Prije su zvonila zvona kako bi se rastjeralo nevrijeme i tuča. No, u Francuskoj je zbog toga 103 zvonara pogodio grom!

Snažno nevrijeme praćeno kišom, tučom i grmljavinom pogodilo je dijelove Hrvatske, a najsnažnije područje Vukovarsko-srijemske županije. Tuča, kiša i vjetar razbijali su krovove i vjetrobranska stakla automobila u općini Bošnjaci i okolici Županje. U Bošnjacima je padala tuča veličine teniske loptice. Krovovi i pročelja kuća su oštećeni, puni su rupa, mnogi su automobili razbijeni, plastenici uništeni, a na usjevima je šteta stopostotna. Načelnik općine Andrija Juzbašić kazao je da je prema prvim procjenama šteta samo na stambenim objektima oko pet milijuna eura, analizira Faktograf. 

Očekivano, u javnosti se povela rasprava oko toga što je moguće učiniti da se preveniraju tako velike štete od tuča. Tako su Hrvatski suverenisti u utorak zatražili od potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Josipa Dabre hitnu uspostavu protugradne obrane raketama.

Ministar je, odgovarajući na zahtjeve za ponovno uvođenje protugradne obrane u Hrvatskoj kazao da je od Državnog hidrometeorološkog zavoda tražio podatke o stanju lansirnih rampi i zaključio da su u jako lošem stanju. Ipak, ministar nije sasvim odustao od ideje korištenja protugradnih raketa.

“… Onda čujete da znanost kaže da rakete nemaju svrhu pa onda malo dublje kad uđete u analizu vidite da nema svrhu ni nadzemni generatori, da je to ista priča da li rakete, da li nadzemni generator. Ono što je moje osobno mišljenje i treba uvažiti ljude koji žive na ovom prostoru, ako je ista razlika, znači nismo znanstveno dokazali ni jedno ni drugo, sva dozvoljena sredstva treba koristiti da makar i na neki način psihološki ljudi budu svjesni da je i Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH i Državni hidrometeorološki zavod dalo sve od sebe da se spriječi ovakvo olujno nevrijeme”, rekao je Dabro, odgovarajući na upite novinara.

DHMZ tvrdi kako u znanstvenoj zajednici postoji jedinstven stav – ne postoje utemeljeni dokazi o uspješnosti

DHMZ, međutim, navodi da “iako se u javnosti javljaju različita stajališta oko operativne obrane od tuče, valja naglasiti kako u znanstvenoj zajednici te u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji postoji jasan i jedinstven stav: ne postoji niti jedan znanstveno utemeljeni dokaz uspješnosti i učinkovitosti obrane od tuče”.

DHMZ je u svojoj analizi iz 2018. koju je, također, već jednom izradio na zahtjev Ministarstva poljoprivrede analizirao učinkovitost sustava protugradne obrane u Hrvatskoj. Njihova analiza pokazala je kako ne postoji niti jedan znanstveno utemeljen dokaz da je obrana od tuče kakva se do 2020. provodila u Hrvatskoj po dosadašnjoj tehnologiji učinkovita. Takav sustav nije ni isplativ, s obzirom na to da podaci o štetama pokazuju da tuča nije jedini ni najveći uzročnik nastalih šteta od prirodnih nepogoda. Dakle, sredstva iz državnog proračuna mogu se bolje iskoristiti za prevenciju i sanaciju posljedica drugih vremenskih neprilika poput poplava, suša ili jakih vjetrova.

S obzirom na to da je ministar Dabro kazao da se u DHMZ-u interesirao oko mogućeg ponovnog uvođenja protugradne obrane, iako većina znanstvenih dokaza govori protiv korištenja tog sustava, Faktograf je DHMZ upitao je li ih potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede kontaktirao oko toga. Iz DHMZ-a su nam poručili da s Ministarstvom poljoprivrede kontinuirano razgovaraju te da će stručnjaci DHMZ-a nastaviti i dalje davati svoj maksimalni doprinos razgovorima o funkcionalnosti i održivosti postojećeg sustava obrane od tuče, ali i o mjerama prilagodbe hrvatske poljoprivrede na sve učestalije i intenzivnije klimatske ekstreme, poput poplava, suše, mraza, olujnih nevremena.

Ipak, iz odgovora DHMZ-a može se iščitati da nemaju namjeru ponovno aktivirati sustav protugradne obrane koji se temelji na raketama. “Kada govorimo o sustavu obrane od tuče i zasijavanju atmosfere kemijskim reagensom srebrov jodidom, stav znanstvene zajednice i naše krovne organizacije, Svjetske meteorološke organizacije, je jasan i jedinstven te smatramo da je naša dužnost ukazati što kaže struka i znanost na tu temu”, poručili su iz DHMZ-a i dodali: “Podsjećamo da je naša najvažnija zadaća, kao nacionalne hidrometeorološke službe, unaprjeđivanje prognoza i upozorenja na opasne vremenske događaje kako bismo prvenstveno zaštitili ljudske živote. To činimo i nastavit ćemo činiti i dalje”.

