Napeta tišina. Tim riječima Vladimir Pran, hrvatski politolog koji živi i radi u Jeruzalemu, za Slobodnu Dalmaciju opisuje situaciju u tom gradu.
- Jeruzalem nalikuje na grad duhova. Škole su zatvorene, većina ljudi je u kućama, izlaze samo u kupovinu ili nužni izlazak – kaže nam ovaj Porečanin.
Do sada je na Jeruzalem ispaljeno nekoliko raketa. I nekoliko ih je, upozorava nas na ironiju čitave situacije, pogodilo predgrađe Jeruzalema, na kojima se nalaze palestinska naselja.
- Osim raketa, za sada još nema izravne opasnosti. Prošle večeri bilo je nekoliko sporadičnih okršaja na rubovima grada, ali nema indikacija da se jeruzalemski Palestinci sistematski uključuju u napade na izraelske snage ili civile – ističe Pran.
Niz teorija
Palestinske naoružane skupine upale su u Izrael 7. listopada i ubile najmanje 900 civila i vojnika. Dan poslije Izrael je proglasio rat. Tri dana iz zraka tuče gusto naseljeno područje Gaze, rušeći sve pred sobom: uporišta Hamasa, jednako kao i škole, bolnice i stambene objekte. U napadima je dosad ubijeno više od 600 Palestinaca. Dvjesto tisuća izbjeglo je iz svojih domova, a 3800 ih je ranjeno.
O sukobu koji bi mogao potpuno promijeniti odnose snaga na Bliskom istoku dosad je lansiran čitav niz teorija. Naš sugovornik upozorava da je za sada ipak riječ o nagađanjima. I ističe da još puno informacija nedostaje da bi se dobila kompletna slika.
- Napad su predvodile Brigade Qassama, militantno krilo Hamasa. Napad je bio kompleksan, što pokazuje da je pomno planiran. Međutim, nema još odgovora na pitanje kad je i kako donesena odluka da se ide u napad. Brigade Qassama ovakve scenarije treniraju kontinuirano, no još nemamo odgovor na pitanje je li postojao dugoročni plan da se ovakav napad i izvede i zašto. Informacije su za sada šture – napominje Vladimir Pran.
Zapadna obala
Moramo, naglašava on, još pričekati da bi se vidjelo jesu li indikacije o razlikama između vodstva Brigada Qassama i Mohammada Deifa s jedne strane i političkog vodstva Hamasa i Yahye Sinwara, Ismaila Haniyeha i ostalih s druge stvarne i ozbiljne. I koliko ima istine u tvrdnjama da je militantno vodstvo marginaliziralo ono političko i držalo ih u neznanju.
U svjetskim se medijima dosta nagađalo o tome da iza napada stoji Iran.
- Iran sigurno ima ulogu u financiranju, ali je prerano tvrditi da su imali izravnu ulogu u napadu, da su zapovijedili napad i da Qassam samo izvršava iranske naloge – ističe ovaj politolog.
On podsjeća na to da je zadnjih godinu dana Hamas bio u dosta teškoj situaciji.
- Hamas je imao problema s osnovnim funkcioniranjem vlasti u Gazi. Politički dio Hamasa nije samo puka teroristička organizacija, već je de facto vlada u Gazi i mora se baviti svakodnevnim poslovima. Zato su posljednjih nekoliko mjeseci inzistirali na tome da Palestinska uprava održi lokalne izbore u Gazi, nadajući se da će tako početi dobivati sredstva iz proračuna Palestinske uprave – pojašnjava nam Pran.
Od 2007. godine Palestinska uprava praktički je izbačena iz Pojasa Gaze i vlada samo Zapadnom obalom.
- Dakle, osim regionalnih odnosa koji uključuju projekciju Irana, nezadovoljstvo Katara Hamasom, razvijanje odnosa Izraela i Saudijske Arabije, unutarnja palestinska pitanja sigurno su jedan od faktora koje moramo uzeti u obzir – napominje naš sugovornik.
Zato i smatra da je interpretacija po kojoj je glavni razlog napada bio sprječavanje normalizacije odnosa Izraela i Saudijske Arabije - neozbiljna.
Neke stvari, međutim, već sad se jasno naziru.
- Na primjer, bojazan da će se Hezbollah odmah uključiti nije se još ostvarila. Nisu se uključili ni Zapadna obala ni Jeruzalem, usprkos nekoliko relativno manjih okršaja. Palestinska uprava na Zapadnoj obali ima više od pedeset tisuća naoružanih ljudi, ali nema nikakve indikacije da bi predsjednik Mahmud Abbas raskinuo sigurnosnu suradnju sa Izraelom i mobilizirao te snage protiv izraelske okupacije – naglašava ovaj politolog.
S druge strane, užasna priroda napada Qassam brigada, ubojstva i otmice civila koštat će Palestince, smatra on, skupo u pogledu međunarodne podrške.
Rad diplomata
- Rad diplomata koji su ovdje, UN-a, organizacija za pomoć i razvoj je već opstruiran i nakon svega bit će teško zadržati razinu solidarnosti s Palestincima i zagovarati njihovu zaštitu u Bruxellesu, Washingtonu i drugim svjetskim središtima. Nakon nekog vremena, slike izraelskih civila koji su masakrirani i odvučeni u Gazu bit će zamijenjene slikama razaranja Gaze i katastrofalnim brojkama ubijenih civila, koji već desetljećima žive blokirani na pedeset kilometara obalnog pojasa. No proći će dosta vremena da se javno mnijenje koje je sada solidarno s Izraelom promijeni - uvjeren je naš sugovornik.
Ovaj sukob će, ocjenjuje Vladimir Pran, svakako trajati duže nego prijašnji. Velika nepoznanica pritom su, naglašava on, taoci.
- Sljedeći dani će pokazati koliko će Izrael biti spreman, a koliko suzdržan voditi tajne pregovore o taocima. Ali u svakom slučaju Izrael će morati promijeniti strategiju pod kojom je ignorirao Gazu, smatrajući da je blokada i elektronsko nadgledanje dovoljno i procjenjujući da je Gaza pod kontrolom političkog vodstva Hamasa u čijem je interesu status quo.
Dosad je Izrael prije svega bio fokusiran na Iran i Hezbolah, te posebno na Zapadnu obalu, koja je prioritet radi kontinuiranog preuzimanja palestinskih teritorija, politike koju predvode ključni lideri u izraelskoj vladi Bezalel Smotrich i Itamar Ben-Gvir - ocjenjuje politolog iz Jeruzalema Vladimir Pran.