Rusi koji su unovačeni, a potom bačeni na neko od bojišta u Ukrajini žele van. No mladi Rusi koji još ne znaju što je rat - a ni što je uopće život, jer ništa od toga još nisu stigli iskusiti - jedva čekaju primiti pušku u ruke.
Jedan od takvih bio je i Danil Jermolenko koji je u veljači napunio 18 godina. Nedugo nakon toga je i prvi put glasao. Za Putina, naravno, koji je već šest godina vladao kad se Jermolenko 2006. rodio.
Ubrzo mu se ostvario dugogodišnji san. Unovačen je u rusku vojsku i nakon završenog dvotjednog tečaja, stigao je na bojište u istočnoj Ukrajini.
4. travnja, tijekom napada na ukrajinske položaje, Jermolenko se našao odvojen od svoje jedinice i u ukrajinskom okruženju. Prije nego je izgubio kontakt, svojoj je bazi javio: ‘To je to, momci! Gotov sam!‘, prenosi Jutarnji list.
Prošli tjedan Jermolenko je sahranjen u lijesu prekrivenom ruskom zastavom.
On je zasad jedina poznata ruska žrtva rođena 2006., što ga čini najmlađim poginulim vojnikom u ratu koji je Putin pokrenuo prije nešto više od dvije godine.
‘Nije mogao dočekati da se pridruži borbama, pa se prijavio čim je dobio šansu‘, rekao je njegov brat Maksim (25), razgovarajući putem telefona s novinarima Guardiana iz Krasnoufimska, gradića na obroncima Urala.
I on sâm se tek nakratko vratio s fronte kako bi prisustvovao bratovom sprovodu. Inače, Maksim se prvi prijavio u vojsku.
‘Želio je slijediti moj primjer, iako sam mu ja govorio da u ratu nije baš lijepo. No, bio je mentalno spreman‘, kaže Maksim o svom pokojnom mlađem bratu.
‘Jako sam ponosan na Danila. Uvijek je govorio da se želi ići boriti protiv nacista i fašista‘, kazao je Maksim te usput ponovio neke od tipičnih narativa kojima Kremlj želi opravdati rat u Ukrajini.
Tisuće mladih Rusa, koje se uglavnom naziva ‘generacijom P‘ jer su živjeli samo pod predsjednikom Putinom, već su poginule u ratu u Ukrajini.
Nezavisni ruski portal Mediazona identificirao je skoro 5000 ruskih vojnika mlađih od 24 godine koji su poginuli u borbama, uključujući i njih 1.400 koji su bili mlađi od 20 godina. No brojka je vjerojatna i mnogo veća, navodi Mediazona.
Kremlj te poginule mladiće, koji su većinom iz zabačenih krajeva Rusije, proglašava herojima, a čini se da će takvih heroja biti još mnogo jer Putin sve više nastoji reprogramirati Rusiju o pretvoriti je u posve militariziranu zemlju.
Nedugo nakon početka invazije, Rusija je promijenila zakone tako da se u vojsku mogu prijaviti i mladići od 18 godina, poput Jermolenka, koji su tek završili školu.
No ambicije Kremlja tu ne prestaju već je pokrenuta kampanja bez presedana kojoj je cilj odgojiti novu generaciju mladih Rusa koji jedna čekaju pridružiti se vojsci.
Putin je odmah po dolasku na vlast 2000. godine pokušao mladima nametnuti državnu ideologiju pa su uložena silna sredstva u pokretanje prodržavnih organizacija za mlade.
Ali ispočetka nije bilo baš puno uspjeha jer su mladi obično predvodnici na prodemokratskim prosvjedima i često ne simpatiziraju vladu, prenosi Jutarnji list.
No rat u Ukrajini je Kremlju dao novi zamah i omogućio Putina da novu generaciju mladih zarazi agresivnom, antizapadnom verzijom domoljublja.
Sergej Novikov, kremaljski birokrat, ovako je to opisao u srpnju 2023.: ‘Mi vodimo tri rata: jedan je na prvim crtana bojišnice, drugi je ekonomski rat, a treći je ideološki rat - rat za umove mladeži.‘
Rusija je dramatično povećala svoju potrošnju na domoljubno obrazovanje i državne militarizirane organizacije za djecu i mlade. 2021. za to je trošila oko 30 milijuna eura, a 2024. to se povećalo na više od 450 milijuna eura. Nakon početka invazije na Ukrajinu, u udžbenike iz povijesti u ruskim školama su ubačeni dodatni dijelovi koji objašnjavaju potrebu povrata ‘povijesnih teritorija‘ koje je Ukrajina izgubila.
Moskva posebnu važnost pridaje ratnim veteranima, uključujući bivše osuđenike iz Wagnerove skupine, koji su se vratili kući iz Ukrajine. U nedavnom govoru Putin je rekao da je više od 1000 ruskih veterana već zaposleno u školama gdje će voditi obveznu vojnu nastavu, koja će uključivati obuku za upravljanje dronovima i rukovanje kalašnjikovima.
Također, po školama u Rusiji postavljene su tisuće spomen ploča u čast bivših učenika koji su poginuli u ratu, odnosno podnijeli krajnju žrtvu za domovinu.
U gradu Bratsku, u dalekom Sibiru, djeluje organizacija Junarmija. To je de fakto omladinska vojska. Njezini pripadnici okupili su se u veljači kako bi svečano otvorili spomenik posvećen šestorici maturanata. Lokalna novinska kuća o tome je objavila reportažu u kojoj ožalošćene majke sjede u školskoj klupi dok mladi članovi Junarmije čitaju pjesme koje veličaju rat. Video zatim prelazi na mladog člana Junarmije predstavljenog kao Denis koji kaže da bi ‘želio postati heroj poput ovih ljudi‘.
No koliko je, zapravo, učinkovit ovaj vid militariziranog obrazovanja, nije baš posve jasno.
‘Ideološka indoktrinacija tinejdžera jedno je od područja u kojima je ruska država najbliža totalitarizmu‘, rekla je Ekaterina Schulmann, ruska politologinja te ukazala na ankete po kojima mlađi Rusi nisu baš veliki ljubitejii državnih ideologija.
Schulmann kaže kako nije baš sigurno koliko je Kremlj uspješan u provedbi svog nauma, no da će golemi financijski poticaji za potpisivanje vojnih ugovora vjerojatno igrati najveću ulogu u uvjeravanju mladića da se pridruže vojsci.
U međuvremenu u Krasnoufimsku, Maksim Jermolenko kaže kako se jedva čeka vratiti u borbu. ‘Nakon bratove smrti, osjećam se dodatno motiviranim da završim posao‘, rekao je i dodao kako se nada da će mnogi mladi slijediti njegov i primjer njegovog brata, prenosi Jutarnji list.
‘Nadam se da će Daniilova priča poslužiti kao inspiracija drugima da se uključe.‘