Znanstvenik se pohvalio velikim otkrićem: Mislilo se da je izumrla, a našli smo ih još 8 u Albaniji te jednu kod Splita

Tim "Sharklab ADRIA“, predvođen višestruko nagrađivanim bosansko-hercegovačkim istraživačem i znanstvenikom Andrejom Gajićem pronašao je jedinke i otkrio stanište raže leptirice u južnom i centralnom Jadranu.

Radi se o kritično ugroženoj vrsti, za koju se vjerovalo da je izumrla, te jednom od najznačajnijih otkrića ovog tima istraživača.

Dio rezultata objavljen je u prestižnom časopisu “Animal Conservation” i tretira ponovno otkriće ove vrste u Jadranu, ali i hitnu potrebu za njenom zaštitom, piše Dnevni Avaz.

- Leptirica je kritično ugrožena u Mediteranskom moru s padom populacije većim od 80 posto. Potpuni nedostatak nalaza naveo je pojedine autore na pretpostavku da je vrsta potpuno nestala iz većine sjevernog Mediterana. Tijekom 19. stoljeća ulovi ove vrste bili su česti širom Jadranskog mora, ali u ovom stoljeću nije bilo poznatih susreta u cijelom Jadranu, sve do našeg otkrića gravidne ženke u svibnju 2022. godine – kazao je za “Avaz” biolog, autor, predavač, podvodni istraživač, ROV pilot i padobranac Andrej Gajić.

Sistematskim istraživanjima ove vrste, dodao je, u protekle dvije godine uspjeli su zabilježiti još osam jedinki u Vlori na jugu Albanije, uključujući dvije gravidne ženke, te jednu u centralnom Jadranu u okolici Splita.

Istraživanja kojim rukovodi Emina Karalić vođena su u sklopu projekta koji financira Fondacija “Mohamed bin Zayed”.

- Zanimljivo je da je tijekom istraživanja održano više od 75 radionica za ribare, koji su na kraju počeli puštati ulovljene, a istraživačima prijavljivati otkrivene jedinke. Osim ovog, “Sharklab ADRIA” radi na istraživanju reprodukcije i populacijske dinamike ukupno 27 vrsta u južnom Jadranu – kaže Karalić za Avaz.

Istraživači su trenutno na Šri Lanci, gdje je u tijeku novo istraživanje.

Raža leptirica je enigmatična i vrlo rijetka vrsta, koja nastanjuje plitka priobalna staništa duž Atlantika, uključujući Sredozemno i Crno more.

- Najčešće je susrećemo na pjeskovitom i muljevitom dnu bliže obali, od 10 do 70 metara dubine i to je čini posebno osjetljivom na sve veće ribolovne pritiske. Lako je prepoznajemo po romboidnom disku čija ukupna širina nekoliko puta premašuje njegovu dužinu, te vrlo kratkom repu. Tijekom dana najčešće vrijeme provodi ukopana u sediment, a nešto je aktivnija noću – pojašnjava Gajlić.

Projekti "Sharklab ADRIA" trenutno su usmjereni na dubokomorske vrste morski pasa i raža Jadrana, što financiraju Discovery Channel i Explorers Club, kretanje psa tupana u Mediteranu, uz podršku ‘National Geographica‘, golubove južnog Jadrana, što finansira Crowder Messersmith Conservation Fund, te nekoliko drugih programa.