Vladimir Putin obratio se naciji. Govorio je puna dva sata i šest minuta, najdulje dosad, a govor se, kako su pojasnili u Kremlju, može smatrati i Putinovim "izbornim programom". Podsjetimo, za dva tjedna bit će predsjednički izbori.
Na početku treće godišnjice rata protiv Ukrajine Putin je održao najratoborniji, najautarkičniji i najarhaičniji govor dosad. Može se reći da je poručio "nema natrag", ako je potrebno - ide se i u propast. Prema njegovu mišljenju, Rusija cvate, a najavio je i dolazak nove elite, "pročišćene" ratom i stradanjima, te izrazio zadovoljstvo podrškom koju ruski narod pruža njegovoj politici. Putin je potpuno opsjednut ratom i navodnim prijetnjama egzistenciji Rusije, kojima stalno plaši sunarodnjake. Dojam je da je spreman na onaj zlokobni "totalen Krieg", piše Jutarnji list.
Ovim je govorom pokazao svoju potpunu opsjednutost ratom i spreman je ići do kraja. U svom obraćanju poslao je prijeteće poruke Zapadu, ali i najavio svojim podanicima daljnja odricanja, patnje i gubitke u ime slave napadnute Rusije. Najavio je stvaranje nove "ratne elite" koja mora preuzeti sve u svoje ruke i premda je nazvao "ishitrenima" spekulacije da Rusija želi napasti Europu, istaknuo je da su ruske nuklearne snage u punoj pripravnosti te da su spremne reagirati. Zaprijetio je da će uzvratiti udarom po Europi ako bude napadnut, iako nitko o tome ne govori niti prijeti Rusiji napadom. Praktički je najavio još veću izoliranost Rusije od Europe, šireći paranoju o "zapadnoj opasnosti" i navodeći da "apsolutna većina Rusa", unatoč gubicima i osobnim tragedijama, stoji iza njegove ratne politike.
"Zapad mora znati da Rusija ima oružje kojim može uništiti i pogoditi ciljeve i na njihovim teritorijima. Trebaju biti svjesni toga, da takvi postupci provociraju nuklearni sukob. Oni kao da nisu svjesni da takvo što može dovesti do kraja čovječanstva. Za njih su sve to kao crtani filmovi", poručio je ljutiti Putin.
Komentirao je i nedavnu izjavu Emmanuela Macrona koji je najavio moguće slanje NATO-ovih vojnika u Ukrajinu. "Posljedice slanja NATO-ovih trupa u Ukrajinu bit će tragične", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, istaknuvši da bi se slanje stranih vojnika na teritorij susjedne zemlje (misli na Ukrajinu na koju je on već poslao svoju vojsku) moglo nazvati "mogućom intervencijom". No, Putin nije spomenuo da se Macron poslije korigirao, a brojne zemlje EU i SAD nisu podržali tu ideju. Poručio je da Zapad želi uvući Rusiju u novi "hladni rat" i "utrku u naoružanju" kao nekada SSSR.
Putin je ustvrdio da je spreman na apsolutno suprotstavljanje Zapadu i da će se Rusija spremno uključiti u tu, kako je rekao, "novu utrku u naoružanju". Spomenuo je da je to bilo nametnuto SSSR-u, ali može se zaključiti kako je siguran da će Rusija izbjeći usud SSSR-a koji se na kraju raspao. Napomenuo je da je SSSR trošio 14 posto svoga BDP-a na vojsku, a koliko se zna, Rusija troši više od šest posto BDP-a ili više od 40 posto svog proračuna na ratne potrebe. "Naša je zadaća razviti vojno-industrijski kompleks tako da povećamo znanstveni, tehnološki i industrijski potencijal zemlje. Potrebno je što racionalnije rasporediti sredstva i izgraditi učinkovito gospodarstvo oružanih snaga.
Postići maksimum za svaki rubalj obrambenih troškova. Za nas je važno ubrzati rješavanje socijalnih, demografskih, infrastrukturnih i drugih problema te pritom postići kvalitativno novu razinu opremljenosti vojske i mornarice", izjavio je Putin, iako su proračunske stavke za socijalu, zdravstvo i obrazovanje drastično smanjene u odnosu na prijeratno razdoblje. "Počeli su razgovarati o mogućnosti slanja vojnih kontingenata NATO-a u Ukrajinu. Sjećamo se sudbine onih koji su svojedobno slali svoje kontingente na područje naše zemlje. Sada će posljedice za moguće intervencioniste biti mnogo tragičnije", rekao je Putin u svom obraćanju Federalnoj skupštini Ruske Federacije.
Uz to, najavio je rast ruskoga gospodarstva, navodeći da je veći od svjetskog i veći nego u zemljama G7 te da će Rusija do kraja godine biti četvrto gospodarstvo svijeta. No, blago rečeno, mnogi neovisni stručnjaci u to sumnjaju te najavljuju da bi već 2025. godine moglo doći do recesije. Zasad se Putin hvali rastom BDP-a od 3,5 posto, a neki režimski mediji navode čak rast veći od 5,5 posto. Istodobno ekonomisti, pa i mnogi ruski, govore da trenutačni uspjeh u potpunosti ovisi o ulaganju i rastu ratne industrije koja se temelji na proračunskim dotacijama i državnim subvencijama te da sve ovisi o nastavku rata.
No, sve ukazuje na znakove "pregrijavanja" gospodarstva, odnosno da ruska ekonomija neće izdržati taj tempo oslanjanja samo na vojnu industriju jer se sve ostale grane industrije zapostavljaju i trpe gubitke. Prema nekim podacima, već 87 posto tvrtki izvan vojne industrije osjeća gubitke i nedostatak radne snage, a zabrinjavajući je trend pada poljoprivredne proizvodnje, što dovodi do prvih nestašica i rasta inflacije. U međuvremenu, neovisni su stručnjaci, kako navodi Deutsche Welle, uvjereni da se rast ruskog gospodarstva temelji isključivo na "procvatu" vojne industrije te ovisi o nastavku rata protiv Ukrajine.
Konkretno, stručnjaci s Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja (WIIW) izrazili su uvjerenje da rusko gospodarstvo više neće moći nastaviti svoj brzi rast jer već "radi na granici svojih mogućnosti" i "pokazuje sve veće znakove pregrijavanja". Lani je rast ruskog BDP-a iznosio 3,5 posto, ali će ove godine, zbog visoke inflacije i povećanja ključnih stopa od strane Središnje banke Ruske Federacije, pasti na 1,5 posto, predviđa analitički centar specijaliziran za istočnoeuropske studije, navodi DW.
Putin je potvrdio da se na obzorju rata rađa nova ruska "politička i društvena elita". "Sudionici rata u Ukrajini moraju preuzeti vodeće pozicije u upravljanju regijama, poduzećima i projektima", rekao je Vladimir Putin. Prema njegovu mišljenju, "ratnici" bi trebali zauzeti čelne pozicije i u sustavu obrazovanja i odgoja mladih. Putin ističe kako su "prava elita oni koji služe Rusiji", a ne oni koji su "punili džepove devedesetih". Stoga se "Rusija u budućnosti može predati i povjeriti ljudima poput sadašnjih heroja specijalne vojne operacije", rekao je na kraju svog izlaganja.
Obraćanje naciji prenosile su sve nacionalne televizije i radiopostaje te svi režimski portali. Uvedena je inovacija: sada se Putinov govor mogao pratiti ne samo na televiziji ili online na internetu, nego i u kinima. Obraćanje je emitirano u 23 kina u 20 ruskih gradova, a ulaz je, naravno, bio besplatan.