Zadar je najskuplji grad u Hrvatskoj, “prešišao” je čak i Dubrovnik i Zagreb! Ova se informacija pojavila prije nekoliko dana u domaćim medijima i živo se komentira u Zadru, po Kalelargi. Plaćaju li Zadrani zbilja najvišu cijenu standardu u Hrvatskoj, žive li najskuplje, odnosno najsiromašnije?
Vijest je “pustila” internetska stranica Numbeo temeljem analize troškova života u gradovima diljem svijeta. Objavili su svojevrsnu top-listu za 2023. godinu na kojoj su i hrvatski gradovi, a analizirane su cijene u restoranima, trgovinama, javnom prijevozu, mjesečnim režijama, zdravstvenoj zaštiti, najmu stanova i slično.
Temeljem svega toga dobili su ukupan indeks troškova života prema kojemu je najskuplji grad za život u Hrvatskoj – Zadar. Nakon Zadra slijedi Dubrovnik, dok je Zagreb tek treći. Iza su Pula, Split, Rijeka, Osijek...
Kad se usporede Zadar i Zagreb, u Zadru prema toj analizi odskače cijena obroka za dvije osobe u restoranu srednje klase, cijene nekih napitaka kao što su točeno pivo, cola i voda, lokalni sir skuplji je za 60 posto, skuplje je goveđe i pileće meso, ali i naranče, pa čak i jabuke...
Najveća razlika je u cijenama lokalnog prijevoza, u čemu je Zadar skuplji od Zagreba za 200 posto jer se cijena jednosmjerne karte u Zadru kreće oko 12 kuna, dok je u Zagrebu četiri kune. I taksi je u Zadru “papren”, početak vožnje skuplji je za 66 posto (25 kuna), kilometar taksi-vožnje za 33 posto (8 u odnosu na 6 kuna), dok je sat čekanja taksija skuplji za 47 posto (70 u odnosu na 47,5 kuna). Zadar ima i znatno skuplji internet od Zagreba, te najam teniskih terena. Za 26 posto skuplji je vrtić za dijete u Zadru.
Ono što je najznačajnije je da je prosječna mjesečna neto plaća (nakon poreza) u Zadru manja za 30,9 posto i iznosi 5,620 u odnosu na zagrebačkih 8129 kuna, dok je hipotekarna kamatna stopa u postocima u Zadru viša za 20 posto u odnosu na Zagreb.
Jeftinije povrće
Što je u Zadru jeftinije od Zagreba? Ako je vjerovati analizama spomenute stranice, u Zadru je povoljniji obrok (marenda) u jeftinijem restoranu (60 kuna u odnosu na 72 kune). I kapučino je malo jeftiniji, kao i litra mlijeka (7,48 u odnosu na 8,83). U Zadru su jeftiniji i rajčica, krumpir, luk, zelena salata..., što je doduše nevjerojatno kad se usporede cijene tržnice Kvatrić i zadarske.
Gradske tržnice koja je skoro u svemu već godinama skuplja od zagrebačke, što je već dobro poznata činjenica. Pa ipak, spomenuta usporedba pokazuje da je domaće i strano pivo u boci jeftinije u Zadru, čak i kutija cigareta poznate svjetske marke. Ali zar cijena cigareta ne bi trebala biti ista svugdje? Malo čudno...
U Zadru su tako jeftiniji i odjeća u poznatim trgovačkim lancima, tenisice, poslovne cipele, te najam stanova, i to za 24 posto, kao i cijena kvadrata za kupnju koja u Zadru po kvadratu iznosi 21 tisuću kuna u centru i 17 izvan centra, dok je u Zagrebu 27 tisuća, odnosno 19 tisuća. Da, i štruca kruha je u Zadru nešto jeftinija i iznosi 8,12 kuna u odnosu na 8,37 kuna zagrebačke štruce. Zaključak je da su potrošačke cijene u Zadru 2,8 posto više nego u Zagrebu (bez stanarine), potrošačke cijene s najamninom u Zadru niže su za 0,6 posto nego u Zagrebu, cijene najma u Zadru su 12,4 posto niže nego u Zagrebu, cijene restorana u Zadru 9,5 posto više, cijene namirnica u Zadru 4,3 posto više, te da je lokalna kupovna moć Zadru 30,5 posto manja nego u Zagrebu.
