Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron najavili su nakon zajedničkog sastanka kabineta u utorak u Mesebergu pored Berlina pojačanu suradnju i poručili kako Ukrajini žele dati svjetlo da zapadnim naoružanjem napada ciljeve ne teritoriju Rusije s kojih se napada Ukrajina. Isto tako je najavljeno kako Francuska i Njemačka žele raditi na razvoju zajedničke rakete dugog dometa.
- Mi ne smijemo međutim dopustiti da Ukrajina napada druge ciljeve na području Rusije, posebice ne civilne, rekao je Macron, a prenose agencije. Scholz je dodao da se Ukrajina mora pridržavati međunarodnog prava „što je do sada dobro funkcioniralo“.
- Na ovim kartama se vidi da je ukrajinski teritorij zapravo napadnut iz baza u Rusiji. Dakle, kako da objasnimo Ukrajincima da ćemo morati štititi ove gradove... ako im kažemo da im nije dopušteno pogoditi točku s koje se ispaljuju projektili?, poručio je Macron, a snimka francuskog čelnika kako maše kartom objavljena je na X-u.
Pojedinci su na X-u odmah požurili komentirati kako je Macron zapravo dao svoje odobrenje da se vojni objekti u Rusiji smiju gađati.
Niso morali dugo čekati na odgovor ruskog čelnika Vladimira Putina.
On je iz Taškenta u Uzbekistanu zaprijetio Europi "ozbiljnim posljedicama" ako se Ukrajini u budućnosti dopusti da protiv ruskog teritorija koristi dalekometno precizno oružje koje isporučuje Zapad.
"Ti predstavnici NATO-a, posebno u Europi i posebno u malim zemljama, trebali bi shvatiti s čime se igraju", rekao je Putin u utorak na kraju državnog posjeta.
Nagovijestio je da bi Rusija mogla poduzeti vojne protumjere, te je rekao da osobito manje zemlje ne bi smjele zaboraviti da njihovi teritoriji nisu veliki i da su gusto naseljeni.
Putin, koji je prije više od dvije godine započeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine, optužio je Zapad za nastavak eskalacije. Modernim oružanim sustavima poput raketnog sustava ATACMS ne upravljaju ukrajinski vojnici, već visokokvalificirani stručnjaci NATO-a na temelju podataka satelitskog izviđanja, ustvrdio je.
Do sada je to oružje uglavnom bilo usmjereno na ukrajinski teritorij koji je okupirala Rusija.
Putin je posebno kritizirao glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji se zalaže za gađanje vojnih ciljeva na ruskom teritoriju. Stoltenberg se pozvao na pravo Ukrajine na samoobranu.
Ukrajina od SAD-a i drugih zapadnih država traži odobrenje za korištenje projektila i krstarećih raketa za napad na Rusiju kako bi se učinkovitije borila protiv neprijatelja.
Do sada je Kijev za te napade uglavnom koristio dronove vlastite proizvodnje. Do sada je ruska vojska bila u mogućnosti okupljati postrojbe iza granice za nove napade na ukrajinski teritorij ili bombardirati gradove blizu granice, poput Harkiva, zrakoplovima sa sigurne pozicije praktički bez ikakvih smetnji.
Prema Putinu, takvo odobrenje zapadnih država predstavljalo bi izravnu konfrontaciju između Rusije i Zapada. U tom kontekstu 71-godišnjak se još jednom osvrnuo na rusko strateško nuklearno oružje.
Također je doveo u pitanje moguću zaštitu zemalja NATO-a od strane SAD-a. "Ako se ozbiljne posljedice za Europu materijaliziraju, kako će se SAD ponašati s obzirom na naš paritet u strateškom naoružanju?", upitao je.