StoryEditorOCM
SvijetSVE o slučaju

Ovo je cijela priča o boksačici Imane i nepravdi koja joj je nanesena. U sve je upetljan i jedan Putinov čovjek...

Piše MOZAIK SD
15. kolovoza 2024. - 16:37

Iako Olimpijske igre svake četiri godine pružaju priliku za uživanje u gomili zanimljivih sportskih natjecanja, igre u Parizu su u svjetske medije, a potom i na društvene mreže, donijele veliku količinu dezinformacija te iz sfere sporta prešle i u sferu politike.

Faktograf je u protekla dva tjedna pisao o tome da odjevna kombinacija kineskih sportaša nije inspirirana bojama palestinske zastave, da se starom snimkom dokazuje okupljenje tisuća vjernika nezadovoljnih ceremonijom otvaranja, da zbog te ceremonije Samsung nije ukinuo sponzorstvo kao i da nije jedino katolička crkva bila osvjetljena kada je u cijelom gradu nestalo struje te da Novak Đoković nakon prvog meča nije pao na koljena kako bi kritizirao Međunarodni olimpijski odbor, piše Ivica Kristović za Faktograf

No, najviše zanimanja medija i svjetske javnosti, a potom i komentatora na društvenim mrežama, izazvale su vijesti o nastupu dviju boksačica – Alžirke Imane Khelif i Tajvanke Lin Yu-ting. Povod za ostrašćenu raspravu u javnosti i na društvenim mrežama, punu dezinformacija i širenja mržnje, bila je odluka Međunarodne boksačke organizacije koja ih je diskvalificirala s prošlogodišnjeg Svjetskog boksačkog prvenstva jer nisu, kako je navela ta organizacija, prošle na testu kojim se može dokazati da imaju uvjete natjecati se u ženskoj konkurenciji.

Od početka Olimpijskih igara u nebrojenim tekstovima, kao i u statusima na društvenim mrežama, bez ikakvih dokaza se navodilo da su dvije boksačice rođene kao muškarci, odnosno da su transrodne žene, na što se nadovezala priča i da su loši boksači koji su pronašli način za osvajanje medalja na velikim natjecanjima, ponižavajuće i prostački se pozivalo da im se zaviri u gaće, a za cijelu situaciju se okrivljavala rodna ideologija i woke pokret dok su uz to su išli i pozivi da ih se diskvalificira s Olimpijskih igara.

image
Mauro Pimentel/Afp
image
Mauro Pimentel/Afp

Tko je Imane Khelif?

25-godišnja Imane Khelif se na Olimpijskim igrama u Parizu natječe u kategoriji do 66 kilograma te je već osigurala najmanje srebrnu medalju. Ona se i na Olimpijskim igrama u Pekingu natjecala u ženskoj konkurenciji, u kategoriji do 60 kilograma, te je završila na petom mjestu. U svojoj karijeri ima 39 pobjeda i 9 poraza. Na Igrama 2021. godine izgubila je u četvrtfinalu od Irkinje Kellie Harrington dok je na Svjetskom prvenstvu 2022. upisala poraz u finalu od, također, irske boksačice Amy Broadhurst. Osvojila je zlata 2022. godine na Prvenstvu Afrike i Mediteranskim igrama te 2023. na Arapskim igrama.

Imane je početkom ove godine postala UNICEF-ova ambasadorica, a tada je kazala da je prvo, u svom selu Tiaret na zapadu Alžira, igrala nogomet, iako se nogomet nije smatrao sportom za djevojčice. Tada se prebacila na boks, iako je to značilo da svakoga dana mora na treninge putovati 10 kilometara. Prvo veliko natjecanje bilo joj je Svjetsko prvenstvo u New Delhiju 2018. godine. Tada je sa 19 godina završila na 19 mjestu. Godinu kasnije bila je 33. na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Cijelu svoju karijeru Imane Khelif borila se u ženskoj konkurenciji te to nije bilo dovedeno u pitanje sve do prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva.

