StoryEditorOCM
Hrvatska2656 bijelih majica

LIVETisuće ljudi u Koloni sjećanja; ‘Bio sam i u logoru, ali ne žalim! Još nismo izgradili državu u kojoj će mladi ostajati‘

Piše hina
18. studenog 2024. - 07:33

U spomen na hrvatske branitelje i civile poginule u srpskoj agresiji na Vukovar godine 1991. vijence su podno spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položila i zapalila svijeće državna i ostala izaslanstva koja su u ponedjeljak nazočna obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 33. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.

Vijence su podno spomen-obilježja položili i zapalili svijeće izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić, te predsjednici Hrvatskoga sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković. U ime 204. vukovarske brigade, koja je 1991. branila grad, vijenac je položilo i svijeću upalio njezini posljednji ratni zapovjednik Branko Borković.

Vijence je položilo i svijeće zapalilo i izaslanstvo Grada Vukovara na čelu s gradonačelnikom Ivanom Penavom i Vukovarsko-srijemske županije predvođeno zamjenikom župana s ovlastima župana Franjom Oreškovićem.

Molitvu za poginule i nestale u Domovinskom ratu molio je nadbiskup đakovački i osječki, mons. Đuro Hranić.

Prije nego što su položeni vijenci i zapaljene svijeće, sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara prošli su u koloni sjećanja od vukovarske Opće bolnice do Memorijalnoga groblja.

Vukovarski branitelj Stipo Mlinarić Ćipe također je hodao u koloni sjećanja u Vukovaru. "Zadnjih 15 dana nismo imali kruha. Što je bilo, dijelilo se civilima", rekao je Mlinarić koji je sa svojim Turbo vodom bio na Trpinjskoj cesti, prenosi N1.

"Svi u Turbo vodu su imali od 18 do 26 godina. Među najstarijima je bio moj pokojni brat. Mladost je nosila Turbo vod, zato smo išli gdje je trebalo po Vukovaru, a kad je trebalo na Trpinjskoj cesti, onda smo bili na Trpinjskoj cesti", rekao je.

Na pitanje kako se borilo protiv toliko nadmoćnijeg neprijatelja, odgovara: "Inat, prkos. Sve je vrijedilo, sve bih prošao ponovno, i logor, osim dana kad mi je na Ovčari ubijen brat. Tisuće mladih danas hoda s imenima poginulih, to je bit cijele priče. Trideset i tri godine zvuči puno, ali za mladu državu stvorenu u krvi, to nije ništa, tek je treba izgraditi da ovdje ostaje mladost. Onda smo mi ispunili svoj cilj", rekao je.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a Dragan Čović ocijenio je u ponedjeljak kako su Hrvati u BiH osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu na današnji dan 18. studenog 1991. kako bi se obranili od istih agresora koji su počinili masakr u Vukovaru i Škabrnji.

"Evidentno je stradanje iz Republike Hrvatske, kao i ono što se već događalo u Bosni i Hercegovini motiviralo odgovorno, mudro vodstvo hrvatskog naroda da pokrene projekt Hrvatske zajednice Herceg Bosne diljem Bosne i Hercegovine i na taj način da jedan odgovor kako očuvati svoj narod", rekao je Čović u izjavi za novinare. Dodao je kako je tzv. JNA već sravnila Vukovar i počinila maasakr u Škabrnji.  

Istoga dana na pada Vukovara 18. studenog 1991. izabrani predstavnici 30 hrvatskih općina u Bosni i Hercegovini u Grudama su utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi se pripremili za obranu od predstojeće agresije u BiH. Postrojbe tzv. JNA i rezervista mjesec dana prije toga već su spalile selo Ravno u istočnoj Hercegovini i ubile 24 Hrvata, a ranije i hrvatsko selo Uništa u Bosanskom Grahovu.

Čelnik HDZ-a BiH vjeruje kako su Hrvati u BiH uspjeli opstati zahvaljujući političkoj, a kasnije i vojnoj organiziranosti kroz institucije Herceg-Bosne. Pritom je naveo neraskidivu povezanost između Hrvata u BiH i Hrvatskoj u tim dramatičnim trenucima u što se, kako kaže, uvjerio i prigodom prošlotjednog posjeta Vukovaru i groblju poginulih u ratu.

Više izaslanstava na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru položilo je vijence i zapalilo svijeće za žrtve Vukovara i Škabrnje, te sve poginule hrvatske branitelje. Među njima je bilo i izaslanstvo Republike Hrvatske koje je predvodio veleposlanik Ivan Sabolić.

