Ukrajinski rat je nekome rat, nekome brat, a američkoj vojnoj industriji je sredstvo da ostvari rekordne prihode od prodaje oružja u inozemstvo. Tako barem kaže BBC.
„Prodaja američkog oružja u inozemstvo naglo je porasla prošle godine, dosegnuvši rekordnih 238 milijardi dolara (187 milijardi funti), jer je ruska invazija na Ukrajinu potaknula potražnju”, piše BBC ovog tjedna, pozivajući se na godišnji izvještaj State Departmenta.
Pritom je američka vlada izravno pregovarala o prodaji u iznosu od 81 milijarde dolara - što je povećanje od 56 posto u odnosu na 2022. godinu – dok je ostatak bila izravna prodaja američkih obrambenih tvrtki stranim državama.
Jedan od ponajvećih kupaca bila je Poljska, koja je u lanjskom militarističkom shoppingu u SAD-u potrošila ravno 30 milijardi dolara: kupila je helikoptere Apache za 12 milijardi, topničke raketne sustave HIMARS za 10 milijardi i tenkove M1A1 Abrams za 3,75 milijardi, a također je dala četiri milijarde dolara za integrirane sustave borbenog zapovijedanja zračne i raketne obrane.
BBC navodi da je novi poljski premijer Donald Tusk obećao kako će nastaviti program vojne modernizacije prethodne konzervativne vlade, čiji je cilj bio učiniti Poljsku „najmoćnijom kopnenom silom u Europi”.
Od europskih kupaca, još 15-ak milijardi dolara u američku se blagajnu slilo iz Njemačke Češke, Bugarske i Norveške. Njemačka je potrošila 8,5 milijardi na Chinook helikoptere. Češka je za 5,6 milijardi kupila F-35 avione i streljivo, Bugarska je platila 1,5 milijardi dolara za oklopna vozila Stryker, a Norveška je dala milijardu dolara za višenamjenske helikoptere.
SAD ‘iskoristio priliku‘
Što se tiče kupaca izvan Europe, BBC ističe da je Australija platila 6,3 milijarde dolara za avione C130J-30 Super Hercules, dok je Južna Koreja potrošila pet milijardi dolara za avione F-35, a Japan je dao milijardu dolara za E-2D Hawkeye nadzorne avione.
„Promet oružja i obrambena trgovina važni su alati američke vanjske politike s potencijalnim dugoročnim implikacijama na regionalnu i globalnu sigurnost”, navodi State Department u svom godišnjem memorandumu objavljenom ovog tjedna.
Prevedeno s geopolitičkog na ekonomski jezik: američka potpora Ukrajini potiče američko gospodarstvo prodajom oružja neameričkim akterima koje je Amerika potaknula da se ozbiljnije uključe u ukrajinski rat.
I belgijski vojni časopis Army Recognition smatra da je novi američki rekord u prodaji oružja ostvaren zahvaljujući ukrajinskom ratu.
„Ovaj porast inozemne vojne prodaje prvenstveno se može pripisati tekućem sukobu u Ukrajini, koji je stvorio povećanu potražnju za naprednim oružjem među nekoliko nacija uključenih u globalni obrambeni i sigurnosni krajolik”, piše rečeni časopis, navodeći da je SAD, „kao istaknuti globalni dobavljač oružja, iskoristio priliku koju je pružila ova povećana potražnja”.
Zli jezici bi ovdje rekli da Amerika nije samo „iskoristila priliku”, nego je tu priliku i kreirala, odnosno da je svojom politikom prema Ukrajini – prije svega sponzoriranjem državnog udara u veljači 2014. godine, kojim je srušen legitimni predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič - zapravo i stvorila preduvjete za ukrajinski rat, znajući, među ostalim, da će to biti dobra poslovna prilika za prodaju oružja i Ukrajini i drugim involviranim akterima.
Spremaju se novi rekordi
Kako bilo, u nastavku teksta belgijski časopis ističe da je rekordnim brojkama prodaje američkog oružja u 2023. godini pridonijelo nekoliko ključnih faktora. Prvo, povećanu potražnju za vojnom opremom i oružjem „made in USA” – što se odnosi na široki raspon oružja, uključujući tenkove, oklopna vozila, raketne sustave i malokalibarsko oružje - potaknule su „zemlje bliske Ukrajini i one koje su duboko zabrinute zbog posljedica sukoba”.
Drugo, vanjska politika SAD-a „odigrala je ključnu ulogu u poticanju međunarodne potpore” Ukrajini i njezinim saveznicima. Pružanje vojne pomoći od strane vlade SAD-a, zajedno s njezinim naporima da uvjeri druge nacije da učine isto, „dodatno je intenziviralo potražnju za oružjem američke proizvodnje”.
Treće, reputacija Sjedinjenih Država za naprednu obrambenu tehnologiju „bila je značajna pokretačka snaga” za porast prodaje oružja. To uključuje sofisticirane sustave proturaketne obrane, bespilotne letjelice i naprednu komunikacijsku opremu, „a sve je to vrlo traženo od strane nacija koje žele modernizirati svoje oružane snage”.
Četvrto, zajednički napori američkih obrambenih tvrtki i međunarodnih partnera također su „pojednostavili proces ispunjavanja narudžbi”.
I konačno, kao peto, politika kontrole izvoza američke vlade odigrala je ključnu ulogu „u održavanju integriteta prodaje oružja”, osiguravajući da oružje dospije u odgovorne ruke i da ne predstavlja rizik za globalnu stabilnost.
„Dok je porast prodaje oružja u SAD-u nedvojbeno posljedica rata u Ukrajini, to postavlja značajna pitanja o dugoročnim implikacijama takvih transakcija”, zaključuje belgijski časopis, adresirajući „zabrinutost u vezi širenja oružja, regionalne stabilnosti i neželjenih posljedica”.
Zapravo su svi zabrinuti, osim američke vojne industrije: za nju nema zime. Šuška se da sprema nove rekorde.