Ekološka udruga "Zrmanja" u nedjelju na području bivše tvornice Glinice organizira jednosatni prosvjedni skup građana pod nazivom "5 do 12 za Zrmanju" želeći spriječiti izgradnju pogona za recikliranje otpadnog grita što ga u neposrednoj blizini Obrovca planira zagrebačka tvrtka "Grit Inter". Organizatori tvrde da je grit potencijalno opasan za ljude i okoliš, jer je riječ o praškastom materijalu kojega i manji naleti vjetra lako mogu širiti po okolišu.
- Jedva čekam! Naravno da ću doći na prosvjed i sa sobom ću donijeti nalaze analize grita koju smo radili u Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, ali i u riječkom "Interlabu". Njihove nalaze ću pokazati prosvjednicima, kaže Jurica Prižmić, vlasnik patenta kojim se grit kao otpadni materijal pri pjeskarenju reciklira i ponovno vraća u proizvodnju.
Uz njega će biti i njegov sin Ivan Prižmić, vlasnik i direktor tvrtke "Grit Inter". Jedini na svijetu imamo taj patent, na Kosovu peru grit, ali od zemlje, a mi ga čistimo i od hrđe i boje i to u zatvorenom sustavu i bez otpadnih voda, odmah na početku ističe Jurica Prižmić.
- Struka je priznala naš patent i tehnologiju temeljem kojih želimo izgraditi pogon i zaposliti 30 ljudi, radi se o investiciji od oko 18 milijuna kuna. Na tom bismo prostoru posadili 1.500 stabala badema i izgradili 10 apartmana, ali zbog ove nepotrebne uzbune izgubili smo godinu i pol dana. Cijelo to vrijeme grit u vrećama sukcesivno dovozimo u dvorište budućeg pogona, pa, ako je to opasan materijal što ga vjetar raznosi okolo, kako se to već nije dogodilo, kako cijeli okoliš nije pokriven gritom?! Dokazano je da ništa nije razneseno.
Protivnici pogona upozoravaju da na tom području puše orkanska bura, a u Studiji utjecaja na okoliš su podaci meteorološke postaje iz Novigrada...
- Da, na početku im je smetao vjetar, sada im smeta što je materijal u vrećama izvan pogona, a jako dobro znaju da je riječ o zatvorenom sustavu u kojemu, kada pogon proradi, grit ni u jednom trenutku neće biti izvan zgrade! Da se i htjelo, nije se moglo koristiti podatke meteorološke postaje iz Obrovca i Jasenica jer oni to niti ne rade. Uostalom, svi odjeli Ministarstva zaštite okoliša su smatrali da uopće nije potrebno raditi studiju utjecaja na okoliš, ali je načelnik Jasenica Martin Baričević rekao da će vjetar raznositi grit, pa sam rekao: Ok, idemo izraditi studiju, bolje i to nego da se svađam s ljudima.
A onda se stvorio pritisak, piše se premijeru i predsjednici, diže se buka. Od 12 članova Povjerenstva za ocjenu Studije njih je 11 bilo za, a samo je Mile Baričević iz Općine Jasenice bio protiv jer su vreće van. Mislim da će, ipak, Studija za mjesec dana biti potpisana i odobrena izgradnja. Uostalom, svi ti "protivnici" izgradnje pogona znaju da se sve odvija u zatvorenom prostoru i da sve to stoji u Studiji, a ja ih pitam: zbog čega bih ja postupio drugačije, pa da mi inspekcije sutra zatvore pogon?!
Uobičajeno je prije realizacije ovakvih projekata razgovarati s lokalnim političarima. Uradili ste to?
- Naravno. Razgovarao sam i s Martinom Baričevićem, načelnkom Jasenica, i s Antom Županom, gradonačelnikom Obrovca. A s obojicom sam bio i kod tadašnjeg zadarskog župana Stipe Zrilića. Ante Župan je rekao "super", Baričević je bio zadovoljan. Dvije i pol godine sam tamo, postavili smo 700 metara ograde, mijenjali krov, ali nam nitko nikada ništa nije rekao. A sada je došlo do preokreta. Pa kada su tako zabrinuti i pošteni, zašto oni nisu uzeli uzorke i odnijeli ih na analizu.