Otac boksačice, Amar Khelif, prošlog tjedna je novinarima pokazao njezin rodni list na kojem stoji da se rodila kao žena, kao i njezine fotografije iz djetinjstva. S druge strane, ne postoji niti jedan dokaz da se Imane Khelif rodila kao muškarac te potom prošla tranziciju u ženu, odnosno da je transrodna žena.

Khelif je u borbi za finale pobijedila Tajlanđanku Janjaem Suwannapheng, a za zlato će se u petak boriti protiv Kineskinje Yang Liu. Bura u javnosti posebno se razbuktala nakon što je u šesnaestini finala Alžirka pobijedila talijansku predstavnicu Angelu Carini. Talijanka je predala meč nakon samo 46 sekundi, a potom je izjavila da su je udarci Alžirke previše boljeli i da se bojala za svoju sigurnost.

image
Mohd Rasfan/Afp
image
Mohd Rasfan/Afp

Tko je Lin Yu-ting?

28-godišnja Tajvanka Lin Yu-ting rodila se 1995. godine, a počela je, prema riječima njezine majke, boksati s 13 godina kako bi je zaštitila od obiteljskog nasilja. Prema Facebook statusu gradskog vijećnika New Taipeija Cho Kuan-tinga, broj nacionalne identifikacije Lin počinje s “2”, što označava ženski spol, dok muškarci imaju prvi broj “1”. Prema informacijama Vlade grada Hsinchu ta se brojka ne može mijenjati tijekom života. Njezin trener Tseng Tzu-chiang kao dokaz da se od srednje škole natječe u ženskom boksu stavio je link na snimku staru 10 godina. Lin je bila prva tajvanska juniorska boksačica koja je 2013. godine pobijedila na juniorskom Svjetskom boksačkom prvenstvu. Taiwan News je pisao i da je ta država tek 2023. godine prvi puta dozvolila transrodnim sportašima natjecanje na Nacionalnim igrama srednjih škola.

Lin Yu-ting u karijeri je od 2017. godine ostvarila 42 pobjede, a ima i 14 poraza., dok je na Olimpijskim igrama 2021. godine u kategoriji do 57 kilograma bila 9. Na Azijskim igrama prošle godine osvojila je zlato.

Stav Međunarodnog olimpijskog odbora

Nakon meča Khelif-Carini koji je izazvao gomilu reakcija i širenje dezinformacija o boksačicama Međunarodni olimpijski odbor 1. kolovoza objavio je priopćenje u kojem su naveli da svi sportaši koji sudjeluju na turniru zadovoljavaju uvjete za natjecanje. “Kao i na ranijim olimpijskim boksačkim natjecanjima, spol i dob sportaša temelje se na podacima iz njihovih putovnica”, naveli su tada iz Međunarodnog olimpijskog odbora.

“Vidjeli smo u izvještajima zavaravajuće informacije o dvije sportašice koje se natječu na Olimpijskim igrama u Parizu. Dvije sportašice se već godinama natječu u ženskoj konkurenciji na međunarodnim boksačkim natjecanjima, uključujući i Olimpijske igre u Tokiju, Svjetskim prvenstvima Međunarodne boksačke organizacije (IBA) kao i na turnirima sankcionirane IBA-e”, naveli su iz Međunarodnog olimpijskog odbora.

Glasnogovornik Međunarodnog olimpijskog odbora Mark Adams 2. kolovoza je kazao da dvije boksačice zadovoljavaju uvjete da se bore u ženskoj konkurenciji. “Mislim da se trebate zapitati jesu li one žene? Odgovor je da jesu na temelju zadovoljavanja uvjeta, na temelju putovnica i njihove prošlosti”, rekao je Adams te dodao da se Khelif “rodila kao žena, registrirana je kao žena, živjela je svoj život kao žena, boksala je kao žena i u putovnici joj piše da je žena”. “Ovo nije slučaj transrodne osobe. Bilo je zbrke da se tu radi o muškarcu koji se bori protiv žene. To, znanstveno gledano, nije slučaj. O tome postoji konsenzus”, kazao je Adams.