Tijekom sljedeća dva dana povodom osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Mostaru se održava stručni skup na kojemu će svjedočanstva o posljednjem ratu iznijeti brojni sudionici Domovinskoga rata, dužnosnici i znanstvenici.

Večeras će se u središtu Mostara obilježiti vukovarska tragedija kada će vjernici nakon misa krenuti iz crkava s upaljenim svijećama te, već tradicionalno u procesiji, doći u Vukovarsku ulicu gdje će se prisjetiti žrtava i izmoliti molitve. Na brdu Humu iznad Mostara članovi Hrvatske kulturne zaklade Tropleta zapalit će 33 baklje u spomen na stradanja Vukovara i Škabrnje te 33. obljetnicu utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.


Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić izjavio je u ponedjeljak, hodajući u Koloni sjećanja, da je Vukovar na pravi način pokazao kako se Hrvatska bori za svoju neovisnost, pri čemu je podnio najveću žrtvu.

"Vukovar je 1991. godine obranio, dao vremena ostatku Hrvatske, slomio kičmu najelitnijoj mehanizirano-oklopnoj brigadi JNA i na pravi način pokazao kako će se Hrvatska boriti za svoju neovisnost", rekao je Anušić.

Vukovar je od najveće tuge i tragedije hrvatskog naroda u novijoj povijesti postao inspiracija i motiv mladim ljudima i nama koji više nismo tako mladi da se stvari mogu učiniti uz jaku volju i vjeru, dodao je. 

"Nismo imali mehanizaciju, nismo imali oružje, nismo imali opremu, ali smo bili odlučno za neovisnost, nezavisnost i samostalnost Hrvatske. Vukovar je podnio i još uvijek podnosi ogromnu žrtvu zbog svega što se učinilo i tragovi koji su se 90-tih godina dogodili još uvijek nisu izliječeni", kazao je.

Izrazio je zadovoljstvo što u Vukovar na današnji dan dolazi jako puno ljudi, a posebice mladi. "Mladi žele i hoće znati o prošlosti svoje države, žele naučiti o prošlosti Domovinskog rata i iskazuju poštovanje. To je budućnost Hrvatske, oni to moraju znati i biti upoznati sa svime što se događalo", istaknuo je.

Dok se u potpunosti ne riješi pitanje nestalih neće biti poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije

Upitan o problemu nestalih i slaboj pomoći Srbije po tom pitanju, Anušić je odgovorio da Srbija ima saznanja o nestalima i onima koji su tu zarobljeni te onima koji su ubijeni bez suda i ikakvih procedura.

"Sve to postoji i sve je to dokumentirano", kazao je. Upozorio je da su grobnice nekoliko puta premještane pa se iz toga vidi da su znali gdje su poginuli bili sahranjeni i gdje su ponovno pokopani.

"Nevjerojatno je da ljudi koji su sudjelovali u tome čak niti anonimno ne žele reći ljudima gdje su počivališta njihovih najmilijih da ih mogu sahraniti, imati grob i zapaliti svijeću", rekao je.

To puno govori o politici Srbije i njihovom mentalitetu i karakteru, ali je Hrvatska će svejedno nastaviti tražiti nestale, poručio je.

"Vrijeme prolazi, a dok se ta stvar ne bude u potpunosti riješila to svakako neće osnažiti, unaprijediti i poboljšati odnose Hrvatske i Srbije", naglasio je

image
Vlado Kos/Cropix

U mimohodu u Škabrnji je sudjelovao i ministar Ivan Šipić.

"Uvijek sam tu na ovaj dan tuge, ponosa i zahvalnosti na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Treba imati na umu da je u tim vremenima ovo malo selo dalo sve. Takav zločin kakav je napravljen na ovom području je nezapamćen. Stoga je danas dan molitve, tišine i zahvalnosti", rekao je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.

"Nikada ne smijemo zaboraviti žrtvu Vukovara i Škabrnje i svih naših branitelja koji su od istoka do juga zemlje dali svoje živote", dodao je.

image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix


Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je u ponedjeljak, hodajući u vukovarskoj Koloni sjećanja, kako moramo biti svjesni što se sve događalo u Vukovaru, dodavši da u Vukovaru vidi sve više mladih što ga ohrabruje.