Gostujući u emisiji Otvoreno na HRT-u u utorak, glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler detaljno je objasnio zašto smatra da protugradna obrana u obliku kako smo je imali dosad nije dobar izbor i zašto je ne bi trebalo primjenjivati. Güttler je kazao da postoje tri smjera dokaza, odnosno argumenata kada se govori o učinkovitosti protugradne obrane.

“Određen broj istraživanja pokazuje da te metode funkcioniraju, druga skupina istraživanja, a to je i stav Svjetske meteorološke organizacije, da ta metodologija nije dokazana te da njena učinkovitost nije dokazana. Tu postoji i treća skupina argumenata, vrlo ozbiljna, koja je utvrdila da u slučaju kad zasijavamo oblake, neovisno o tome radimo li to generatorima, zrakoplovima ili raketama, to povećava rizik od pojave tuče i njenih šteta”, objasnio je.

Istaknuo je da je njegova procjena, kao i procjena velikog broja kolega, da ta metoda nije dokazana te da ima svoje ozbiljne rizike.

Psihološka pomoć

Ministar Dabro je, obraćajući se javnosti, kazao da “nismo znanstveno dokazali ni jedno ni drugo” ta da “sva dozvoljena sredstva treba koristiti da makar i na neki način psihološki ljudi budu svjesni da je i Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH i Državni hidrometeorološki zavod dalo sve od sebe da se spriječi ovakvo olujno nevrijeme”.

Glavni ravnatelj DHMZ-a, međutim, ulogu DHMZ-a vidi drugačije, točnije u prevenciji.

“Nismo imali stradanja u ovom nevremenu i to nije za ignorirati. Mislim da je u ovakvim situacijama prioritet sačuvati ljudski život. Vrlo su potresne snimke iz Bošnjaka, ali nadamo se da ćemo svi – i lokalna zajednica i županija i država – uskočiti i pomoći općini od 3 500 stanovnika koja je imala vrlo nemirnu noć. Na taj način psihički želimo pomoći našim građanima, da imaju DHMZ kao jedan izvor informacija, pouzdanih klimatskih informacija i pouzdanih vremenskih informacija”, rekao je Güttler. Napomenuo je da će uložiti maksimalne napore da prognoze i mjerenja budu što češća, što gušća i što točnija.

Osvrnuo se i na činjenicu da se u Republici Srpskoj i Republici Srbiji, primjerice, još uvijek koristi protugradna obrana. Tamošnja izvješća pokazuju da, unatoč postojanju vrlo naprednih sustava, pogotovo u Srbiji s preko 1 600 lansirnih rampi, ipak dolazi do značajne štete od tuče, ukazao je Güttler.

Komentirao je i, kako je ministar Dabro rekao, loše stanje lansirnih rampi za protugradne rakete u Hrvatskoj, napomenuvši da se rakete u Hrvatskoj ne koriste još od 2020. godine. “U Hrvatskoj smo imali dugi niz godina lansirne rampe, rakete i generatore. Ono što možemo sažeti, prije 20 godina kada smo u punom opsegu primjenjivali te dvije metode unošenja iste kemikalije, ista kemikalija se unosi nevoisno o metodi – je li to generator ili raketa – i dalje smo imali situacije sa značajnim štetama u poljoprivredi i na imovini, a bilježimo i situacije sa stradanjima i s ozljedama”, rekao je glavni ravnatelj DHMZ-a gostujući u Otvorenom.

Klimatolog i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu Branko Grisogono, gostujući u Studiju 4 HRT-a, također se složio da nema dovoljno dokaza da je sustav protugradne obrane učinkovit. “One mogu funkcionirati u laboratorijskim uvjetima, ali su metode iz 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća zastarjele”, ističe klimatolog. Usporedio je korištenje takvih raketa s liječenjem tumora metodama iz sredine prošlog stoljeća, naglašavajući zastarjelost i nedostatak stvarne učinkovitosti ovih sustava.

Grisogono se indirektno osvrnuo i na psihološki efekt koji je spominjao Dabro, a kojim se građane umiruje korištenjem protugradnih raketa. “Te rakete mogu štititi našu savjest, da smo učinili sve, ali ishod ne mora biti pozitivan. Čak se može napraviti šteta na nekom drugom lokalitetu”, objasnio je znanstvenik.

Osim sustava protugradne obrane, koji je veći dio znanstvene zajednice, uključujući i Svjetsku meteorološku organizaciju, odbacio kao neučinkovite, neisplative i potencijalno štetne za okoliš, korisnici društvenih mreža spominju i zvonjavu crkvenih zvona kao metodu borbe protiv tuča i oluja.

