Ukrajinski rat je raskolio svijet. Dok četrdesetak zemalja kolektivnog Zapada provodi sankcije Rusiji i vojno pomaže Kijevu, preostalih 150 zemalja odbilo je uvesti sankcije Moskvi: neke od njih i vojno pomažu Rusiji, dok ih većina drži neutralni stav i „čeka pobjednika”, kao u onoj pjesmi Jacquesa Preverta.
No ta „svjetska fronta” nije statična. Kao što su neke europske zemlje nakon početka ruske agresije na Ukrajinu odustale od svoje neutralnosti i ušle u NATO, tako se isti procesi – samo u suprotnom smjeru – odvijaju i u ostatku svijeta.
U tom smislu, posljednja zemlja koja je recentno odustala od neutralnosti u odnosu na ukrajinski rat i stala uz Rusiju je Vijetnam, stomilijunska azijska zemlja kojom Komunistička partija vlada već pedeset godina.
O tom vijetnamskom geopolitičkom zaokretu piše japanski list JB Press u članku pod naslovom „Vijetnam pozvao Putina u posjet, uvjeren u pobjedu Rusije nad Ukrajinom”, objavljenom 19. svibnja.
Autor članka je japanski ekspert Hiroyuki Kawashima, koji poznaje vijetnamsku stvarnost – glavni je ekonomski savjetnik najvećeg vijetnamskog poslovnog konglomerata Vietnam Vingroup, čiji je osnivač i predsjednik prvi vijetnamski milijarder i najbogatiji poduzetnik u zemlji Pham Nhat Vuong: „težak” 4,8 milijardi dolara, Vuong je na nedavnoj listi svjetskih bogataša istraživačke tvrtke Hurun iz Šangaja svrstan na 678. mjesto.
Osnovna teza japanskog autora je da su komunističke vlasti Vijetnama konačno „odabrale stranu”, odnosno da Hanoi vjeruje u ratnu pobjedu Rusije i zato želi brzo stati na stranu Moskve.
Promjena pozicije
U uvodu članka Kawashima podsjeća da je 26. ožujka ove godine generalni sekretar Komunističke partije Vijetnama, 80-godišnji Nguyen Phu Trong, telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i pozvao ga da posjeti Vijetnam. Putin je prihvatio ponudu, pa su dvije zemlje počele raditi na organizaciji posjeta. Kako navodi Kawashima, očekuje se da će Putin u Vijetnam doći već idućeg mjeseca.
„Putinov posjet Vijetnamu neće samo dovesti do promjene položaja Vijetnama u međunarodnoj zajednici, već će biti i veliko postignuće ruske diplomacije”, ističe Kawashima.
Japanski stručnjak potom navodi neke od razloga zbog kojih je na početku ukrajinskog rata Vijetnam zauzeo neutralni stav:
„Vijetnam je imao dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. Vijetnam se oslanjao na Rusiju za većinu svog naoružanja još od vremena Sovjetskog Saveza. Može se reći da su zahvaljujući Sovjetskom Savezu uspjeli pobijediti u Vijetnamskom ratu. Mnogi ljudi (iz Vijetnama) također studiraju u Ukrajini jer je bila dio Sovjetskog Saveza. Pham Nhat Vuong, predsjednik Vingroupa, čiji sam savjetnik, također je studirao u Ukrajini”, piše Kawashima.
Japanski autor to u tekstu ne spominje, ali zanimljivo je da je rečeni vijetnamski milijarder Vuong tu svoju kompaniju Vingroup, pod prvotnim imenom Technocom, osnovao 1993. godine u – Ukrajini. Tada se kompanija bavila samo produkcijom prehrambenih proizvoda, a do 2000. godine se prebacila u Vijetnam i znatno proširila opseg i strukturu poslovanja: od 2022. prihod Vingroupa i njegovih podružnica doseže gotovo 1,1 posto BDP-a Vijetnama.
„Djelomično zbog ovih okolnosti, Vijetnam je odlučio ostati neutralan u ukrajinskom ratu”, piše Kawashima, ističući da su se sada stvari promijenile. „Hanoi je pozvao Putina da posjeti Vijetnam. To znači promjenu pozicije.”
Rusija se oporavila
Kako bi čitateljima približio razloge koji su vijetnamske komuniste nagnali na tu „promjenu pozicije”, japanski stručnjak smješta ukrajinski rat u kontekst surovih osnova real-politike u međunarodnim odnosima:
„Kad izbije rat, odabir strana nije pitanje ispravnosti, krivde ili pravde. Morate se prikloniti pobjedniku. (...) U ranoj fazi rata Ukrajina se dobro borila. U to vrijeme bilo je uobičajeno očekivati da će Rusija biti poražena. Ali Rusija se oporavila od ranih operativnih neuspjeha. Kako je rat počeo poprimati izgled dugotrajnog sukoba, situacija se postupno počela okretati u korist Rusije”, piše Kawashima, sugerirajući da time promijenio i vijetnamski stav prema zaraćenim stranama.
Japanski autor potom prelazi na svoj matični teren – ekonomiju. Kako kaže, zapadna ideja da će rusko gospodarstvo propasti zbog ekonomske blokade nije se ostvarila, jer rusku naftu i plin „rado kupuju mnogoljudne zemlje Kina i Indija”, pa čak i zapadne zemlje, doduše preko posrednika.
