Ruski akademik Sergej Karaganov (71) za Kremlj će analizirati i proučavati učinkovite načine "odvraćanja Zapada", piše The Times. Taj predavač na Visokoj školi ekonomije u Moskvi, jednom od najprestižnijih ruskih sveučilišta, angažiran je da provede daljnja istraživanja vanjske politike za Kremlj.
Osim što je Putinov savjetnik za vanjsku politiku i šef utjecajnog ruskog think tanka, Karaganov je jedan od najvećih zagovaratelja rata u Ukrajini. Ovaj ruski politolog bio je savjetnik predsjednika Borisa Jeljcina i Vladimira Putina.
- Ruski predsjednik je u pravu što želi osloboditi svijet od ‘zapadnog jarma‘ - izjavio je svojedobno, a Vladimira Putina lani je pozivao da izvede preventivni nuklearni napad na Europu.
- Bacanje nuklearne bombe na Europu testiralo bi američku predanost NATO-ovoj politici kolektivne obrane... Nuklearni udar najbolji je način da se svijet spasi od punog rata koji bi Zemlju mogao ostaviti u radioaktivnim ruševinama. S moralne strane, to je užasan izbor jer ćemo se poslužiti božjim oružjem, osuđujući tako sebe same na teške duhovne gubitke. Ali ako to ne učinimo, ne samo da Rusija može umrijeti, nego će najvjerojatnije cijela ljudska civilizacija prestati postojati... Samo bi luđak u Bijeloj kući žrtvovao Boston za Poznan (peti najveći grad u Poljskoj). I SAD i Europa to savršeno dobro razumiju, ali očito im je draže uopće ne razmišljati o tome - napisao je lani Sergej Karaganov u eseju.
Novi suradnik Kremlja također tvrdi da se ruska pobjeda u Ukrajini može postići samo ako Zapad bude prisiljen na strateško povlačenje ili čak predaju. Upozorio je i da Kina vjerojatno neće podržati Rusiju u pokretanju preventivnog nuklearnog napada na Europu, ali je rekao da bi se Peking "ipak radovao jer bi to bio snažan udarac ugledu i položaju Sjedinjenih Država".
Istraga ruske oporbene novinske stranice Meduze otkrila je da je Kremlj od Karaganova naručio osam studija, a neke od tema su "teorija i praksa nuklearnog odvraćanja u trenutačnim uvjetima u odnosu na rusku politiku" i "dijalog o razvoju novog koncepta nuklearnog odvraćanja u četverostranom formatu Rusija-Kina-Indija-Pakistan".
Inače, Rusija ima najveći nuklearni arsenal u svijetu, a Putin ima isključivo zapovjedništvo nad tim zalihama koje uključuju oko 5580 bojevih glava. Podsjetimo, ruski predsjednik opozvao je rusku ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa iz 1996., a ranije ove godine nadgledao je probni let obnovljenog bombardera Tu-160M s nuklearnim oružjem.
Istraga koju je proveo Financial Times otkrila je da je prag za korištenje nuklearnog oružja od strane Rusije bio niži nego što je javno navedeno, a uključivao je ulazak neprijateljskih trupa na ruski teritorij ili poraz jedinica ruskih graničnih trupa prenosi Jutarnji list.
"Možemo ponosno reći da je Rusija neka vrsta političkoga ledolomca koji lomi ostatke neokolonijalnog sustava zapadne dominacije. Iako Rusija zbog toga na svojim leđima nosi najveći teret i trpi protivničke udarce, svjedoci smo kako je multipolarni svijet već sada slobodniji i otvoreniji za sve različitosti koje u njemu postoje". Ovako je ruske strateške ciljeve u razgovoru za RIAC, rusku akademsku organizaciju blisku službenom Kremlju, opisao Karaganov.
Akademici okupljeni u RIAC-u ustrajno i detaljno promiču tezu kako Amerika uz pomoć svojih europskih saveznika vodi rat protiv Rusije koja je zbog toga prisiljena na bojištima Ukrajine braniti svoju nezavisnost, ali i globalni prestiž. Za kremaljsku akademsku elitu Ukrajina ne postoji, nego je se smatra nekom vrstom pobunjene ruske pokrajine koja Ameriku i Europu uvlači u rusku interesnu zonu.