Eskalacija rata u Ukrajini zbog poteza Washingtona i akcija "kolektivnog Zapada" primorali su Rusiju da nanovo preispita svoju nuklearnu doktrinu, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov.
Rusija je u nedjelju najavila promjene u politici koja određuje uvjete i okolnosti pod kojima bi se koristilo nuklearno oružje, no nije navela nikakve detalje svog plana.
Postojeća ruska nuklearna doktrina, koju je 2020. dekretom odredio predsjednik Vladimir Putin, kaže da Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje ako je neprijatelj napadne nuklearnim oružjem ili u slučaju konvencionalnog napada koji bi ugrozio opstanak države.
Peskov je, kako prenose agencije, zaokret u politici nuklearne doktrine pripisao "izazovima i prijetnjama zemalja tzv. kolektivnog Zapada".
Moskva, naime, uzima u obzir mogućnost da Ukrajina počne koristiti američko dalekometno oružje u napadima duboko u ruskom teritoriju, dodaje Peskov.
Ukrajina već dulje vrijeme traži dozvolu od saveznika da zapadnim oružjem gađa metu duboko u teritoriju Rusije, a ti zahtjevi su sve glasniji nakon što je Rusija pojačala napade na ukrajinsku energetsku i drugu infrastrukturu te stambene objekte.
"Očito je da će Ukrajina to učiniti. Sve to uzimamo u obzir", rekao je Peskov.
Najmanje 50 ljudi je ubijeno, a 271 osoba je ranjena kada je Rusija u utorak napala vojni institut u središnjem ukrajinskom gradu Poltavi dvama balističkim projektilima, što predstavlja najsmrtonosniji pojedinačni ruski napad ove godine.