„Britanija i druge zemlje ne kupuju naftu od Rusije, ali se navodi da uvoze jeftinu naftu iz Indije. Naravno, izvor te nafte je Rusija”, notira Kawashima, dodajući da Kina „može izvoziti mnoge proizvode koji su Rusiji potrebni (...) da podrži svoje ratno gospodarstvo”.
Za razliku od Rusije, kaže Kawashima, Ukrajina ima ozbiljne ekonomske probleme, nerješive bez stalne i kontinuirane pomoći Zapada. „S druge strane, gospodarstvo Ukrajine pretrpjelo je veliki udarac. Ukrajina nema drugog izbora nego se osloniti na Zapad da plati za svoj rat. U početku je Zapad bio voljan davati ratna sredstva, ali kako je rat odmicao, nisu više bili toliko voljni. Možda iduće godine Ukrajina više neće primati financijsku pomoć Zapada”, upozorava japanski autor.
Nema dovoljno katoličkih vojnika
Dodatnu prednost Rusiji, nastavlja Kawashima, daje činjenica da u odnosu na Ukrajinu ima višestruku veću populaciju, iz koje može regrutirati mnogo više vojnika od Ukrajine. Ovdje se japanski autor upušta i u neke možda problematične i dubiozne elemente antropološke analize, pa navodi da je stanovništvo Ukrajine „podijeljeno na katolike i grčke pravoslavce”, što po njemu direktno utječe na ratni ishod.
„U Ukrajini su ljudi koji strastveno žele braniti domovinu uglavnom katolici, a borbeni duh grkopravoslavaca nije toliko jak. Svijest katoličkog stanovništva slična je zapadnoeuropskoj i nemaju bezosjećajnost Rusa. Iz tog razloga, kako rat odmiče, u Ukrajini se počinje širiti osjećaj odbojnosti prema ratu”, tvrdi Kawashima.
Japanski autor dalje ističe da zbog povijesnog iskustva u analizi ukrajinskog rata nijedna zemlja ne može parirati Vijetnamu. Prema njegovim riječima, vijetnamsko ministarstvo obrane, „koje se borilo kroz Vijetnamski rat, može bolje analizirati situaciju na ovom području nego bilo koja druga država na svijetu”. A ta analiza, kako kaže, okončana je jasnim zaključkom: ovaj rat završava pobjedom Rusije; ako je tako, trebali bismo što prije stati na stranu Rusije.
„To je pravi razlog zašto je Vijetnam zamolio Putina da posjeti Hanoi”, piše Kawashima, dodajući da je Putin „zadovoljan pozivom iz Vijetnama”.
„Kako je označen kao ratni zločinac, ne može bezbrižno posjećivati druge zemlje. U takvim okolnostima, zemlja koja se zalaže za sveobuhvatnu diplomaciju zatražila je Putinov posjet. Taj Putinov posjet Vijetnamu vjerojatno će natjerati mnoge zemlje u razvoju koje su ostale neutralne da preispitaju svoje diplomatsko stajalište”, zapaža autor.
Putin istisnuo Bidena
U završnom dijelu teksta Kawashima razmatra pitanje „hoće li se strategija promjene neutralne pozicije i ‘jahanja na pobjedničkom konju‘ pokazati dobrom ili lošom” za Vijetnam:
„Brzim jahanjem na pobjedničkom konju Vijetnam pokušava steći prednost kod buduće ruske diplomacije. U međuvremenu su se odnosi sa SAD-om pogoršali”, piše japanski autor, spominjući prošloljetni posjet američkog predsjednika Joea Bidena Vijetnamu, kad su vođeni ozbiljni razgovori o američkim ulaganjima u vijetnamsku industriju poluvodiča.
„Putinov posjet Hanoiju potkopat će napore za poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Vijetnama, koji su zahladnjeli nakon Vijetnamskog rata. To će dugoročno uvelike naštetiti nacionalnim interesima Vijetnama. Međutim, čini se da je Vijetnam odlučio da je to u redu”, navodi Kawashima.
Kao posljednji, finalni faktor koji je Vijetnam usmjerio prema Rusiji, japanski ekspert navodi – strah od Kine.
„Vijetnam je bio napadnut od Kine mnogo puta u svojoj povijesti. Kao rezultat toga, vanjska politika Vijetnama naglašava sigurnost, a ne gospodarstvo. Čak i ako time malo uvrijedi Ameriku, približavanje Rusiji, potencijalnom neprijatelju Kine, dovest će do nacionalne sigurnosti. Sve dok Vijetnam ima dobre odnose s Rusijom, Kini će biti teško miješati se u Vijetnam”, kaže Kawashima.
Uz opasku da ulazak Vijetnama u rusku orbitu „nosi i rizik izolacije od Zapada”, japanski stručnjak ocjenjuje da će efekte takve odluke vijetnamskih komunista pokazati samo vrijeme.
„U svakom slučaju, Vijetnam je počeo povlačiti velike poteze sagledavši posljedice ukrajinskog rata”, zaključuje Kawashima.