"Mučeni, ubijani, to su slike koje su itekako prisutne ovdje. Zato, kad vidimo ovako veliki broj ljudi koji se dolaze pokloniti žrtvama, dodano ohrabruje da je istina o Domovinskom ratu i žrtvama koje smo podnijeli itekako prisutna u životu našeg naroda", rekao je Medved. 

Dodao je kako je sve više mladih u Vukovaru, što ga ohrabruje.

Medved je također napisao prigodnu objavu na X-u.

"Dok hodamo u Koloni sjećanja ulicama Grada heroja, u našim mislima i molitvama su sve naše žrtve, poginuli i ubijeni hrvatski branitelji i civili, svi naši nestali za kojima neumorno tragamo i nećemo stati dok ih ne pronađemo".

Budimo ponosni i dostojanstveni, poklonimo se hrvatskim žrtvama i pokažimo snagu svehrvatskog zajedništva jer Vukovar i Škabrnja i sve naše žrtve to zaslužuju, poručio je u objavi.

image
Vlado Kos/Cropix

Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak, u povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, da Vlada puno radi po pitanju nestalih u Domovinskom ratu, a Srbija može raditi više, dodavši kako su to pitanje mnogo puta postavili kao temu bilateralnih razgovora.

"Mi kao Vlada radimo jako puno, potpredsjednik Medved i cijeli njegov tim napravili su nevjerojatne iskorake u broju ekshumacija, identifikacija, stalno se širi krug informacija koje dobivamo", rekao je Plenković novinarima hodajući u Koloni sjećanja.

Dijalog s obiteljima je stalan, a njihova bol je neizmjerna, dodao je.  

"Srbija može raditi više, naravno, mi smo to toliko puta već postavili kao temu u bilateralnim razgovorima jer sve ove informacije koje se saznaju, saznaju se od onoga tko nešto zna", kazao je na pitanje može li Srbija više učiniti da pomogne Hrvatskoj u pronalasku ljudi kojima se ne zna sudbina.

Plenković je u Koloni sjećanja također istaknuo kako je uvijek posebno dirnut kada je u Vukovaru.

"Svi se sjećamo tih trenutaka 1991. i ključnih poruka tih skoro 90 dana patnje i boli obrane Vukovara, koji je zadržao tadašnju JNA ovdje. Da nije bilo tako herojske, dugotrajne i nevjerojatne obrane Vukovara, sigurno bi agresija velikosrpske Miloševićeve politike na Hrvatsku bila još gora", ocijenio je.

Podsjetio je kako se danas obilježava i sjećanje na žrtvu Škabrnje. "S jednakim pijetetom jučer i danas obilježava se i taj teški i veliki zločin te sve žrtve u Škabrnji i u zadarskom zaleđu. U svim krajevima Hrvatske doživjeli smo velike patnje u Domovinskom ratu", naveo je. Ta 1991. godina nanijela je toliko boli i muke brojnim hrvatskim gradovima i zato je, dodao je Plenković, za sve nas koji danas živimo, a posebno za mlade generacije, važno da budu itekako svjesni da to nije bilo tako davno.

Svi referentni trenuci Domovinskog rata dostojanstveno su obilježeni svake godine, a tako će tako biti i dalje.

"Što se nas tiče, hoće, ali i što se svih tiče mislim da hoće. Oko Domovinskog rata - stupa moderne, suvremene, slobodne Hrvatske vlada ipak veliki konsenzus. Nemamo puno konsenzusa, ali taj imamo", ustvrdio je Plenković.

image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix

"Dok traje sjećanja, trajat će i Hrvatska. U Vukovar dolazim svake godine nekoliko puta, jedan od njih je Veleučilište na koje sam neizmjerno ponosan", poručio je iz kolone sjećanja predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac, a prenosi N1.

 Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman komentirao je kako je studenti najtužniji mjesec u modernoj hrvatskoj povijesti.

"Prisjećamo se teških dana kad su ovdje počinjeni brojni zločini. Sjećamo se svih žrtava. To je otvoreno pitanje, neće biti zaboravljeno, mi i dalje tražimo nestale", poručio je ministar vanjskih poslova.

U koloni je i šef Sabora Gordan Jandroković koji je rekao kako je u Vukovaru primijetio puno mladih ljudi. "Ovaj dan je jedan od onih datuma gdje je najjače identifikacija Hrvata s gradom Vukovarom", kaže on naglašavajući da se danas treba inzistirati da se zauvijek sjećamo, da mladi naraštaji shvate što se ovdje događalo.

