U dnu klanca, u blizini planinskog mjesta Ulog, u Bosni i Hercegovini, leže blistave tirkizne vode Ljute, pritoke Neretve. U svom gornjem toku Neretva je jedna od najnetaknutijih europskih rijeka i čini se da je prizor netaknute divljine.
Ali smrtonosne nagazne mine zaostale i dva desetljeća nakon dugog sukoba u zemlji zasipaju njezine šumovite padine, a divlji psi lutaju stazama. Pregledavajući kartu iz državnog centra za razminiranje, ekolog Gabriel Singer, profesor na Institutu za ekologiju Sveučilišta u Innsbrucku, procjenjuje najsigurniju rutu. Crvene i crne linije koje pokazuju gdje leže mine označavaju obje strane Neretve na mjestu gdje se ulijeva u Ljutu, ostavljajući samo jednu opasno strmu padinu plovnom, piše Guardian
Penjanje preko padina prepunih minama nije tipičan pothvat za većinu ekologa, ali Singer i njegov kolega znanstvenik Kurt Pinter, koji su završili putovanje u lipnju, vođeni su misijom: spasiti Neretvu. Rijeka, koja teče 225 kilometara od Dinarskih Alpa do Jadranskog mora, opskrbljuje medvjede, vukove, risove i bezbroj rijetkih vrsta. Svrstava se među najraznolikije i najnetaknutije rijeke u Europi – ali ekolozi kažu da je i među najugroženijim.
Više od 50 brana, uključujući jednu već u izgradnji, planirano je duž njezine dužine i pritoka. Ako se dopusti, kažu znanstvenici, brane riskiraju uništavanje plovnog puta, njegovih stanovnika i šireg ekosustava. Brane radikalno mijenjaju hidromorfologiju – fizičke značajke – plovnog puta, zamjenjujući turbulentne riječne dijelove mirnim vodenim tijelima. Njihova fragmentacija rijeke može spriječiti migraciju riba i uzrokovati dramatične padove u kretanju sedimenta vitalnog za mrijest ribe. Ti utjecaji obično oštećuju riječne ekosustave, uzrokujući gubitke ključnih vodenih vrsta i ekoloških funkcija.
Singer i Pinter bili su među 70 znanstvenika iz 17 zemalja koji su se tijekom ljeta spustili u Ulog na Neretvanski tjedan znanosti. Stručnjaci za šišmiše, sisavce, kukce i gljive gazili su rijekama i hrabro istraživali podvodne špilje kako bi ovdje zabilježili rijetke vrste, skupljajući uzorke eDNK – genetskog materijala koji organizmi ispuštaju u okoliš – kako bi ispitali njegovu biološku raznolikost.
Par, koji je uzeo uzorke u Ljutoj, nadao se da će otkriti dokaze za ono što su im rekli lokalni ribari: da je pritoka mrijestilište nedostižne mekousne pastrve (Salmo obtusirostris), ugrožene vrste koju cijene bosanski ribari na mušice.
Pinter, slatkovodni ekolog sa Sveučilišta prirodnih resursa i bioloških znanosti u Beču, opisuje ribu kao "sveti gral" Neretve. Riječni sustav jedno je od njenih posljednjih uporišta, kaže on. “Postoji samo nekoliko balkanskih rijeka u kojima možete pronaći ovu endemsku vrstu. Gotovo je izumrla.”
Nekoliko kilometara uzvodno od Ljute nalazi se gradilište Ulog, gdje će biti izgrađena hidroelektrana snage 35 megavata, s branom visokom 53 metra. Pristupne ceste prolaze kroz planine, a dolina ispod je već ogoljena, kako bi se napravilo mjesta za pet kilometara akumulacijskog jezera.
“Budući da je hidroelektrana Ulog tako blizu, to bi sigurno utjecalo na rasadničke površine”, kaže Pinter. Kaže da se mekousne pastrve mrijeste u šljunku i njihove se ličinke ubušuju u njega. Ali budući da ustava brane zadržava sediment, vjerojatno će nedostajati šljunka nizvodno – što znači manje mrijestilišta.
"Ako postoji manjak šljunka, to će utjecati na sposobnost pastrve da se razmnožava", kaže Pinter.
Iz Gornje Neretve Guardian je prikupio niz riječnih uzoraka eDNA, genetskog materijala koji organizmi ispuštaju u okoliš, kako bi ispitao njegovu biološku raznolikost.
Nakon što je analiza eDNK uzoraka završena, Guardian je primio e-mail od Pintera: “Karen! Habemus mekousna pastrva. Sva tri uzorka pozitivna.” Nada se da će rezultati pomoći zaustaviti osam hidroelektrana planiranih na Ljutoj, a možda čak i zaustaviti elektranu Ulog.
“Želim pokazati građanima BiH da ova vrsta ima važna područja za razmnožavanje, da je to njihovo blago. Hidroenergija je najstariji izvor obnovljive energije, ali ima jedan od najvećih utjecaja na ekosustave. Trebali bi znati što će izgubiti.”
