"Zalužni je osnovao stranku, koja se zove Zalužni partija! Ah, originalnog imena….povlači se sa mjesta zapovjednika i kandidira se za predsjednika Ukrajine. Što mislite hoće li Zelenski raspisati izbore?" navodi se u "informaciji" koja se proširila Facebookom.
Post na društvenoj mreži Facebook referira se na priču o navodnom sukobu između ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog i vrhovnog zapovjednika ukrajinskih oružanih snaga Valerija Zalužnog koji već neko vrijeme pune novinarske stupce. Međutim, ne postoje nikakvi dokazi, niti prilozi tezi da je Zalužni oformio političku stranku, niti da je zainteresiran za takav oblik karijernog puta, iako uživa velike simpatije i naklonost među Ukrajincima, pa samim time figurira kao jedna od rijetkih ‘konkurencija‘ trenutnom predsjedniku Zelenskom, piše Faktograf.
Uz to, Zalužni po trenutnom ukrajinskom zakonu, ni ne može biti član, pa tako niti predsjednik političke stranke, s obzirom da je pripadnik Oružanih snaga Ukrajine. Naime, u dokumentu koji je objavila Venecijanska komisija 2021. godine, a u kojoj se analizira ukrajinski Zakon o političkim strankama, na 5. stranici jasno se navodi da pripadnici Oružanih snaga ne mogu, u isto vrijeme, biti i pripadnici političkih stranaka. Iz toga proizlazi da Zalužni, kako bi osnovao političku stranku, prvo mora otići iz vojske, a nikakvih dokaza da je to zaista učinio – nema.
Zalužnijev intervju u The Economistu
Najnovije tenzije na relaciji ukrajinski predsjednik – zapovjednik oružanih snaga pojavile su se nakon što je Zalužni dao intervju za The Economist. U tom članku objavljenom 1. studenog iznio je poprilično tmurno previđanje o budućnosti rata, naveo da je situacija na bojišnici ušla u pat poziciju i usporedio je s 1. svjetskim ratom te dodao da će im trebati "veliki tehnološki skok" kako bi se pomakli s mrtve točke.
Zalužni je u tom intervju rekao da im treba bolja tehnologija kako bi ostvarili napredak na fronti i dublje probili ruske linije. No, zaključio je i da se taj tehnološki napredak još ne vidi u budućnosti. "Implikacija je da je Ukrajina zapela u dugotrajnom ratu – onakvom za koji smatra da je Rusija u prednosti. Bez obzira na to, inzistira da Ukrajina nema izbora već nastaviti s ofenzivom, čak i ako se pomiče samo metar na dan", navodi se u članku te se dodaje da Zalužni "očajnički pokušava spriječiti" da "rat zapne u rovovima" što bi onda vojni sukob moglo odužiti još godinama. Zalužni je kazao i da dugotrajan sukob ide u korist Rusiji, koja ima tri puta veću populaciju od Ukrajine i deset puta veću ekonomiju. "Budimo iskreni, to je feudalna država gdje je najjeftiniji resurs ljudski život. A za nas su najskuplji naši ljudi", rekao je Zalužni.
Nekoliko dana nakon toga, ukrajinski predsjednik Zelenski demantirao je da je rat ušao u pat poziciju. "Prošlo je vremena i ljudi su umorni, no mi nismo u pat poziciji", kazao je tijekom posjeta predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Priznao je da se suočavaju s problemima i da još nisu ostvarili nikakav veliki uspjeh tijekom kontraofenzive. No, rekao je i da ukrajinske snage nemaju alternativu nastavku borbe te da za to treba pomoć zapadnih saveznika, posebno vezano za zračnu obranu.
Igor Žovka, zamjenik šefa ureda Zelenskog, kritizirao je izjavu Zalužnog, rekavši da bi ga Rusija mogla iskoristiti za ostvarivanje prednosti u ratu. "Da sam ja vojska, vjerojatno bi mi zadnje bilo u medijima komentirati i javnosti objaviti što se događa na frontu, što bi se moglo dogoditi na frontu i moguće opcije", kazao je i dodao kako se time "agresoru olakšava posao". "Vjerujem da oni sve to pažljivo čitaju i bilježe te izvući zaključke", kazao je Žovka te dodao da je to možda "duboki strateški plan", ali da mu sve izgleda čudno. Naveo je i da je primio pozive od kolega iz partnerskih zemalja "koji su u panici" i ispituju je li rat doista na mrtvoj točki, kao što je opisao Zalužni.
Zelenski smijenio visokog vojnog dužnosnika
Dva dana nakon tog članka, ured Zelenskog je objavio da je smijenio s mjesta zapovjednika Snaga za specijalne operacije, brigadnog generala, Viktora Khorenka. New York Times je u članku 4. studenog pisao da nije jasno je li Zalužni prethodno uopće bio obaviješten da će mu biti smijenjen jedan od važnijih suradnika.
Tim je potezom i NY Times dokazivao da zaista postoji sukob između Zelenskog i Zalužnog. Tih dana ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov kazao je da je on predložio smjenu, no da neće reći zašto kako "ne bi pomogao neprijatelju u slabljenju Ukrajine". NY Times je pisao da je takav potez začudio mnoge jer je Khorenko ima seriju uspjeha u akcija iza neprijateljskih linija, uključujući i gađanje brodova i infrastrukture u Crnom moru kao i gađanja ciljeva unutar Rusije.