"Važno je da mladi razumiju da je Hrvatska teško došla do slobode. Bilo je ovdje puno nesreće, patnje i stradanja, moramo se prisjetiti svega i zahvaliti herojima koji su dali živote za hrvatsku slobodu. Vukovar zaslužuju svu ljubav hrvatskog naroda", kaže Jandroković.

Premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja Dana sjećanja kako je Vukovar simbol obrane slobode i Hrvatske te kako je na Vladi da na temeljima suvremene Hrvatske države čini maksimalne napore kako bi se odužila braniteljima i njihovim obiteljima.

"Prošle su 33 godine od velike tragedije za Vukovar, Vukovarce, hrvatske branitelje, za cijelu Hrvatsku, ponovno smo zajedno ovdje kako bismo obilježili najveći trenutak u Domovinskom ratu, simbol obrane slobode, obrane Hrvatske", rekao je Plenković u Vukovaru.

Dodao je da su u Vukovaru kako bi iskazali pijetet prema svima onima koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske, osobito onima u gradu heroju, ali i svim drugim hrvatskim braniteljima.

image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix

"Na nama je da na temeljima suvremene hrvatske države, a to je Domovinski rat, činimo maksimalne napore da se u svemu onome što radimo, a to smo činili proteklih nekoliko godina, na adekvatan način odužimo braniteljima i njihovim obiteljima te da simboli Domovinskog rata budu temelj suvremene hrvatske države", istaknuo je premijer.

Novinari su ga upitali da komentira akciju USKOK-a i EPPO-a koja je zahvatila bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, a Plenković je rekao kako je sve rekao u petak i subotu pa danas o tome neće posebno govoriti.

Brojni posjetitelji u Vukovaru nose majice s imenima. Jutarnji list doznaje pozadinu priče: dao ih je izraditi Studentski katolički centar u Osijeku, a na 2656 majica su ispisana imena svih vukovarskih žrtava tijekom ‘91. Majice je mogao uzeti i odijenuti tko je htio, a svi koji ih nose bit će u jednoj grupi i zajedno hodati pri početku kolone.

image
Marin Franov/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix
image
Marin Franov/Cropix


Majka jednog od branitelja Vukovara Marija Šestan, čiji je sin bio pripadnik Turbo voda, u programu N1 poslala je emotivni apel: "Ako itko zna što se dogodilo, neka mi kaže. Ja samo trebam istinu da mogu otići na grob, isplakati se, odnijeti cvijeće i zapaliti svijeću. Ja sam sigurna da znaju. Zar je tako teško reći to jednoj majci koja 33 godine luta, moli, traži i pita. Ne mora meni, može anonimno, može na telefon. Ja da znam da je on negdje, ja bih kopala rukama, ovo je predugo. ... Ja sam na početku, živim dva paralelna života..."

Njezin sin je iz Komerca došao do Trpinjske ceste. U Borovu je ranjenoj ženi dao sat, koji je ta žena vratila u policiju i ispričala kako ju je on iznio. "On nije nestao, nije to prašuma, oni su živi zarobljeni, oni su ubijeni. On je zarobljen i pogubljen. Ali ja i dalje tragam, dok sam živa. Daj Bože da se to ostvari prije nego što ja završim svoj život", kaže Šestan u emotivnoj izjavi.

image
Vlado Kos/Cropix

Povjesničar Ante Nazor u program N1 se javio iz Škabrnje. On kaže kako je kronologija događaja vrlo jasna te da je razaranja u Vukovaru i Škabrnji izazvala velikosrpska politika i da to nitko ne može osporiti.

Današnji dan je, kaže, dan sjećanja na sve one koji su kroz povijest umrli za ideju stvaranja slobodne hrvatske države.

"Hrvatska je rat dočekala razoružana. Čim su bili poznati rezultati izbora, JNA je razoružala Hrvatsku, oduzela je kompletno naoružanje TO-a, Hrvatska je ostala na naoružanju policije, a u MUP-u je bilo jedna 50 posto Hrvata. Kad se gleda odnos snaga, bilo je za očekivati da se Hrvatska neće moći oduprijeti. Agresori su smatrali da će se prošetati kroz Vukovar", govori Nazor. Podsjeća i na događaje iz svibnja, kada je ubijeno 12 redarstvenika.

Nazor podsjeća da se strašna tragedija u isto vrijeme događala u Vukovaru, Škabrnji i Nadinu.

