Možete li sa sigurnošću reći tko je Ban Ki-moon? Netko iz Republike Koreje, južne, ali što još? Taj gospodin, koji se u međuvremenu zagubio, a izgubljen je bio i prije, obnašao je dužnost Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda od 2007. do 2016. godine, dva puna mandata. Ako ste se i sjetili da je vodio UN, kladim se da ne možete reći što je njegova ostavština na tom položaju. Ne, jer je nema. Bio je još jedan u nizu teško prepoznatljivih koji sjede na mjestu zamišljenom kao jedan od najmoćnijih položaja na svijetu.
Taj Ban 26. lipnja 2016. godine u Sankt Peterburgu kaže da Rusija "ima ključnu ulogu" u rješavanju globalnih pitanja "od okončanja sukoba u Ukrajini i Siriji, do zaštite ljudskih prava i kontrole širenja oružja masovnog uništenja". Dvije godine nakon što je Moskva anektirala Krim i pokrenula pobunu protiv Ukrajine u Donbasu, tri godine nakon što se uključila u rat u Siriji na strani predsjednika Bashara al-Assada neselektivno bombardirajući sve što bi mu moglo biti prijetnjom. Britanski The Economist ga je iste godine definirao “najglupljim i među najgorim" glavnim tajnicima.
UN uz agresora
Osam godina kasnije sadašnji glavni tajnik, Portugalac António Guterres stiže u Rusiju, ovih dana, dok je trajao samit ekonomija u usponu poznatih kao BRICS. Skup koji je svijetu pokazao da ruski predsjednik Vladimir Putin nije izoliran i da mu dolaze globalni moćnici, poput kineskog čelnika Xi Jinpinga i indijskog premijera Narendre Modija. Guterres se susreo s Putinom i prema tumačenju njegove službe za medije “Glavni tajnik ponovio mu je svoju poziciju po kojoj ruska invazija Ukrajine krši međunarodno pravo”. Kremlj je susret popratio sljedećim riječima: “Vladimir Putin se sastao s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda Antóniom Guterresom. Glavni tajnik UN-a sudjelovao je na plenarnoj sjednici BRICS u sklopu 16. BRICS samita.” Objavljena je i slika na kojoj se Putin zadovoljno smiješi, propagandno važnija jer uz nju može ići sljedeći tekst: “He, vidite da je moguće izvesti agresiju na susjednu zemlju i nakon toga se slikati s Glavnim tajnikom UN-a”. Temeljem Članka 99 Povelje UN-a, “Glavni tajnik može upozoriti Vijeće sigurnosti na svaki predmet koji bi po njegovu mišljenju mogao dovesti u opasnost održavanje Međunarodnog mira i sigurnosti.”
“Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je primiti u Kijevu glavnog tajnika UN-a jer je bio u Rusiji, rekao je agenciji AFP visoki dužnosnik ureda ukrajinskog predsjednika. Nakon Kazana je želio doći u Ukrajinu, ali predsjednik nije potvrdio njegov posjet zbog nanesenog "poniženja" međunarodnom pravu u Kazanu, rekao je taj dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.”
I prije reakcije Kijeva pljuštile su kritike na Guterresa, ali i opravdanja prema kojima je zadatak Glavnog tajnika posjetiti multilateralne skupove neovisno o tome tko ih organizira. Eliott Abrams iz uglednog i utjecajnog Council on Foreign Relations (Vijeće za vanjske odnose) iz SAD-a donosi bezmalo pa nepobitnu argumentaciju zašto Guterres nije smio biti u Kazanu ni susresti se s Putinom. “U ožujku 2023. godine Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje Vladimira Putina jer je “navodno odgovoran za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protuzakonitog premještanja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema člancima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta)." Dužnosnik zadužen za očuvanje međunarodnog mira koji bi se trebao zasnivati na međunarodnom pravu susreće se s likom protiv kojeg je Međunarodni kazneni sud podigao optužnicu. Što dodati? Možda da su 28. travnja 2022. “Guterres i njegov tim bili šokirani blizinom ruskih napada koji su udarili u središte Kijeva tijekom njihova posjeta”.