Singer kaže da biološka raznolikost i kriza znače da znanstvenici imaju odgovornost osim objavljivanja znanstvenih radova. "Imamo dug za izumiranje", kaže on. “Izgubili smo 80 posto naše slatkovodne ekologije tijekom posljednjih četiri ili pet desetljeća. Ako gradite brane, gubite vodene vrste, ali i krajolik kojim se rijeka hrani, kopneni ekosustav i biološku raznolikost šuma.
"Moramo promijeniti način rada i razgovarati s javnošću i donositeljima političkih odluka", kaže.
Benjamin Barca, voditelj konzervacije u NatureMetricsu, koji je za Guardian analizirao uzorke eDNA iz Gornje Neretve, pronašao je tragove martina, divokoza, voluharica, puha, srna i žaba. Iako je veličina uzorka bila mala, rezultati su ukazivali na netaknutu rijeku, kaže Barca. "Usporedite li, na primjer, lokalitete u Velikoj Britaniji, jedinstvenije su i raznolikije."
Europa ima najzaprečeniji riječni krajolik na svijetu; broj prepreka kao što su brane, ustave i gazovi procjenjuje se na više od jedan metar, prema studiji EU-a iz 2020. Kumulativno, te su prepreke među glavnim uzrocima smanjenja slatkovodne bioraznolikosti od 80 posto i gubitka migratornih ribljih populacija u europskim rijekama od 55 posto.
Hidroenergija je činila 37 posto proizvodnje električne energije u Bosni u 2021. Na Balkanu, gdje su rijeke među najnetaknutijim ili "skoro prirodnim" u Europi, prijeti im 3300 planiranih hidroelektrana. Graditelji brana kažu da one donose zaposlenje i vrijedan prihod u ruralnim regijama gdje ima malo i jednog i drugog. Ulog, nekoć uspješno mjesto od 400 stanovnika, danas ima samo 12 stanovnika.
Glasnogovornik EFT-a, energetske trgovinske i investicijske tvrtke koja gradi branu Ulog, rekao je u izjavi da su procjena utjecaja na okoliš (EIA) i dozvola "definirale odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi se uklonio ili minimizirao utjecaj projekta na okoliš", ali je odbio pružiti pojedinosti o tome kako bi takve mjere funkcionirale. “Procjenom utjecaja na okoliš i stalnim redovitim praćenjem okoliša proteklih godina nije identificirana mekousna pastrva na području projekta HE Ulog”, rekao je.
U izvješću odbora Bernske konvencije, međunarodnog sporazuma za zaštitu flore i faune iz 2022., EIA za branu Ulog identificirana je kao "zastarjela" i nedostatna osnovna vrijednost te "nedovoljna i neizvediva" predložena mjera ublažavanja.
Projekt Ulog donio bi zapošljavanje i prihod jednoj od najnerazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini, te investiciju od 90 milijuna eura, rekao je glasnogovornik. To bi trebalo rezultirati smanjenjem od 87.846 tona CO2 ekvivalentnih emisija godišnje u usporedbi s fosilnim gorivima, rekao je, pomažući u ublažavanju klimatskih kriza.
Radomir Sladoje, gradonačelnik Kalinovika, lokalne općine, priznao je znanstvenicima okupljenim u Ulogu u lipnju da su vlasti odobrile branu, ali je rekao da je tom području potrebna kompenzacija koju je osigurala tvrtka za izgradnju brane.
“Možda je bilo pogrešno”, rekao je Guardianu u lipnju, dodajući da ga je nakon davanja suglasnosti pridobio argument da bi turizam, uključujući rafting i brdski biciklizam u gornjoj Neretvi, mogao donijeti prihod ako se rijeka zaštiti. “Sada ako netko dira gornji dio Neretve, ja ću se buniti.”
Na mjestu u planinama s pogledom na gradilište brane Ulog, dolinu bez drveća, Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha, kaže: "Moglo bi biti prekasno."
Ali očuvanje netaknutog gornjeg toka i njegovih pritoka i dalje je borba koju vrijedi imati, kaže on. Prošle godine zaštitari su dobili potporu odbora Bernske konvencije. Članovi Povjerenstva preporučili su Vladi Bosne i Hercegovine obustavu izgradnje Uloga i ukidanje hidroelektrana na gornjem dijelu rijeke.
U srpnju su otkazani ugovori za 15 malih hidroelektrana duž Neretve, pritoke Neretve, u pobjedi prosvjeda koje su protiv njih predvodili stanovnici.
Podaci prikupljeni na Tjednu znanosti bit će ključni za pravne bitke planirane protiv Ljute i drugih hidroenergetskih projekata, kaže Eichelmann. “Ovo nam daje streljivo protiv svih brana, uključujući Ulog. Jednostavno ne možemo dopustiti uništenje jedne od najrazličitijih i najljepših rijeka Europe.”