Slične izjave dan kasnije dao je i predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Thomas Bach kada je kazao da nikada nije bilo sumnje da su Imane Khelif i Lin Yu-ting žene. “Imamo dvije boksačice koje su rođene kao žene, odrasle su kao žene, u putovnicama im piše da su žene i već godinama se natječu kao žene. To je jasna definicija žene. Nikada nije bilo sumnje da su žene”.

Na temelju izjava i dokumenata Međunarodnog olimpijskog odbora spol natjecateljica na boksačkom turniru u Parizu određuje se na temelju informacije koje im pišu u putovnici, a tako je bilo i na prošlim Olimpijskim igrama u Tokiju.

image
Mohd Rasfan/Afp

Sukob MOO-a i IBA-e

Kako bi situacija bila još kompliciranija i teža, preko leđa dviju boksačica prelama se i sukob Međunarodnog olimpijskog odbora i Međunarodne boksačke organizacije koji bukti već godinama, a kulminirao je odlukom MOO-a da toj organizaciji oduzme organizaciju kvalifikacija i olimpijskih turnira u Tokiju i Parizu. MOO je prvo suspendirao IBA-u 2019. godine, a potom i 2023. godine potpuno povukao priznanje te organizacije.

Tu odluku o povlačenju priznanja IBA-e potvrdio je u travnju ove godine i Sud za arbitražu u sportu (CAS) iz Lausanne. Tri su bila ključna razloga suda za odbacivanje žalbe IBA-e i potvrdu odluke MOO-a. Prvi je bio da IBA “nije povećala financijsku transparentnost i održivost uključujući i putem diverzifikacije prihoda”. Potom, IBA nije promijenila svoje procese vezane uz osiguravanje integriteta sudaca, što uključuje i praćenje IBA-inih natjecanja uoči Olimpijskih igara u Parizu, dok je treći razlog da IBA nije osigurala implementaciju mjera koje je predložilo tijelo MOO-a, a odnosilo se na promjenu kulture organizacije.

MOO je u priopćenju vezanom za tu presudu naveo i da, zasad, boks nije na programu Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028. godine jer trenutno ne postoji međunarodna boksačka organizacija koju priznaje MOO, dok oni nisu više u mogućnosti organizirati boksačke turnire. Tijekom suspenzije IBA-e boksačke turnire i kvalifikacije za Igre u Tokiju i Parizu organiziralo je boksački odbor MOO-a.

Kontroverzni predsjednik IBA-e

Na čelu sada nepriznate Međunarodne boksačke organizacije je od 2020. godine kontroverzni ruski poduzetnik i bivši amaterski boksač Umar Kremlev za kojeg je francuski Le Monde 2022. godine pisao da je blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tada je to bila posljednja međunarodna sportska federaciju na čijem čelu je bio ruski državljanin i jedina koja je ruskim sportašima, nakon početka potpune invazije na Ukrajinu, dozvoljavala da nastupaju pod svojom zastavom. Također, mediji su pisali i da IBA-u u potpunosti financira ruska državna energetska kompanija Gazprom.

Ta je organizacija dvije boksačice diskvalificirala s prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva uz objašnjenje da su dva testa pokazala da ne udovoljavaju uvjete za natjecanje u ženskoj konkurenciji. U već ranije spomenutom priopćenju od 1. kolovoza, MOO je naveo da su dvije boksačice bile “žrtve iznenadne i arbitrarne odluke IBA-e”. Pozivajući se na dokument IBA-e naveli su da je tu odluku samostalno donio glavni tajnik IBA-e, da bi je Odbor te organizacije ratificirao tek kasnije. Potom su istaknuli i da je nakon donošenja odluke o diskvalifikaciji Odbor IBA-e zatražio da se za budućnost u pravila IBA-e unesu procedure koje se moraju provesti u sličnim slučajevima i da IBA treba “uspostaviti jasnu proceduru za testiranje spola”.