Što mislite zašto je došlo do prokreta?
- Puno je laži izgovoreno zbog kojih ću podnijeti nekoliko kaznenih prijava. Javili su se "aktivisti", okrenuli su se i političari, a ja bih rekao da se radi o njihovim zajedničkim sitnim politikantskim interesima.
Ante Župan se boji da ćete uvoziti grit iz Europe, da u Hrvatskoj nema dovoljne količine otpadnog grita za isplativost reciklaže...
- Pa ne bismo mi ni živjeli od recikliranja, nego od prodaje patenta, postrojenja i tehnologije. Najviše je grita u Italiji i Poljskoj, u Norveškoj ga plaćaju 80 eura po toni, ali nema načina da nam se isplati uvoziti grit iz bilo koje od tih zemalja jer bi troškovi bili ogromni. Kada ovaj pogon proradi i kada se vidi da je riječ o poptuno bezopasnom postupku, planiramo grit prati na licu mjesta u pokretnim pogonima, a ne ga dovoziti u Hrvatsku.
Uostalom, kako nikoga ne brine što se u Hrvatskoj i dalje pjeskari kvarcnim pijeskom koji je u EU već deset godina zabranjen zbog opasnosti od silicija! Čak i oni koji koriste grit, odlažu ga na – komunalna odlagališta otpada i nitko nikoga nije tužio!? A ovdje, kada mi nudimo pogon za preradu otpada, pojavljuje se problem! Pa protiv mene je podnesena kaznena prijava, dva i pol sata sam bio na policiji u Obrovcu, ljudi se smiju, ni oni ne mogu vjerovati što se događa. I to u Obrovcu gdje je lužina još uvijek daleko veća opasnost, ali to biše nikoga ne zanima.
U čemu je tajna vaše tehnologije? U tekućini za "pranje grita"?
- Za tu sam tekućinu prvi put čuo u Čerškoj gdje njome peru polja od pesticida! Kasnije je smišljena i tehnologija, a sve je potpuno bezopasno! Nakon "pranja" grita s kojim se pjeskarila boja, ostane svega 0,003 posto materijala koji odlazi u spalionicu u Našice. A da bi ta količina dosegla 150 kilograma, potrebno je sedam-osam godina reciklaže. Sve ostalo se vraća kao reciklirani grit i opet se koristi u pjeskarenju. To piše i u Studiji, pa se pitam kome i zbog čega ne odgovara takav jedan pogon.
Bio je direktor reprezentacije i želi pomoći zadarskim vaterpolistima
Jurica Prižmić se u Zagrebu bavio građevinom, a široj je hrvatskoj javnosti poznat i kao dugogodišnji direktor vaterpolo reprezentacije Hrvatske.
- Da, desetak godina sam bio direktor reprezentacije s kojom sam bio na Olimpijskim igrama u Ateni i na Prvenstvu svijeta 2007. godine u Melbourneu kada je Hrvatska osvojila zlato. Planirao sam, a već sam o tome i obavio neke razgovore, da kao sponzor i svojim iskustvom iz ovog sporta pomognem zadarskom vaterpolo klubu, jer mislim da je red na neki način pomoći sredini u kojoj radiš. Nisam odustao od toga, ali čekam da Studija prođe i pogon bude izgrađen, kaže Prižmić.
"Možemo oprati trosku iz Crnog brda"!
-Za razliku od Crnog brda kod Biljana Donjih, ovo je potpuno bezopasna priča. U troski je izmjerena PH vrijednost od 15,8 što je iznad dopuštene granice od 15, pa se takav materijal ne bi smio nigdje ugrađivati. Nakon što "operemo" trosku, ta se vrijednost spušta na 4. U nekim se razgovorima spominjala mogućnost da nakon što "operemo" trosku, ona bude korištena za nasipanje Gaženice, a načelnik Jasenica je spominjao i mogućnost ugrađivanja u ceste po Velebitu. Naravno, ne bismo trosku dovozili u Obrovac već bismo to obavili na licu mjesta u Biljanima Donjim, objašnjava Jurica Prižmić.