Zvonjava crkvenih zvona ne štiti od udara groma ili tuče

Tako je u popularnoj Facebook grupi Kajkavci, koja broji više od 18 tisuća članova, 3. srpnja objavljen post (arhivirano ovdje) u kojem se tvrdi da je zvonjava zvona na crkvi “razdvojila” oblake te da bi pala kiša, a ne tuča:

"Priča se o olujama, nevremenu, tuči i slično, ali nitko više ne govori o obrani protiv tuče! Meteorolozi kažu da nema obrane od tuče koja bi se bazirala na nauci. Ali!

Ja sam pedesetih godina bio cijelo vrijeme po ljeti u vinogradu mog oca kraj Varaždinskih Toplica. Bio sam svjedok više oluja sa strašnim oblacima koji su nadirali sa sjevera preko Varaždin brega. Tada bi zazvonila sva zvona na crkvi i bilo je vidljivo kako se oblaci razdvajanju i postaju nekako rjeđi. Pala bi kiša ali ne i tuča.

Jednom je nadolazila oluja ali zvona se nisu oglasila. Pala je tuča! Seljaci su bili ljuti na zvonara koji nije stigao zvoniti jer je bio na udaljenoj njivi.

Pa zašto su prestali zvoniti?! Pa pokušajte ponovno upotrijebiti zvona!!! Sada bi se i mobitelom dala aktivirati zvona!", napisao je autor. 

F B

Objava sličnog sadržaja o crkvenim zvonama osvanula je i u javnoj Facebook grupi 6 ČULO/6 SENSE: “Trebala bi zvona na crkvama da zvone pred nevreme. Kazu a i dokazano da teraju gradonosne oblake. Ko ih skida i zašto ?“, pita se autor objave.

Iako je vjerovanje o učinkovitosti crkvenih zvona rašireno, a u hrvatskoj diskografiji skladane su čak i pjesme o njima, tvrdnja da zvonjava crkvenih zvona štiti od udara groma ili tuče nema baš nikakvo uporište u znanstvenim spoznajama. Meteorološka služba Velike Britanije na svojim se stranicama, iznoseći činjenice o grmljavini, osvrće i na neutemeljeno vjerovanje o tome da crkvena zvona mogu štititi od grmljavine, pisao je Faktograf još u srpnju prošle godine.

“Do kasnog 18. stoljeća vjerovalo se da zvonjava crkvenih zvona odbija munje pa su mnoga crkvena zvona nosila natpis fulgura frango, što znači ‘Lovim munje’. Za vrijeme grmljavine zvonari bi trčali na zvonik zvoniti. Međutim, visoki toranj s metalnim zvonom zapravo je bio najgore mjesto na kojem su se mogli zateći. Između 1753. i 1786. u Francuskoj je 103 zvonara pogodio grom i preminuli su, što je rezultiralo zabranom ovog običaja”, ističe se.

Mnoštvo je primjera diljem svijeta gdje su zvonari u crkvama pogibali upravo zbog vjerovanja da zvonjenje metalnim zvonom može spriječiti grmljavinu i tuču, stoga se radi o praksi koja može biti opasna po život.

Britanski Guardian u tekstu iz 2011. tako piše da su crkve i dvorci često bili izuzetno opasne građevine tijekom grmljavinske oluje u danima prije nego što je izumljen gromobran. “Budući da su građevine bile tako visoke, bile su vrlo osjetljivi na udare groma: stotine zvončara diljem Europe ubijeno je tijekom stoljeća u pogrešnom uvjerenju da će ih zvonjava zvona obraniti od munje.”

Oko vjerovanja da crkvena zvona mogu zaštititi ljude od grmljavinskog nevremena ili tuče, rasprava se 2022. povela i na portalu Physics Stack Exchange, koji služi komunikaciji među fizičarima i studentima fizike. Više diskutanata uključilo se u raspravu kako bi pojasnili da se radi o činjenično neutemeljenom uvjerenju.

Zvonjava crkvenih zvona, dakle, kao ni sustav protugradne obrane koji uključuje lansirne rampe, rakete i generatore znanstveno dokazano nisu učinkoviti protiv tuče. Iako postoji manji broj argumenata da protugradna obrana ima utjecaj na smanjenje štetnih posljedica, većina znanstvenika kao i Svjetska meteorološka organizacija složni su u tome da je najbolja prevencija, odnosno pravovremeno obavještavanje građana o opasnim vremenskim prilikama. Napredak tehnologije u meteorologiji, kao i sve veći broj radara koji pokazuju kretanje oblačnih sustava zaslužni su za sve bolje predviđanje grmljavinskih nevremena, a posljedično i tuče, piše Faktograf.