“Trenutna agresija prema te dvije sportašice potpuno se temelji na arbitrarnoj odluci koja je donesena bez ikakve ispravne procedure, a posebno treba uzeti u obzir da se te sportašice već godinama natječu na najvišoj razini”, napisali su iz MOO-a te dodali kako se to kosi s pravilima dobrog upravljanja i da se pravila ne bi smjela mijenjati tijekom natjecanja, a trebala bi biti donesena na temelju znanstvenih dokaza.

IBA je početkom ovog tjedna održala kaotičnu konferenciju za medije na kojoj su pokušali objasniti zašto su sportašice prošle godine diskvalificirane na Svjetskom prvenstvu. Dok su ostali govornici bili u Parizu, Kremlev se javio videovezom iz Rusije, a novinari su pokušavali shvatiti što govori jer mu nije bio upaljen mikrofon, a kada i je, često je prijevod s ruskog na engleski bio loš. I umjesto da govori o temi zbog koje su sazvali konferenciju, Kremlev se u uvodnom izlaganju obrušio na ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara koja ga je uvrijedila “kao kršćanina”. U nekoliko navrata su govornici tvrdili da su boksačice muškarci, odnosno da su transrodne žene. Kremlev je u jednom trenutku rekao da one imaju visoke razine testosterona, iako je sama IBA u svojem ranijem priopćenju navela da im to nisu mjerili.

Zašto je IBA diskvalificirala boksačice?

Nakon te konferencije za medije, IBA 5. kolovoza objavljuje priopćenje s detaljnom kronologijom cijelog slučaja. U njemu se navodi da su prve krvne pretrage sportašica, nakon žalbi nekoliko trenera, provedene tijekom Svjetskog boksačkog prvenstva u Istanbulu u travnju 2022. godine i da su obavljene u laboratoriju Sistem Tip. Prema njihovom navodu, nalazi su pokazali da sportašice ne zadovoljavaju kriterije za natjecanje u ženskoj konkurenciji. Druge testove, koji su dali iste rezultate, proveli su u ožujku 2023. godine uoči početka Svjetskog prvenstva u New Delhiju u laboratoriju Dr Lal PathLabs. Nakon toga su sportašice diskvalificirane s natjecanja, a tu odluku je 26. ožujka 2023. godine potvrdio Odbor direktora IBA-e.

No, tek mjesec i pol nakon diskvalifikacija, 12. svibnja 2023., IBA je u svoja tehnička pravila i pravila natjecanja unijela definicije muškarca i žene te pravila o njihovoj podobnosti za natjecanje. U ranijoj verziji toga dokumenta iz veljače 2022. godine tih pravila nije bilo. U tom se dokumentu spol spominje samo na dva mjesta: tamo gdje se propisuje da službena osoba koja važe boksača ili boksačicu mora biti istog spola te da nije dopuštena diskriminacija na temelju rase, boje kože, religije, spola, dobi, podrijetla, invalidnosti ili seksualne orijentacije.

Nakon izmjena u svibnju 2023. u dokument je uneseno je da je muškarac “osoba s XY kromosomima”, a žena “osoba s XX kromosomima”. Potom je navedeno da se muškarci mogu boriti samo s muškarcima, a žene sa ženama i da se boksači mogu podvrgnuti testiranju spola te da će iz natjecanja diskvalificirati sportaše koji ne udovolje tim kriterijima.