Ikić: Nemam komentara
Sve to ako je vjerovati podacima i analizama spomenute internetske stranice, u što je, odmah na početku našeg razgovora, svoje sumnje izrazio Denis Ikić, predsjednik Županijske gospodarske komore:
- Nemam komentara. Pogledao sam, ali ne bih to mogao komentirati jer ne znam temeljem kojih podataka i kojom egzaktnom metodologijom se došlo do takvih rang-lista. Nemam nikakva komentara na to. Pitajte za komentar one koji su to izračunali - rekao je.
Što se tiče gospodarskih pokazatelja koje HGK Zadarske županije prati, Zadar je dobar i trendovi su uzlazni, ističe Ikić. Zadar je u tom smislu jači od Šibenika jer je veći i ima jaču ekonomiju, u Hrvatskoj je Zadar prema ekonomskim rezultatima 6. ili 7. grad, u Dalmaciji je odmah iza Splita, ispred Dubrovnika i Šibenika - zaključio je Denis Ikić, ne želeći dodatno komentirati “rang-listu”.
Tako je bilo i u Dubrovniku
Poznati zadarski obrtnik Mladen Malta, koji je godinama bio i dugogodišnji predsjednik Udruženja obrtnika, i sam je izrazio sumnju u točnost podataka, ali i kazao:
- Moguće je da je to čak i tako zbog cijena stanogradnje i svega što turizam donosi sa sobom. Veliki danak tome plaća pretežito domaće stanovništvo koje je na neki način “žrtva turizma” kao dominante gospodarske grane. Tako nešto događalo se u Dubrovniku, sjećamo se kako su se tamo žalili, sad i mi zapravo dobivamo isti taj “preslik” i tek sad osjećamo tu našu “žrtvu” više kao građani nego kao poslodavci. Građanima se zbog turizma generiraju više cijene, koje onda oni plaćaju i u ostalom dijelu godine, a ne samo u turističkoj sezoni. Okrzne se to i na obrtnicima, nama to nešto odnosi, ali i donosi, međutim, građani tu ipak plaćaju puno više od svih. Turizam nam donosi gužve, ali i kvalitetniji život, zaradu, posao, bez turizma se kod nas ne može, tako da je sve to skupa povezano. Plaćamo više cijene zbog turizma, a da nema turizma, ne bismo imali od čega živjeti - kaže Malta.
Primjer juga Italije
Direktor Turističke zajednice Zadra Mario Paleka kaže kako zadarskom turizmu ocjene o (pre)skupom gradu ne idu u prilog, bez obzira na to o kakvoj se (mjerodavnoj) anketi ili analizi radilo.
- Prebacivanje iz kune u euro i prilagodba cijena kroz određeno vrijeme sigurno će odjeknuti u turističkom sektoru. Gosti koji dolaze na područje grada Zadra sad će i bez ovakvih anketa znati jednostavnije prepoznati omjere cijena u njihovoj državi i kod nas i donijeti svoj sud koliko nešto vrijedi. Naravno da nam ova skupoća ne ide u prilog, jer mi kao turistička zajednica nemamo nikakve alate i mogućnosti da bismo utjecali na to, ali bi bilo sigurno kudikamo jednostavnije turistički promišljati kad bi te cijene bile na umjerenijoj razini - kaže Paleka.
Navodi primjer juga Italije koji je znatno jeftiniji od zadarskog područja, a mogu ponuditi i nude lijep i primamljiv turistički proizvod.
- Oni se jako puno nameću kao turistička destinacija i ne bih volio da mi pretjerujemo s cijenama da nam se to u nekoj perspektivi u budućnosti ne obije o glavu. Trebale bi nam cijene biti umjerene, zbog građana, svih nas, ali i zbog turizma. Meni je razumljivo da ljudi trebaju imati i određeni profit, odnosno zaradu, ali bi bilo dobro da to bude jedno dugoročno promišljanje i da ne ispadne da smo nekakva najskuplja destinacija, što nam sigurno ne bi išlo u prilog, već da budemo turističko područje koje nudi vrijednost za novac - zaključuje direktor TZ-a Zadra.
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.