Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obrušio se na predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto koja je jučer kazala da je Europsku komisiju informirala i uputila dokument o trenutnoj usuglašenosti kada je u pitanju Plan rasta, odnosno nivo usuglašenosti Reformske agende.
Dodik je to prokomentirao riječima da se Krišto ponaša kao "nenavođena raketa" te da pokušava srušiti mehanizam koordinacije "a ona nije netko tko to može uraditi".
"Na ovaj način ruši Mehanizam koordinacije. Ako nije usuglašeno, to se ne dostavlja i nije Borjana Krišto netko tko to može uraditi, bez obzira na to što je ona to umislila. Ona sebi postavlja neku misionarsku ulogu. Ako je usuglašeno s Mehanizmom koordinacije može, ako nije, ona ruši dogovor u BIH i to ide najviše na štetu hrvatskog naroda, jer nepostojanje Mehanizma koordinacije obit će se o glavu Hrvatima u BiH", rekao je Dodik.
Ovo je inače jedan od rijetkih momenata gdje Dodik kritizira kadrove HDZ-a, piše Klix.ba.
Prema saznanjima do kojih je došao navedeni portal, u cjelokupnom procesu vezanom za Plan rasta, politika EU bila je poprilično opuštena, bez nekog pretjeranog pritiska na BiH vlasti. Jedino aktivno uključivanje EU dogodilo se kada je u Bruxelles poslan prvobitni "grubi" dokument, krajem travnja ove godine.
Tada su iz Europske komisije poslali potrebne revizije, koje su uključivale uklanjanje komentara i kritika, koje su postojale u samom dokumentu, kao i vraćanje sporne dvije mjere koje je odbijao SNSD. To su popunjavanje Ustavnog suda BiH sucima iz RS-a i implementacija svih odluka te ukidanje entitetskog glasanja u Vijeću za državnu pomoć.
Kada je BiH posljednji put poslala Plan rasta, dokument je bio nepotpun jer pored blokade iz RS-a, ni SDA premijeri iz četiri kantona (ZDK, TK, SBK, USK) nisu dali suglasnost, odnosno poslali su tzv. uvjetnu suglanost na nacrt Reformske agende, znajući za uputu Vijeća ministara BiH da je to efektivno glas "protiv."
Također, ovdje treba naglasiti da je Vijeće ministara prilikom formiranja Radne grupe za rad na Planu rasta određivalo pravila i moglo je donijeti takvo pravilo da nije potreban konsenzus da bi se dokument poslao u Bruxelles, no HDZ je najviše inzistirao na tome, kako bi svi kantoni bili vidljivi u donošenju odluka.
BiH se još nada da će EU prihvatiti ovakav krnji Plan rasta i da će dobiti početnih 70 milijuna eura, a nakon toga moći iskoristiti i cijelu milijardu eura zajedno sa zemljama regije.