NY Times je pisao da su tenzije između generala i predsjednika buknule u trenutku dok se Ukrajina, vezano za rusku agresiju, mučila na vojnom, ali i na diplomatskom planu. "Njihove operacija na gotovo 960 kilometara dugoj bojišnici nisu proizvele nikakav napredak, a rezultirale su s velikim brojem žrtava na obje strane, dok se Ukrajina suočava s intenzivnijim ruskim napadima na istoku. U isto vrijeme, skepticizam oko pomoći Ukrajini povećava se u nekim europskim prijestolnicama i među članovima Republikanske stranke u SAD-u", pisao je NY Times te dodao kako ukrajinske vlasti brine i prebacivanje fokusa zapadnih saveznika na sukob između Izraela i Hamasa.
No, i ljudi bliski Zelenskom tvrdili su da Zalužnijev tekst otežava ukrajinskom predsjedniku uvjeravanje zapadnih saveznika da i dalje trebaju slati pomoć toj državi. Zelenski je krajem studenog od vojske tražio da predstavi strategiju kako bi se ta pomoć nastavila. "Volio bih ljudima objasniti cijeli plan akcije, u kojem smjeru idemo i s kojima izazovima se suočavamo", kazao je Zelenski.
Ruska propaganda o sukobu Zelenski-Zalužni
Tenzije na relaciji Zelenski-Zalužni odgovaraju Rusiji koja je svoje propagandne snage usmjerila u potenciranje sukoba, kao što je to u članku početkom prosinca pisao Politico. Glasnogovornik Kremlja, odnosno Vladimira Putina, Dmitri Peskov, bio je zadovoljan navodima Zalužnog jer je vjerovao da će ona pogubno djelovati na moral ukrajinskih vojnika.
Odgovarajući na navode Zalužnog, Peskov je kazao da će "Rusija konstantno nastavlja sa svojom specijalnom operacijom", kako službena Moskva naziva agresiju na Ukrajinu, te da "svi postavljeni ciljevi moraju biti ispunjeni". Politico je u svom tekstu stavio i link na članak ruske Izvestie koja je u članku 23. studenog napisala da je Zelenski pokrenuo informacijsku kampanju protiv Zalužnog, dok bi Zalužni, kao odgovor, čak mogao pokušati smijeniti Zelenskog putem vojnog udara.
O sukobu Zelenskog i Zalužnija početkom prosinca pisao je i francuski Le Monde. Volodymyr Fesenko, politički analitičar i direktor Centra za političke studije Penta kazao je da se već godinu i pol osjeća "politička ljubomora" predsjedničkog ureda prema Zalužnom jer je popularniji od Zelenskog.
Dodao je da u predsjedničkom uredu ne vole konkurenciju. "Oni bliski Zalužnom kažu da on nema političkih ambicija, no ljudi koji ga vole smatraju da bi bio dobar predsjednik", kazao je Fesenko. Le Monde u svom tekstu, pozivajući se na Ukrajinsku Pravdu, čak navodi i da je Zelenski "stvorio paralelne linije komunikacije sa zapovjednicima različitih rodova vojski" kako bi zaobišao glavnog zapovjednika.
Navode i da su neki bliski suradnici Zelenskog, njegov posebni savjetnik i članovi njegove stranke, otvoreno kritizirali vojnu taktiku, a jedna zastupnica je čak i zatražila ostavku Zalužnog. No, s druge strane, posebni predsjednički savjetnik Mykhailo Podolyak smiruje strasti. "Nema konflikta, a ni po definiciji ga ne može biti, jer postoji jasna linija subordinacije: predsjednik Zelenski je vrhovni zapovjednik, a Zalužni je pod njegovim zapovjedništvom", kaže Podolyak te dodaje kako njih dvojica imaju direktnu i regularnu komunikaciju svakoga dana preko različitih platformi".
Predsjednički izbori u Ukrajini
Popularnost Zalužnog spominje se u Ukrajini u svjetlu njegova mogućeg kandidiranja protiv Zelenskog na predsjedničkim izborima. U tome smjeru ide i dezinformacija o tome da je Zalužni osnovao stranku. Međutim, kao što pišu kolege s fact-checkerskog portala Raskrinkavanje, koji su se već bavili ovom temom, pretragom nije moguće doći do informacije da je zapovjednik ukrajinskih snaga osnovao političku stranku, niti da se povlači s pozicije zapovjednika, kao ni to da će se kandidirati za predsjednika. Kako smo već naveli, on ni zakonski ne može osnovati stranku dok ne ode iz oružanih snaga.
Ukrajinci su po redovnom rasporedu u ožujku 2024. godine trebali birati idućeg predsjednika, ali je Zelenski indirektno najavio da do toga neće doći, da je ovo vrijeme za obranu i borbu, te da izbori nisu prigodni u ovom trenutku. Izbori svakako ne mogu biti održani tijekom izvanrednog stanja, koje je na snazi u Ukrajini, a koje se produžava na svakih 90 dana, piše dalje Raskinkavanje.
U svjetlu dezinformacijama o političkim ambicijama Zalužnog, koje on javno negira, sredinom ovog mjeseca pojavila se i priča, koju su raskrinkale kolege s fact-checkerskog portala Lead Stories, gdje se tvrdilo da su stanovnici ukrajinskog Žitomira dobili letke u kojima ih se pozivalo da glasaju za Zalužnog kao novog predsjednika Ukrajine, što nije bilo točno.
Međutim, iako su tenzije počele još 2022. godine i iako je i Zalužnijeva dobrotvorna organizacija promatrana kao potencijalni začetak te postavljanje temelja za politički projekt, trenutačno nema dokaza koji bi išli u prilog tezi da je Zalužni osnovao političku stranku, dok Zalužni sam još uvijek nije izrekao da ima ambicije koje se tiču političke karijere. Međutim, javna podrška njegovu radu i popularnost koju uživa čine ga jedinim stvarnim rivalom Zelenskog, zaključuje Faktograf.