StoryEditor
Hrvatskaporazne brojke

U godinu dana nestao grad veći od Solina ili gotovo dvije Makarske! Crnim demografskim statistikama kao da nema kraja pa zato gotovo nevjerojatno zvuči jedan optimističan podatak za prošlu godinu

1. srpnja 2022. - 13:10

Pojačano iseljavanje i negativan prirodni priraštaj, jedan od najvećih ikad, obilježili su 2021. godinu – pokazuju najnovije brojke Državnog zavoda za statistiku koji je u četvrtak objavio prve konačne podatke o vanjskoj migraciji stanovništva RH te prirodnom kretanju stanovništva u 2021. godini.

Iako će potpune i detaljnije podatke za lanjsku godinu na ovu temu DZS objaviti u drugoj polovici srpnja, već prvi podaci pokazuju da lošim demografskim trendovima - unatoč tomu što su u nekim "kategorijama" oni bili nešto blaži tijekom korona-pandemije - nema kraja.

Hrvatsku su tako lani napustile 40.424 osobe, što je značajan porast (+6378) u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 34.046. Brojke su se tako vratile na one pretpandemijske (2019. godine, primjerice, iseljenih je bilo 40.148). Doduše, treba istaknuti i da se lani u Hrvatsku doselilo oko 2500 osoba više nego 2020. godine – u 2021. godini ukupno doseljenih iz inozemstva u Lijepu našu bilo je 35.912, a 2020. godine njih 33.414. Međutim, slaba je to utjeha kada se pogleda migracijski saldo (odnos doseljenih i odseljenih), odnosno činjenica da se "minus" u korist iseljavanja enormno povećao u godinu dana: 2020. godine migracijski je saldo iznosio -632, da bi lani skočio na čak -4512 (više odseljenih nego doseljenih), što je gotovo dvostruko više nego pretpandemijske 2019. godine, kada je iznosio -2422.

image
Zvonimir Barišin/Cropix

Rekordan broj umrlih

Ne treba zaboraviti da se brojka iseljenih Hrvata temelji na MUP-ovoj statistici, dakle bilježe se samo oni koji su se službeno odjavili iz zemlje, pa su stvarne brojke o iseljenima nedvojbeno još poraznije.

- Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva RH provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova – naglašavaju iz DZS-a.

Crnoj statistici tu nije kraj. Na porazne brojke umrlih u 2021. godini, koje su srušile sve rekorde još od kraja Drugog svjetskog rata, upućivali su već privremeni podaci DZS-a s početka ove godine. Najnoviji podaci od četvrtka to su i potvrdili: u Hrvatskoj je lani umrlo 62.712 osoba, što je oko 5700 osoba više nego godinu dana ranije (57.023) i najviše u posljednjih 70-ak i više godina.

Tomu je svoj obol zasigurno dala i korona. S druge strane, ima i iznenađenja. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je, nakon godina pada, u 2021. godini porastao broj živorođene djece u odnosu na 2020., i to za njih 663 – konkretno, pokazuju podaci DZS-a, lani je broj živorođene djece iznosio 36.508, a godinu ranije 35.845.

Međutim, preslaba je to karika u demografskom crnilu jer je u 2021. godini prirodni priraštaj, zbog povećanog broja umrlih, bio najveći dosad i iznosio rekordnih -26.204! Drugim riječima, toliko je lani bilo više umrlih nego živorođenih, što znači da je samo u jednoj godini prirodnim putem nestao grad nešto veći od Solina ili gotovo dvije Makarske!

image
Paun Paunovic/Cropix/Cropix

Negativan trend, pokazuju podaci DZS-a, nastavljen je i u svim mjesecima prve polovice 2022. godine, a pada i broj živorođene djece u odnosu na iste mjesece lani. Na primjer, u svibnju ove godine živorođene djece bilo je 2683, a lani u istom mjesecu 2913.

Više vjenčanja, manje razvoda

Ali, ima i nešto vedrijih vijesti. Dok je broj vjenčanja uglavnom drastično padao ili stagnirao u vrijeme korone, podaci DZS-a, barem zasad, pokazuju da su svadbena zvona u 2021. ipak ponovno jače zazvonila u odnosu na godinu prije. Tako su lani sklopljena 18.203 braka (2020. bilo ih je 15.196), a 2021. godine bilo je i nešto manje razvoda (5100) nego godinu ranije (5153). Ipak, treba reći da brojke vjenčanih lani još nisu dosegnule pretpandemijske, usporedbe radi, 2019. godine sudbonosno "da" izrekao je 19.761 par, a slično je bilo i prethodnih godina.

U vrijeme pandemije broj umrlih porastao za 16 posto

Malo zatišje u koje je proteklih mjeseci ušla korona-pandemija vjerojatno je imalo utjecaja i na donekle zaustavljen enorman rast broja umrlih u našoj zemlji.

Tako privremeni podaci DZS-a o učincima pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje govore da je u Hrvatskoj u svibnju 2022. bilo ukupno 4174 umrlih.

Broj umrlih u svibnju 2022. manji je za 0,5 posto, odnosno bilo je 22 umrlih manje u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.) za isti mjesec – kažu u DZS-u.

- Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do svibnja 2022. porastao je za 16 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 19.034 više – navode iz DZS-a.

Rekordan prema broju umrlih u jednom mjesecu, podsjećaju iz Zavoda, bio je prosinac 2020., kada je umrlo 7608 osoba. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od gotovo 64 posto ili gotovo tri tisuće umrlih više.

image
Damir Skomrlj/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. kolovoz 2022 05:06