Razumijevanje za Hamasov zločin
U tu se priču uklapa i vijest da je Guterres sve do prosinca prošle godine odbio pogledati snimku zlodjela koje su počinili teroristi Hamasa, palestinske militantne organizacije, 7. listopada nad izraelskim i ne samo izraelskim civilima. Kasnije ponašanje Izraela zaslužuje operaciju u pojasu Gaze nazvati agresijom u kojoj neselektivno ginu civili (više od 40.000), ali ne smije se smetnuti s uma da je sve počelo stravičnim pokoljem kojim su se hamasovci hvastali po društvenim mrežama. Kad je pak riječ o odluci Izraela početkom mjeseca da zabrani ulazak u zemlju Guterresu, riječ je o nepotrebnoj i prejakoj retorziji jer se razlogom navodi da nije “nedvosmisleno” osudio iranski raketni napad na Izrael. Inače, Svjetski židovski kongres dodijelio je Guterresu nagradu Theodor Herzl 2020. godine nazvavši ga "istinskim i odanim prijateljem židovskog naroda i države Izrael".
Za razliku od Bana, Guterres je ipak ostavio kakav-takav trag, prije svega dok je vodio UNHCR (2005. – 2015.), Ured UN-a za izbjeglice, gdje je proveo ozbiljne reforme. Kao Glavni tajnik nadgledao je pregovore Moskve i Kijeva 2022. godine koji su u konačnici omogućili izvoz žitarica iz Ukrajine tako dugo dok se Rusija nije povukla, ali tada je već ruska Crnomorska flota bila oslabljena pa se izvoz nastavio. I to je to.
Treba, ipak, realno procijeniti specifičnu političku težinu Glavnog tajnika UN-a. Članci 97 i 98 Povelje definiraju: “Glavnog tajnika imenuje Opća skupština na preporuku Vijeća sigurnosti. On je najviši službenik Organizacije. Glavni tajnik djeluje u tom svojstvu na svim sastancima Opće skupštine, Vijeća sigurnosti, Ekonomskog i socijalnog vijeća i Starateljskog vijeća. On obavlja sve ostale funkcije koje mu povjere ti organi.” Medijska slika njihova rada redovito je vezana uz pitanje međunarodnog mira i sigurnosti što je točka na kojoj je cijeli UN krahirao. Ne toliko krivicom UN-a koliko sustavnom pogreškom svjesno inkorporiranom u Povelju, pravom na veto koje imaju samo zemlje pobjednice u Drugom svjetskom ratu, stalne članice VS-a.
Promatrači smrti
UN je još djelovao u Sueskoj krizi 1956. godine, ali tada je Glavni tajnik bio Dag Hammarskjöld da bi se kasnije pretvorio u pukog promatrača međunarodnih kriza jer su velike sile blokirale odluke Vijeća sigurnosti, obvezujuće po članice, u skladu sa svojim interesima. Glavni tajnik tu ništa ne može. Svijet je propustio prigodu kad je pao Berlinski zid da u tadašnjem ozračju optimizma provede promjene UN-a uključujući i Vijeća sigurnosti. U takvim je okolnostima opadala i važnost Glavnog tajnika koju su dodatno podlokali blijedi likovi poput Péreza de Cuéllara preko Boutros Boutros Ghalija koji je odradio samo jedan mandat jer nije bio na razini zadatka. Naslijedio ga je Kofi Annan koji je dopustio sve vrste malverzacija u iračkom programu “nafta za hranu”. Kad pogledamo s te točke, Guterres i nije tako loš.
Nasreću, UN je i dalje nezamjenjivo tijelo koje se skrbi o nizu globalnih pitanja o kojima prije njegova osnivanja nije nitko, primjerice djeci ili zdravlju i svojim je djelovanjem učinio Zemlju nemjerljivo ugodnijim mjestom za život. Ti se poslovi obavljaju u najvećoj mjeri bez izravnog uplitanja Glavnog tajnika i s manjom medijskom pozornosti ne utječući tako na pozitivnu sliku Glavnog tajnika ni UN-a. Ovo prvo je manje važno, ali svakako bi bilo bolje kad bismo osvijestili koliko dobrog globalna organizacija čini za sve nas.