Skupina hrvatskih znanstvenika objavila je jučer u International Journal of Osteoarchaeology, jednom od najvažnijih časopisa iz arheologije i antropologije, studiju pod naslovom “A case of probable interpersonal violence from the Early Neolithic site at Smilčić, Croatia”, koja opisuje “najstarije ubojstvo na području Hrvatske” - piše Jutarnji.hr.
Dramatični događaj zbio se prije 7500 godina, dakle tijekom razdoblja neolitika, u blizini Zadra, a u njegovoj znanstvenoj rekonstrukciji sudjelovali su Ivor Janković, Brunislav Marijanović, Mislav Čavka, Mario Carić i Mario Novak.
Rani neolitik
- U svibnju 2017. godine, tijekom arheoloških istraživanja neolitičkog (mlađe kameno doba) nalazišta Smilčić u zaleđu Zadra, pronađeni su ostaci odraslog muškarca. Smilčić je poznato arheološko nalazište koje je istraživano još od polovice 20. stoljeća. Najnovija iskopavanja vodio je prof. Brunislav Marijanović s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, a tijekom istraživanja 2017. godine uz taj kostur pronađeni su ostaci još najmanje tri osobe.
Kostur iz Smilčića se prema arheološkom kontekstu može datirati u rani neolitik, dakle otprilike 6000-5500 godina prije Krista, što je potvrđeno i radiokarbonskim datiranjem izotopa ugljika C14. Znači, riječ je o kosturu starom otprilike 7500 godina - rekao je dr. Mario Novak, bioarheolog iz Instituta za antropologiju u Zagrebu i voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost “Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske - multidisciplinarni pristup”.
- Na Institutu za antropologiju provedene su standardne bioarheološke analize, poput određivanja spola, starosti u trenutku smrti i patoloških promjena, na ljudskim koštanim ostacima iz Smilčića. Što se tiče kostura, riječ je o relativno robusnom kosturu muškarca koji je u trenutku smrti bio star između 25 i 35 godina. Uz tragove gladovanja koji su vidljivi na kostima i zubima, najznačajnija karakteristika je prisutnost vrha kamenog šiljka koji je bio zaboden duboko u stražnji dio lijeve bedrene kosti, otprilike dva centimetra - rekao je dr. Ivor Janković koji je glavni autor studije. -
Kada govorimo o samoj ozljedi, najvjerojatnije je riječ o vrhu kamenog šiljka koplja koje je zabodeno u stražnji dio tijela, konkretno u stražnjicu. Smještaj same ozljede i vrha šiljka sugeriraju da je udarac bio zadan s leđa, direktno iza žrtve, tj. bok žrtve bio je u istoj visini kao i položaj samog koplja u trenutku napada. To nam sugerira da je žrtva ili bježala od svog napadača ili je dočekana u zasjedi s leđa, nesvjesna da joj netko radi o glavi. Ova osoba nije umrla neposredno nakon zadobivanja ozljede, nego je najvjerojatnije umrla od naknadnih komplikacija kao što je infekcija - dodao je Janković.
Istaknuo je kako činjenica da muškarac nije umro odmah nego je preživio ozljedu sugerira dosta napredno medicinsko znanje ondašnjih stanovnika Dalmacije.
Kako bi dobili što više detalja o samoj ozljedi i navedenim komplikacijama, znanstvenici su se odlučili i na detaljno radiološko snimanje metodom računalne tomografije. Taj dio istraživanja proveo je dr. Mislav Čavka u Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Zagreb.
Rijetki primjer
- Iznenađujućom se pokazala građa i struktura kamenog šiljka pa se nastavljaju analize s kolegama iz inozemstva, točnije iz Italije i SAD-a, koje će nam točno reći od koje je vrste kamena bio napravljen - ustvrdio je Mario Novak.
Slučaj “prvog ubojstva u Hrvatskoj” baca novo svjetlo na život naših predaka.
- Riječ je o najranijem primjeru namjernog nasilja u ovom dijelu Europe čime se razbija dosadašnji stereotip o mlađem kamenom dobu kao mirnom razdoblju u kojem skladno koegzistiraju različite populacije ratara i stočara. Osim toga, to je jedan od iznimno rijetkih primjera iz tako davnih vremena gdje je vrh projektila još uvijek prisutan u kosti - zaključio je Mario Novak.