se da će nam se s takvim pitanjima obratiti puno budućih poljoprivrednika jer mogućnosti su zbilja velike. HBOR je uvijek podržavao poljoprivrednike, OPG-ovce, mikro, srednja i velika poduzeća. U odgovoru na vaše pitanje reći ću da imamo razne programe i ne mogu vas uklopiti u samo jedan program.
Moram kazati kako su za Zadarsku županiju zahtjevi za kreditiranje navodnjavanja i poljoprivrede poražavajući. U zadnjih deset godina u četiri dalmatinske županije zaprimljeno je 4.143 zahtjeva od poljoprivrednika. Od toga je 2.357 zahtjeva iz Splitsko-dalmatinske županije, a iz Zadra 877. U 2022. godini iz Splita je bilo 390 zahtjeva, iz Zadra 100, ove godine Split je na 500, Zadar na 80 zahtjeva. Od svih tih zahtjeva u čitavoj RH do sada nije postojao zahtjev za kreditiranje cjelokupnog novog sustava navodnjavanja, već samo za nadogradnje postojećeg sustava.
Prije tri tjedna HBOR je izbacio nove programe za obrtne potrebe poljoprivrednika, za tekuće poslovanje. Treba razmišljati ekološki jer su u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uvedeni najnoviji programi kreditiranja koji nude kamatne stope od 0,40 posto za zelene programe, pa do 0,80 posto za digitalizaciju. Programi postoje, treba nam se obratiti i razgovarati o svojim potrebama i planovima, naglasila je Peša.
Upitan treba li više koristiti vodne resurse dalmatinskih rijeka, Đuroković je odgovorio kako se za sada potrebe za vodnim resursima nastoje zadovoljiti iz lokalnih izvora.
- Vodni potencijali naših rijeka su veliki, ali u tome treba imati mjere, kako se ne bi narušili osjetljivi eko sustavi. Primjerice, na području Vranskog jezera ukupno u sliv dotječe 50 milijuna kubnih metara vode, a mi ćemo izgraditi akumulaciju između 3,5 i 4 milijuna kubnih metara. Zašto ne možemo sve iskoristiti? Vransko jezero je atipično, ima kontakt s morem i moramo razmišljati da ne narušimo ekološku ravnotežu u okolišu i prodorom mora u slatke vode.
Slična je situacija i s dolinom Neretve, tamo se priprema izgradnja brane koja bi sprječavala ulazak mora i daljnje zaslanjenje na tom području.
Nisam siguran da su sve europske zemlje na takav način promišljale, dosta se njih rukovodilo isključivo proizvođački. I Neretva i Cetina inače imaju veliki vodni potencijal za navodnjavanje cjevovodima područja gdje vode nema, s tim što zahtjevna topografija zna jako poskupiti takve projekte – naglasio je Đuroković.
Neregistrirane bušotine
Poljoprivreda ne može biti usputna djelatnost već osnovna, a na komasaciju se može utjecati i poreznom politikom, jer tri su osnovne vrste zemljišta: poljoprivredno, šumsko i građevinsko. Oporezivanjem nekorištenja poljoprivrednog zemljišta, komasacija se može riješiti za tri godine, ali u to se država mora uključiti, neki su od zaključaka koji su se mogli čuti na zadarskoj konferenciji.
Bez navodnjavanja u uvjetima klimatskih promjena neće biti konkurentne poljoprivrede, ali korištenje vodnih resursa mora biti katastarski regulirano i u “sivoj” zoni, na neregistriranim i zapravo nelegalnim bušotinama podzemnih voda što ima veliki utjecaj na ekološku ravnotežu.
Iz Ravnih kotara nekad se poljoprivredne proizvode izvozilo u Nizozemsku, došlo je do rata i promjene sustava, vremena su se promijenila, ali resursi ipak postoje, znatni su i na nama je da ih iskoristimo na najbolji način.
Zadarska županija u zadnjih nekoliko godina napravila je značajne iskorake, a konferencije poput održanog panela donose bitne zaključke kao putokaz za buduća rješenja. Jedan od njih je da treba što više poticati inovacije za bolji i kvalitetniji razvoj mediteranske poljoprivrede, koje moraju pratiti novi sustavi navodnjavanja.
- Moramo naći odgovor na klimatske promjene. Primjene novih tehnologija bit će ključne u tome, ali raduje i povećani interes za projekte navodnjavanja. Više nema slučajeva izgradnje sustava koji se ne koriste. Svaki uspješni korisnik sustava navodnjavanja, pokazatelj je drugima da se priključe jer na taj način prolaze bolje na tržištu. Ulaganja poljoprivrednika danas su veća, a time i izloženost tržišnim rizicima. U tome treba poljoprivrednicima pomoći boljom organizacijom kako bi bili što manje izloženi takvim rizicima.
U Dalmaciji imamo perspektivu 8,5 tisuća hektara navodnjavati, novi projekti su u pripremi, treba nam 140 milijuna eura ukupno za sve te preostale projekte, a do sada smo 25 milijuna eura uložili, što govori o namjerama države da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima i omogući što bolja prilagodba na nove uvjete.
Ključ je u koordiniranom radu na terenu s jedinicama lokalne samouprave, svako područje najbolje razumije svije potrebe, a država je tu da osigura potrebne resurse. Moramo napraviti ekološku i socijalnu ravnotežu, štititi vodocrpilišta, jer i presnažan razvoj privatnog navodnjavanja može iscrpiti i ugroziti zalihe vode, čak i za ljudsku potrošnju. Treba naći ravnotežu, izazovi su ispred nas, ali imamo znanja i alate da u tome zajednički uspijemo – zaključio je na kraju direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.