IBA tvrdi da su boksačice imale XY kromosome

IBA je objavila i pismo koje su u lipnju 2023. godine poslali sportskom direktoru MOO-a Kitu McConnellu u kojem su, uoči kvalifikacija za OI, naveli da Khelif nije na dva testa zadovoljila uvjete za natjecanje u ženskoj konkurenciji. IBA je na svojim stranicama zacrnila dio koji navodi što je test otkrio, ali iz teksta priopćenja jasno je kako su laboratoriji utvrđivali imaju li sportašice XY kombinaciju kromosoma. Tako je i nakon diskvalifikacije 2023. godine za rusku agenciju TASS tvrdio i Kremlev. “Na temelju rezultata DNA testa, identificirali smo sportaše koji su pokušavali prevariti svoje kolege i pretvarali su da su žene. Test je dokazao da imaju XY kromosome. Ti sportaši su izbačeni s natjecanja”, kazao je tada Kremlev.

No, kao što smo ranije naveli, dvije bokasačice se nisu pretvarale da su muškarci jer su rođene kao žene i godinama prije te diskvalifikacije su se natjecale u ženskoj konkurenciji, od vremena kada su još bile djevojčice.

Jesu li sve osobe s XY kromosomima muškarci?

Iako je tipično da žene imaju XX, a muškarci XY kromosome, znanstvene spoznaje pokazuju da to ne mora uvijek biti tako. Scientific American je u članku iz 2018. godine pisao da spol može biti mnogo kompliciraniji nego se čini na prvu.

“Prema jednostavnom scenariju, postojanje ili nedostatak Y kromosoma je ono što se broji: s njim ste muškarac, a bez njega žena. No, liječnici već dugo vremena znaju da postoje ljudi koji su prešli granice – njihov spolni kromosom kaže jedno, ali njihove gonade (jajnici i testisi) ili spolna anatomije kažu drugo. Roditelji djece s takvim stanjima – poznatima kao interspolnost, ili razlike ili poremećaji u spolnom razvoju (DSD) često se susreću s teškom odlukom odgajati dijete kao dječaka ili djevojčicu. Pojedini istraživači sada govore da bi čak 1 od 100 osoba mogla imati neki oblik DSD-a”, navodi se u tome članaku.

Potom navode i kada se u cijelu priče uvede i genetika, razlika između spolova postaje još nejasnija. “Mislim da postoji mnogo veća raznolikost u podjeli muško-žensko te postoji prostor preklapanja kada neki ljudi ne mogu jednostavno definirati se u toj binarnoj strukturi”, kazao je John Achermann, stručnjak za spolni razvoj i endokrinologiju s londonskog Instituta za dječje zdravlje. U članku se navodi kako genetske mutacije mogu dovesti do toga da osoba s XY kromosomima mogu razviti tipične ženske karakteristike.

Neki savezi testiraju razinu testosterona

I dok je Međunarodni olimpijski odbor na boksačkom natjecanju na Olimpijskim igrama kao kriterij za određivanje spola natjecateljica odredio spol koji im piše u putovnici, neki drugi međunarodni sportski savezi uveli su druge kriterije za ženski sport. Tako međunarodna organizacija zadužena za atletiku (World Athletics) u dokumentu iz ožujka 2023. godine navodi kriterije za ženska natjecanja (DSD pravilnik) kako bi u atletici regulirali natjecanje sportaša s varijacijama u spolnom razvoju.

U tom dokumentu pišu da su uveli pravila kako bi omogućili jednake mogućnosti svim sportašima. Navode da fizičke prednosti osoba koje su kao muškarci prošli pubertet dolaze jer testisi proizvode više razine testosterona. Uz to, prepoznaju da određene osobe mogu imati varijacije u seksualnom razvoju (DSD). “U određenim slučajevima to može dovesti da je osoba pri rođenju dodijeljen ženski spol ili ima ženski rodni identitet, bez obzira što ima potpuno funkcionalne testise, a ne jajnike”, navodi se. Potom pišu da prepoznaju da se određeni sportaši s DSD-om žele natjecati u konkurenciji koja je u skladu s njihovim zakonskim spolom/rodom, da žele atletiku učiniti inkluzivnom koliko je to god moguće, ali i da žele pravedna natjecanja. Granicu koju su postavili za ženske natjecateljice je 2.5 nmol/L. Kako bi se žene s višom razinom testosterona natjecale u ženskoj konkurenciji one moraju zakonski biti prepoznate kao žene ili interspolne osobe te moraju održavati razine testosterona ispod propisane razine sve dok se žele natjecati.