Otpor koji je pružio Vukovar bio je ključna stvar za obranu ostatka zemlje, kaže Nazor. "Ta uporna, žilava obrana, zaustavljanje dinamike napredovanja neprijatelja je poprimilo strateški značaj. Mi govorimo o gradu koji je u temelju hrvatske države", kaže.

"Vukovar je simbol obrane i stradanja, a kad govorimo o Vukovaru u mislima su nam svi gradovi i mjesta na prvoj crti obrane. Vukovar je simbol i zato je mjesto hodočašća, svi su prepoznali značaj Vukovara i to se očituje i u ovoj Koloni sjećanja", govori Nazor.

Iz Grada heroja stižu i prve fotografije sudionika mimohoda u znak sjećanja na žrtve velikosrpske agresije 1991. godine

image

Biciklisti iz Zagreba kod spomenika Jean-Michelu Nicolieru

Vlado Kos/Cropix
image

Biciklisti iz Zagreba

Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix
image

I bajkeri stižu sa svih strana

Vlado Kos/Cropix
image
Vlado Kos/Cropix


Vukovar se u ponedjeljak prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu.

Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.

Više od 350 branitelja i civila na popisu zatočenih i nestalih 

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena više od 350 branitelja i civila, kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana.

image

Vukovar nakon invazije srpskih snaga i JNA

/Roger-viollet Via Afp

No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok je na grad svakodnevno padalo na stotine projektila, uz tenkovske i zračne napade.

Okupacija Vukovara potrajala je do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon čega su se Vukovarci napokon vratili svojim domovima koje je prvo trebalo obnoviti, u što se uključila država.

Po dostupnim podacima, na području Vukovara obnovljeno je gotovo 5400 kuća i 282 višestambene zgrade s oko 5300 stanova, za što je potrošeno nešto više od 245 milijuna eura. 

U odnosu na ratnu 1991. Vukovar je danas neprepoznatljiv grad, obnovljen s modernom infrastrukturom, ali manjkom stanovništva. Prema popisu iz 2021. u tome gradu živi 23.175 stanovnika u odnosu na oko 47.000 prije Domovinskog rata. Mnogi smatraju kako je upitan i broj od 23.175 ljudi, a posebno zabrinjava činjenica da je više stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na djecu do 14 godina.

image
Tomislav Krišto/Cropix

Po podacima gradske uprave, krajem 2023. u Vukovaru je bilo 6064 zaposlenih osoba, što je za 160 osoba više nego godinu ranije. Problem su relativno niske plaće, kao i u cijeloj Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je prosječna neto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 1193 eura. 

Međutim, i dobri dobri i loši pokazatelji ovih dana, u jesen 2024. uoči 33. godišnjice ratnog stradanja Vukovara, stavljaju se na stranu pred ogromnim poštovanjem koji zaslužuju građani Vukovara, među kojima nema onih koji u ratnom vihoru nisu izgubili nekog od članova obitelji.

Stoga su posljednja počivališta najmilijih, posebice Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata na kojem se pokapaju poginuli i umrli hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, od početka studenog među najposjećenijim mjestima u gradu na Dunavu. 

Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, pod nazivom "Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta" počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro". U programu će nastupiti Klapa ‘Sveti Juraj‘ HRM-a i glumac Darko Milas.

Ulicama grada Vukovara u 10,30 sati krenut će Križni put - Kolona sjećanja koju će predvoditi vukovarski branitelji zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.

Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje očekuje se u 12,30 sati, gdje će biti odana počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih izaslanstva. Molitvu za vukovarske žrtve Domovinskog predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

U 13 sati na groblju će biti služena misa za žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Za 17 sati planirana je svjetlosna "rijeka sjećanja", odnosno puštanje lampiona Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje. Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. studenoga inicijativom nazvanom „Zvon za Vukovar” u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18,11 sati.

Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u ponedjeljak ujutro lampione, koji već brojni gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, kao i u prozorima obiteljskih kuća i stanova.

Na tisuće upaljenih lampiona moguće je vidjeti već od Vinkovaca, Nuštra, Marinaca i Bogdanovaca do samog Vukovara u koji brojni domoljubi pristižu još još od subote s obzirom na produženi vikend.

Na cestama od Vinkovaca do Vukovara velik je broj automobila i autobusa,  a mnogi su se put Vukovara uputili pješice, trčeći ili na biciklima i motorima. Posebice su brojni članovi braniteljskih i stradalničkih udruga iz susjedne BiH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 17:45