Ograničavanje rentanja apartmana na 30 dana, broja kreveta po smještajnoj jedinici, upisivanje iznajmljivača u poslovni registar, uvođenje suglasnosti općine za rentanje i veće ovlasti komunalnih inspekcija, glavne su novosti novog slovenskog Zakona o ugostiteljstvu koji je u javnoj raspravi do 17. lipnja, a glavni su mu ciljevi uspostava održivog turizma i kvalitete, jednostavnija administracija za ugostitelje i smanjenje neravnoteže na tržištu stanovanja. Zakon koji je ovih dana predstavio ministar gospodarstva Matjaž Han nosi i jednu neobičnu novost koja bi mogla naići na kritike gostiju, a to je mogućnost naplaćivanja vode iz slavine u ugostiteljskim objektima, piše Jutarnji list.
Javna rasprava, doduše, vrtjet će se oko ograničavanja privatnog smještaja, što Hrvatska pokušava riješiti kroz Zakon o turizmu, za što se još čekaju provedbeni akti. U hrvatskom zakonu ograničenja će, sukladno donesenim planovima donositi lokalne uprave, a Slovenci su malo obrnuli stvar - država Zakonom ograničava, a lokalci će moći olabaviti. Usto, u Hrvatskoj će se dati mogućnost lokalcima da ograniče otvaranje novih apartmana, a u Sloveniji se ograničava broj dana rentanja. I u Sloveniji kao kod nas, skeptični se boje da će provedba biti slaba, kao i ishodi.
- Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti želimo podržati ugostiteljstvo, smanjiti birokraciju, zaštititi posjetitelje i turiste te osigurati dobrobit lokalnog stanovništva. Kratkoročni najam apartmana ne zabranjujemo, nego reguliramo tako da se umanje nedvojbeno štetni društveni učinci te djelatnosti. Na taj način stvaramo ravnotežu između kvalitetne turističke ponude, ograničavanja nelojalne konkurencije i osiguravanja stanova za namjenu kojoj su i namijenjeni, trajni oblici stanovanja obitelji, mladih i starijih osoba - pojasnio je ministar Han.
Buknuo privatni smještaj
Glavno načelo Zakona je ograničenje kratkoročnog najma stanova na najviše 30 dana godišnje, a općine mogu ublažiti ovo ograničenje ako na njihovu području nema stambenih neravnoteža, ako postoji nedostatak ove vrste ponude i ako je to u skladu s turističkim ciljevima općine.
- Ne želim to pitanje regulirati iz svojeg ureda u Ljubljani. Slovenija je raznolika, problemi u Ljubljani, na Bledu ili na obali nisu isti kao u Slovenj Gradcu, Kočevju ili Goričkom - kaže ministar.
Ponuda stanova za kratkoročni najam u posljednje je vrijeme eksponencijalno porasla, kažu u Ministarstvu. Lani je u tu svrhu oglašeno pet puta više nekretnina nego 2015., a 48 posto ukupne ponude bilo je koncentrirano u pet općina: Ljubljani, Piranu, Bledu, Kopru i Kranjskoj Gori.
- Nepobitno je da je ovakav poslovni model, koji su omogućile platforme kao što su Airbnb, Booking i druge, značajan dio stambenog fonda izvukao iz stambenog tržišta i prenamijenio turističkom tržištu - upozorio je Matevž Frangež, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.
Sukladno prijedlogu novog zakona, davatelj kratkoročnog najma može biti pravna osoba odnosno fizička osoba koja će biti upisana u poslovni registar. Maksimalan dopušteni broj kreveta u pojedinom stanu bit će 15, odnosno šest za višestambene zgrade.
Novim zakonom nadzorne ovlasti dobivaju i komunalne inspekcije. Bit će potrebna i prethodna suglasnost općine. Zahtjevu za suglasnost potrebno je priložiti uporabnu dozvolu, pisanu suglasnost suvlasnika stana i suglasnost etažnih vlasnika.
Istodobno, prijedlog zakona donosi olakšice pri ishođenju suglasnosti etažnih vlasnika. Za obavljanje djelatnosti kratkoročnog najma stanova bit će potrebna suglasnost 75 posto umjesto 100 posto ostalih etažnih vlasnika, ali suglasnost svih etažnih vlasnika graničnih stanova, lijevo, desno, gore, dolje. Ujedno, stanovi će se i dalje moći iznajmljivati bez vremenskog ograničenja ako se prenamijene u poslovni prostor, odnosno u ugostiteljsko-smještajni objekt. Prijedlog zakona stoga uvodi i apartman kao ugostiteljski smještajni objekt.
Budući da je uzimanje u obzir nosivosti kapaciteta u prostornom planiranju nužno za osiguranje održivog ugostiteljstva i turizma u budućnosti, zakonom je propisano da općine vode računa o potrebama održivog razvoja ugostiteljstva i turizma te o infrastrukturnim i drugim kapacitetima općine.
Teška provedba
Zakon također sadrži mjere usmjerene na promicanje Slovenije kao održive destinacije. Riječ je uglavnom o mjerama usmjerenim na promociju Slovenije kao destinacije s čistom pitkom vodom i mjerama za održivo planiranje ugostiteljstva. Zakonom je propisano da svi ugostiteljski objekti i drugi ugostiteljski objekti priključeni na javnu vodoopskrbnu mrežu svojim gostima osiguravaju vodu za piće iz javne vodoopskrbne mreže u ugostiteljskim objektima. Voda se gostima nudi u višekratnim čašama, nikako plastičnim, a ugostitelji mogu naplatiti i uslugu.
"Ugostitelj sam određuje hoće li vodu nuditi besplatno ili će prema cjeniku naplatiti naknadu za uslugu, sukladno troškovima opskrbe vodom, čaša, čišćenja", stoji u prijedlogu zakona.
Lokalni čelnici priznaju da će biti teško uskladiti interese iznajmljivača i općine iako su zabrinuti zbog trenda iseljavanja. Gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković ovih je dana nekoliko puta rekao kako očekuje da država ograniči kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima.
Zanimljivo, ni Slovenci kao ni Hrvatska u ograničavanju apartmanizacije nisu posegnuli za poreznim škarama, na što su upozorili u Slovenskom udruženju nekretnina - FIABCI Slovenija. Naime, iznajmljivači u Sloveniji opterećeni su samo porezom na dohodak od 6 posto, a najmodavac u dugoročnom iznajmljivanju, koji je fizička osoba, mora platiti porez od 25 posto. Oni smatraju da samo ograničenje na maksimalno dopušten broj dana nije dovoljna mjera jer će zbog nedovoljne kontrole doći do masovnih prekršaja. Usto, boje se da će načelnici općina popuštati utjecajnijim stranama, a ne javnom interesu.