Svjetska atletska ogranizacija ima i pravilnik koji uređuje uvjete za natjecanje transrodnih osoba. Transrodni muškarci koji se žele natjecati u muškoj konkurenciji samo moraju dostaviti zahtjev da se žele natjecati u toj konkurenciji. Kod transrodnih žena je situacija kompliciranija. One uz podnošenje zahtjeva, moraju dokazati i da nakon 12. godine ili 2. stupnja puberteta prema Tannerovim kriterijima nisu bili muškarci, nakon puberteta moraju držati razine testosterona ispod 2.5 nmol/L i držati ih takvima sve dok se žele natjecati.

Većina saveza koja su uvela pravila za natjecateljice mjeri razinu testosterona, a ne kromosome. Testosteron je prirodni hormon koji povećava masu i snagu kostiju i mišića nakon puberteta. Muškarci imaju višestruko veće razine testosterona od žena, čak do 30 nanomola po litri krvi, dok žene imaju manje od 2.

Slučaj Caster Semenya

No, niti pozivi na uvođenje testiranja spola u sportu nisu novost. Kako je nedavno pisao AP 60-ih godina 20. stoljeća na Olimpijskim igrama su se koristili ponižavajući i degradirajući vizualni testovi kako bi se utvrdio spol sportaša i sportašica, dok je to pitanje savezima uvijek bilo “škakljivo” jer se pravnim procesima riskiralo izlaganje sportaša zlostavljanju.

U moderno doba, propitivanje te teme krenulo je 2009., nakon što je trkačica na 800 metara Caster Semenya postala atletska zvijezda jer je s 18 godina osvojila zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu. Semenya je u istoj disciplini osvojila zlata na Olimpijskim igrama 2012. i 2016. godine. U Parizu se ne natječe jer joj je na snazi zabrana sve dok ne smanji količinu testosterona. Semenya se rodila kao žena, odrasla je kao žena i cijeli život joj u dokumentima piše da je žena. No, zbog jednog od mnogih oblika DSD-a, ona ima povišene razine testosterona.

I dok Svjetska atletska organizacija tvrdi da joj povišene razine testosterona daju prednost, koja se može usporediti s muškarcima, kritičari takve politike smatraju da su više razine testosterona “genetski poklon” i uspoređuju ih, na primjer, s visinom košarkaša ili dužim udovima plivača.

Semenya je 2019. godine izgubila na najvišem sportskom sudu pa je nakon švicarskog Vrhovnog suda došla do Europskog suda za ljudska prava koji je 2023. godine presudio da je diskriminirana pravilima da mora lijekovima smanjiti razine testosterona. U svibnju je održano još jedno ročište u njezinom slučaju na Europskom sudu za ljudska prava, a konačna presuda se očekuje sljedeće godine. Tada bi slučaj mogao ponovno biti vraćen u Švicarsku, a potom možda i do najvišeg sportskog suda u Lausanne.

Sve to znači da će se njezina pravna bitka vjerojatno toliko odužiti da više nikada neće nastupiti na natjecanju. No, ishod tog procesa mogao bi biti smjernica za ostale sportske saveze i Međunarodni olimpijski odbor kako se postaviti u sličnim slučajevima, uključujući i slučaj dviju boksačica koje se natječu za medalje na Olimpijskim igrama u Parizu, zaključuje Faktograf

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 22:33