"Moramo učiniti sve kako bi rat završio sljedeće godine diplomatskim naporima", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. "Napad u nedjelju, jedan od najvećih u ratu, dokaz je da telefonska diplomacija ne može zamijeniti stvarnu potporu cijelog Zapada. Sljedeći tjedni bit će odlučujući, ne samo za rat, nego i za našu budućnost", rekao je Donald Tusk, poljski premijer.
Često citiram Tuska, što je posljedica strategijske promjene odnosa snaga unutar EU-a, pa i NATO-a, gdje je na sigurnosnom planu Poljska postala ključnim akterom (trenutno na obranu troši više od četiri posto BDP-a). Charles Kupchan, ugledni profesor, u tekstu za Council on Foreign Relations (Vijeće za vanjske poslove), utjecajno američko vanjskopolitičko analitičko tijelo, piše da "Poljaci, kao i Finci, vide goruću potrebu održavanja dotoka pomoći Ukrajini. I vide ograničene mogućnosti – ako ih uopće ima – za uspješnu diplomatsku završnicu."
Zato Poljska i Finska kritiziraju njemačkoga kancelara Olafa Scholza zbog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka. Kritike se slijevaju i s drugih strana, britanski premijer Keir Starmer kaže da neće razgovarati s Putinom, francuski predsjednik Emmanuel Macron da Putin ne razmišlja o miru.
Kancelar za zaborav, ali..
Scholz (SPD) neće ostati zapamćen kao uspješan kancelar, preuzeo je državu od popularne Angele Merkel, kojoj je bio ministar financija. Protok vremena pokazuje da su njezine brojne procjene bile pogrešne, što joj ne treba zamjeriti, okolnosti su utjecale na njezine odluke, primjerice prvi predsjednički mandat Donalda Trumpa. Scholz je s disfunkcionalnom, tročlanom koalicijom suočen s ogromnim zadatkom – redefinirati dosadašnji njemački gospodarski model koji se bazirao na tri stupa: američka sigurnosna zaštita, jeftini ruski energenti, otvoreno kinesko tržište. Sva su se tri srušila, a sada, tek sada, njegov vicekancelar Robert Habeck (Zeleni) priznaje da je, kao ministar ekonomije i zaštite klime, počinio pogrešku gurajući zakon o grijanju, koji je okrenuo velik dio stanovništva protiv vlade. Scholz, kad je shvatio da s Christianom Lindnerom, šefom liberala (FDP) i ministrom financija, ne može postići dogovor o proračunu, proglašava raspad koalicije otjeravši Lindnera iz vlade. Izbori će biti 23. veljače.
Dolazimo tako u situaciju da Scholz, od svih europskih lidera, ima najširi prostor djelovanja jer ne mora razmišljati o unutarnjopolitičkim posljedicama razgovora s Putinom budući da izbore neće dobiti. Naša Unija mora što prije pokrenuti dijalog s Kremljem, ali ne kako to vidi mađarski premijer Viktor Orbán, Putinova pudlica, nego u skladu s našim interesima traženja optimalnog rješenja ukrajinske krize. Izabrani američki predsjednik Donald Trump razgovarat će s Putinom, to je neprijeporno, ali u tom razgovoru postoji prijetnja da bivši i budući predsjednik SAD-a razgovara o Europi bez Europljana: na Jalti nije bilo Europljana, Churchill je Britanac, pa znamo kako je to završilo.
Stječu se uvjeti mogućeg dogovora o prekidu ruske agresije na Ukrajinu jer je Kina nezadovoljna zbog uključivanja vojnika Demokratske Narodne Republike Koreje, Sjeverne, u rat (s kim god predsjednik Xi Jinping razgovara sa Zapada, pod nos mu stavi to pitanje) – sada ih je oko 10.000, agencija Bloomberg navodi, pozivajući se na obavještajne izvore, da bi ukupan broj mogao porasti do 100.000. Ovu vijest treba uzeti cum grano salis, a to zrno mora biti veliko jer je sasvim sigurno riječ i o ruskom propagandnom pritisku. Ukrajina je svjesna da, ni uz vjerojatno američko odobrenje da dalekometnim projektilima gađa teritorij Rusije, ne može vojnim putem vratiti okupirani teritorij. "Ne postoji čarobni štapić. Nijedna pojedinačna sposobnost neće preokrenuti plimu. Nijedan sustav neće zaustaviti Putinov napad", napisao je američki ministar obrane Lloyd Austin 1. studenog u časopisu Foreign Affairs. Trump želi prekid rata jer je tako obećao. Putin djeluje samouvjereno, ali Banka Rusije, središnja, podigla je referentne kamatne stope na 21 posto, nije isključeno da odu i na 23 do kraja godine. Inflacija se ne spušta s razine oko 8,5 posto. "Središnja banka nije visokim kamatnim stopama obuzdala rast cijena, a mogla bi zakočiti gospodarski rast, upozorava TsMAKP, ekonomski institut blizak vladi", prenosi Reuters.
Preduhitriti Trumpa
Scholzov razgovor otvara prostor definiranju zajedničkog europskog stava kako bismo preduhitrili Trumpa u njegovim planovima – tko zna kakvi li su, ako ih uopće ima u toj glavi – i toga je svjestan vjerojatno i Tusk, ali mora prigovarati jer trenutni odnosi Varšave i Berlina nisu najbolji. Kremlj je nakon razgovora objavio priopćenje iz kojeg valja izdvojiti rečenicu: "Rusija je uvijek poštovala svoje obveze prema raznim sporazumima i ugovorima u energetskom sektoru te je i dalje spremna promicati obostrano korisnu suradnju, ako njemačka strana za to pokaže interes."
Rusija je prije agresije na Ukrajinu iskoristila energiju kao oružje, uvjerena da će Njemačka, zbog ovisnosti, pristati na krah Kijeva. Kad je EU odlučio lišiti se ruske energije do 2026. godine, Kremlj se našao u situaciji koju nije očekivao: kome prodati 55 milijardi kubičnih metara plina koji je išao u Njemačku? Kina je kupila dio, ali dio, po nižim cijenama. Gazprom je prošle godine, prvi put od 90-ih godina, zabilježio gubitak. Saznali smo iz Scholzove inicijative da je Putin sklon povratku "na staro", znamo njegovu slabu točku i to je više nego vrijedan rezultat razgovora. Također, njemački je kancelar oduzeo Orbánu poziciju jedinog koji može do Putina, pokazujući mu koliko je njegova uloga sporedna.
Kad tako pogledamo razgovor, o kojem se Scholz konzultirao s Kijevom, pokazuje se da je bio vrijedan. Štoviše, dao je Putinu do znanja da može rješenje tražiti s Trumpom, ali bez EU-a neće ići.