Posljednjih nekoliko dana s Islanda odlaze u svijet dramatične informacije i snimke. Dio hrvatskih medija događaje pretenciozno podvodi pod nazivnik da je započeo “smak svijeta”, jer na Islandu “gore nebo i zemlja” zbog potresa i erupcije vulkana.
Zbog tih dramatičnih vijesti nazvali smo dvoje hrvatskih državljana koji žive i rade na Islandu.
Prvo smo razgovarali s Lidijom Lopac, iz Ivanić-Grada, koja već sedam godina živi i radi u Reykjaviku, kako bi nam prenijela što se stvarno događa na Islandu.
Evakuirani stanovnici
Istini za volju, Island je zaista pogodio niz potresa i vulkanska erupcija, ali po riječima naše sugovornice, daleko je to od smaka svijeta, odnosno “događa se nešto na što su Islanđani navikli”.
– Prije svega moram reći da je potres u Petrinji bio puno gori nego što je ovo podrhtavanje tla na Islandu. U trenutku potresa u Petrinji, bila sam tamo i jako sam se prepala, strašno je treslo, a ovo ovdje na Islandu je u odnosu na tu trešnju “topla vodica”. Naime, morate znati da tektonski i vulkanski potresi nemaju jednaku snagu, odnosno da su oni tektonski kudikamo jači.
Kod vulkanskih potresa, ako su blaži od tri stupnja po Richteru, trešnja se gotovo i ne osjeti, a sada, u ovom trenutku, ni takvih potresa više nema – kazuje Lidija, koja živi u Reykjaviku, koji je od gradića Grindavika, koji je pod udarom i odozdo i odozgo, udaljen 45 kilometara.
Iz toga gradića, prema Lidijinim riječima, evakuirano je oko 3800 stanovnika.
– Gradić se nalazi jugozapadno od Reykjavika, na poluotoku Reykjanesu, i sada su već, nakon evakuacije stanovništva, počeli evakuirati domaće životinje, kućne ljubimce... Ispod gradića su se otvorili rasjedi i ogromna količina magme teče ispod ulica toga gradića i ispod kuća, na dubini od oko 800 metara. Otvaraju se procijepi i sada je zaista nemoguće tamo živjeti. Gradić i kuće u njemu svaki dan propadaju po četiri centimetra. Nitko više u Grindaviku nema pravo pristupa osim spasilaca – govori Lidija.
Inače, taj jugozapadni dio otoka geološki je najaktivniji.
– Ovo sada je peti slučaj u posljednje tri godine da se lava aktivirala. Prvi slučajevi koje sam ja doživjela, otkad živim na Islandu, bili su 2021. godine, zatim 2022. i sada, ove godine. Tko zna koliko će sada taj dio Islanda biti vulkanski aktivan. No panike nema. Ljudi normalno žive u ostatku Islanda, odnosno u Reykjaviku. Pripremamo se za Božić, sve najnormalnije radi i ne osjeća se nikakav strah. Stanovnici Islanda su navikli na ovakve stvari. Oni su jednostavno navikli živjeti s potresima i s vulkanskim erupcijama. Imaju odličan sustav praćenja, spremni su reagirati u vrlo kratkom roku, a čak su sposobni i unaprijed predviđati što će se i gdje dogoditi. To je nama na Islandu način života – kaže nam Lidija Lopac, koja u Reykjaviku radi u jednom hotelu, u odjelu za bankete i kongrese.
Od oko 3800 stanovnika Grindavika koji su evakuirani, većina ih je uspjela pronaći smještaj kod članova obitelji ili prijatelja, a samo pedeset do sedamdeset ljudi smješteno je u centre za evakuaciju.
Poluotok Reykjanes je vulkanska i seizmološka žarišna točka jugozapadno od glavnoga grada. “Fontane” lave pojavile su se u ožujku 2021. godine iz pukotine u tlu duge između 500 i 750 metara, u vulkanskom sustavu Fagradalsfjall, u toj pokrajini. Tada je vulkanska aktivnost na tom području trajala šest mjeseci, što je privuklo tisuće Islanđana i turista. Trotjedna erupcija dogodila se i u kolovozu 2022. godine na istom području, nakon čega je došlo do još jedne u srpnju ove godine.
’Vruće je!’
Jedan od onih koji najnormalnije živi i radu na Islandu (Reykjaviku) dok tlo svakodnevno podrhtata je i Dino Đula iz Sinja, rođenin Splićanin, koji već osam i pol godina živi i radi na Islandu. Po struci je novinar, ali radi kao biotehnolog.
– Mislim da su posljedice potresa u Republici Hrvatskoj koji je pogodio Baniju i Zagreb puno gore negoli su posljedice ovdašnjih potresa. Island se nalazi na razmeđu dviju tektonskih ploča i te tekstonske ploče se pomiču pa je i normalno da mi ovdje imamo potrese. Na Islandu dnevno bude i nekoliko stotina potresa, koje nitko i ne osjeti, jer su slabiji od tri stupnja Richterove ljestvice. No od 25. listopada ove godine imali smo puno potresa iznad tri, pa smo ih mogli i osjetiti – kazuje Đula.
S obzirom da se radi o području koje potresaju manji ili veći potresi, sve zgrade na Islandu su i sagrađene kako bi ih mogle izdržati.
– Zgrade su sigurne, a ja moram reći da nisam osjetio ni jedan potres od onih koji su bili u proteklih dvadesetak dana. Čitam Facebook i portale i vidim po vijestima da potresa ima, ali nisam ih osjetio. Najnormalnije živimo. Meni je na Islandu lijepo živjeti, ljudi su srdačni, dobronamjerni, vole i žele pomoći. Jedino što mi smeta jest to što nema malo više sunca, iako vrućine ima, pogotovo kada imamo erupciju vulkana – u šali završava svoju priču Đula.
