Europa je gotovo udvostručila uvoz oružja od 2019. godine, a više od polovine pošiljki stiglo je iz SAD-a, objavio je u ponedjeljak Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI).
U razdoblju od 2019. do 2023. europske zemlje uvezle su za 94 posto više oružja nego u prethodnih pet godina, utvrdio je institut.
Podaci pokazuju obujam isporuka, a ne njihovu vrijednost. Budući da obujam može znatno varirati iz godine u godinu, institut objavljuje izvješća za petogodišnje razdoblje.
Najveći uvoznik u Europi bila je Ukrajina s 23-postotnim udjelom i četvrtim mjestom na svjetskoj ljestvici u razdoblju od 2019. do 2023. Od početka ruske invazije krajem veljače 2022. primila je vojnu pomoć u obliku oružja od najmanje 30 država, navodi SIPRI.
Najveći svjetski uvoznik oružja bila je u petogodišnjem razdoblju do kraja 2023. Indija, a slijede Saudijska Arabija i Katar.
Europa je nešto više od polovine oružja nabavila od SAD-a, znatno više nego u razdoblju od 2014. do 2018. kada je udio SAD-a u europskom uvozu iznosio 35 posto.
"Odluke europskih članica NATO-a o uvozu iz SAD-a oblikuju brojni faktori, uključujući cilj održavanja transatlantskih odnosa, uz bok pitanjima više tehničke, vojne i troškovne prirode", objašnjava direktor SIPRI-ja Dan Smith.
"Ako se transatlanski odnosi u idućim godinama promijene, mogla bi se promijeniti i politika europskih država o nabavi oruža", dodaje Smith.
Američki izvoz oružja porastao je u razdoblju od 2019. do 2023. za 17 posto, s udjelom u svjetskom izvozu od 42 posto. U prethodnom petogodišnjem razdoblju iznosio je 34 posto.
Na drugom je mjestu ljestvice svjetskih izvoznika Francuska čiji je izvoz poskočio za 47 posto. Francuski udio u izvozu poskočio je tako na 11 posto i izjednačio se s onim Rusije čiji je izvoz prepolovljen u odnosu na razdoblje od 2014. do 2018.
Na četvrtom je mjestu svjetske ljestvice Kina s udjelom u izvozu od 5,8 posto, a na petom Njemačka s 5,6 posto. Njemački izvoz smanjio se za 14 posto u odnosu na prethodno petogodšnje razdoblje.
Italija zauzima šesto mjesto na svjetskoj ljestvici izvoznika, Britanija sedmo, Španjolska, osmo, Izrael deveto, a Južna Koreja deseto, pokazuju SIPRI-jevi podaci.
Američki izvoz oružja porastao je u razdoblju od 2019. do 2023. za 17 posto. Udio SAD-a u međunarodnoj trgovini oružjem također je značajno porastao, s 34 na 42 posto. Širom svijeta SAD je opskrbio 107 zemalja vojnom opremom, više nego u bilo kojem prethodnom petogodišnjem razdoblju. I ovo Sjedinjene Države čini svjetskim šampionom, piše Deutsche Welle.
"SAD je proširio svoju globalnu ulogu kao opskrbljivač oružjem, to je važan aspekt njihove vanjske politike", piše Mathew George iz SIPRI-ja, ističući da se to događa u trenutku "kada je američka gospodarska i geopolitička dominacija dovedena u pitanje od nekih ekonomija zemalja u brzom razvoju".
Nije ni čudo da je među europskim državama Ukrajina dramatično povećala uvoz oružja. Dok je u razdoblju 2014.-18. taj uvoz bio skroman, djelomice i zbog toga što je sama proizvodila mnogo oružja i jedva da je bila upućena na uvoz, u razdoblju 2019.-23. (ruski agresorski rat započeo je 2022.) postala je četvrti najveći uvoznik na svijetu nakon Indije, Saudijske Arabije i Katara. Ostvareno je povećanje vrijednosti uvoza od oko 6.600 posto.
A ako se gleda samo 2023. godina, Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik oružja. Pritom, međutim, valja naglasiti da je tu pojam ‚uvoznik‘ donekle varljiv - isporuke Ukrajini nisu prvenstveno bile prodaja, već pokloni oružja.
Glavni dobavljači oružja za Ukrajinu u razdoblju 2019.-2023. bili su SAD s udjelom od 39 posto, a slijede Njemačka (14 posto) i Poljska (13 posto).
Kao i ranije, pet najvažnijih izvoznika oružja u svijetu su SAD, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka. Međutim, redoslijed je promijenjen u odnosu na 2014.-18., što je također povezano s ukrajinskim ratom.
Jer Francuska je zamijenila Rusiju kao broj dva. Dok je ruski izvoz značajno pao za 53 posto, francuski je izvoz porastao za 47 posto. Broj zemalja koje primaju rusku vojnu opremu također je dramatično pao. Dok je 2019. još 31 država kupovala oružje od Moskve, 2023. bilo ih je samo dvanaest, a daleko najvažnije su Indija i Kina.
Ove dvije zemlje su također one koje nisu imale i nemaju zapreke u nastavku trgovanja s Rusijom kada su u pitanju druga dobra, poput nafte i plina. „U drugim slučajevima, SAD i europske zemlje vršile su pritisak na potencijalne kupce ruskog oružja", rekao je za DW Pieter Wezeman, jedan od autora izvještaja. „Primjer je Egipat, koji je želio kupiti ruske borbene zrakoplove i bio je pod pritiskom SAD-a da to ne učini, a sada se okreće Francuskoj."
Uspon Francuske Pieter Wezeman objašnjava njihovim vođenjem politike strateškog suvereniteta: „Pariz želi koristiti vojnu moć kad god želi, a da ne ovisi o oružju drugih država. Da bi to bilo moguće, potrebna je industrija oružja. Ali da bi ju održala, Francuska treba izvoz, inače bi sve bilo preskupo."
Francuski izvoza oružja je značajno porastao u posljednjih deset godina. Posebno se dobro prodaju borbeni zrakoplovi Rafale – koje je nabavila i Hrvatska -, kao i podmornice i fregate iz francuskih brodogradilišta. Najveći kupac za Rafale bila je Indija, koja se ne oslanja na samo jednu stranu: kupuje i od Rusije i od zapadnih zemalja.
Dok je Europa gotovo udvostručila uvoz oružja, uvoz Afrike pao je za polovicu. U svim ostalim dijelovima svijeta bilo je samo manjih pomaka. Pad u Africi uglavnom je posljedica znatno nižeg uvoza u dvije najvažnije zemlje uvoznice: Alžir, na koji otpada 77 posto uvoza naoružanja, te Maroko, 46 posto.
Najvažniji dobavljač oružja za Afriku je Rusija, a slijede je SAD i Kina. Afrika je dakle regija koja nastavlja kupovati puno oružja od Rusije i gdje Rusija širi svoj vojni položaj.
Njemačka je ostala na petom mjestu na listi najvećih izvoznika. Glavne regije kupaca bile su Bliski i Srednji istok. Međutim, njemački izvoz oružja pao je za 14 posto. No pad je relativan, kaže Wezeman, jer je proteklo petogodišnje razdoblje bilo iznimno uspješno zbog velikih narudžbi, posebice podmornica.
S druge strane, pojedinačno gledano, 2023. godina je bila posebno dobra za njemačku industriju oružja. „Naravno, to ima veze s pomoći u oružju Ukrajini", kaže Pieter Wezeman, „ali također, na primjer, s isporukom podmornica Singapuru i fregata i korveta Izraelu i Egiptu", prenosi DW.