StoryEditorOCM
HrvatskaVATIKANSKI ARHIV

Povjesničar Napolitano: Nadbiskup Stepinac i zagrebački rabin Freiberger bili su saveznici u spašavanju hrvatskih Židova

Piše Ivan Ugrin
31. ožujka 2024. - 15:33

Nedavno je u NU2 kod Stankovića gostovao čelnik SDP-a Peđa Grbin. Upitan o tome hoće li biti revizije Vatikanskih ugovora, SDP-ovac je naravno odgovorio da hoće, vrijeme je predizborne kampanje i naravno da će glede svjetonazorskih tema crveni Grbin odgovoriti upravo tako. Nadalje, jeste li vjernik, pitao je Aleksandar Stanković. ‘‘Ateist sam, to ne krijem‘‘, odgovorio je Peđa Grbin.

Pitao ga je potom Stanković i o Alojziju Stepincu: ‘‘Nisam pripadnik Katoličke crkve i nemam pravo odlučivati o tome koga će Crkva proglasiti blaženim ili svetim. Činjenica da je nakon Drugog svjetskog rata bio velik broj procesa koji su bili daleko od demokratskih principa. Isto je tako činjenica da ponašanje Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata nije baš idealno".

"Tko je važnija povijesna ličnost za Hrvate, Tito ili Stepinac", pitao je voditelj Grbina, a ovaj je rekao da su "obojica imala pozitivne i negativne stvari", ali da je za njega to Tito jer dolazi iz Istre koja je ‘‘tad postala dio matice‘‘.

Naravno, ovo s Titom uopće ne iznenađuje od jednog u nizu nasljednika partijskog vlastodršca i diktatora koji je uostalom dao i nalog da se sudski procesuira zagrebački nadbiskup, kad se Stepinac na njegovo traženje nije htio odcijepiti od Pape i Katoličke Crkve, jer je Tito htio da se poput SPC-a stvori Hrvatska katolička crkva.

Poseban spis o Stepincu

Međutim, Grbinova izjava kako je "činjenica da ponašanje Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata nije baš idealno" ukazuje prije svega na to da je lider SDP-a zadojen komunističkom i velikosrpskom propagandom koja se o Stepincu nije promijenila već desetljećima. Pa i nakon što je sveti papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio hrvatskog kardinala blaženim, i nakon što je postupak kanonizacije priveden kraju jer je priznato i drugo čudo po Stepinčevom zagovoru, a papa Frane pod pritiskom SPC-a nažalost odlučio da se na još neko vrijeme odgodi proglašenje svetim blaženoga Alojzija.

image

Aldo Sinković

Hkm

Grbin sigurno nije osoba koja je možda zadnjih godina provodila vrijeme u Vatikanskom tajnom arhivu i istraživao dokumentaciju iz vremena pape Pija XII., poput profesora Mattea Luigija Napolitana, s kojim je za Uskrsni broj Kane, kršćanske obiteljske revije u nakladi KS-a razgovarao doajen hrvatskih vatikanologa, novinar Aldo Sinković. Razgovor otkriva nove vidike djelatnosti kardinala Stepinca a objavljen je s naslovom. "Dokumenti bez sumnje potvrđuju Stepinčevo nastojanje o spašavanju Židova".

U srdačnom razgovoru s profesorom Napolitanom, kojeg je zatekao na izlazu iz Apostolskog arhiva, Aldo Sinković doznao je da se u arhivu nalazi poseban spisak dokumenata o Hrvatskoj i o djelatnosti zagrebačkog nadbiskupa Stepinca.

image

Blaženi Alojzije Stepinac s don Dušanom Mičićem i don Nikom Đivanovićem

Dubrovnik Nekad/Facebook

"Dosje o rasizmu u Hrvatskoj i o nastojanju kardinala Stepinca da spasi što je moguće više Židova jedan je od najvećih u Vatikanskom arhivu, koji se odnosi na pontifikat pape Pacellija", ističe prof. Napolitano i nastavlja: "Ranijim otvaranjem tog dijela arhiva papa Frane je omogućio istraživačima slobodan pristup i provjeravanje postojeće dokumentacije, koja nam omogućuje shvatiti zašto je Stepinca jedan od njegovih najvećih zagovornika Amiel Shomrony, osobni tajnik vrhovnog zagrebačkog rabina Miroslava Šaloma Freibergera, uspio upisati u Yad Vashem, koji dodjeljuje titulu ‘Pravednika među narodima‘ nežidovima, koji su nesebično, na vlastitu odgovornost i opasnost spašavali živote Židova tijekom holokausta."

Napolitano je bio jedan od prvih stručnjaka koji je zavirio u spise koji se čuvaju u nekadašnjem Vatikanskom tajnom arhivu, nakon što ga je 2020. za razdoblje od 1939. do 1958., odnosno pontifikat pape Pija XII., otvorio papa Frane i promijenio mu naziv u Apostolski arhiv.

To je središnja ustanova Svete Stolice gdje se čuvaju svi dokumenti koji se odnose na vlast i na pastoralnu djelatnost rimskog pape te s njime povezane ustanove. To je omogućilo stručnjacima proučavanje brojnih do sada nepristupačnih dokumenata tog za cijelo čovječanstvo delikatnog razdoblja, koje ovom novom dokumentacijom zadobiva drukčiji i potpuniji izgled.

‘Bili su saveznici‘

Prof. Napolitano je na temelju svojih istraživanja u Apostolskom arhivu, koncem prošle godine objavio knjigu Stoljeće Pija XII. (Il secolo di Pio XII) u kojoj se osvrće na ulogu pape Pacellija u spašavanju Židova tijekom Drugog svjetskog rata. Napolitano predaje Povijest međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Molizama, te je osim dokumenata o Piju XII. proučio i djelatnost brojnih drugih političkih i vjerskih djelatnika onog doba u zemljama istočne Europe, među kojima je i hrvatski blaženik Alojzije Stepinac.

Jedno od Sinkovićevih pitanja je sljedeće: "Blaženi Alojzije Stepinac živio je i djelovao u teškim i složenim vremenima, kao i Pio XII. Predbacuje se i jednom i drugom da nisu poduzeli sve moguće korake kako bi se izbjeglo pokolje za vrijeme Drugog svjetskog rata. Stepinac je nakon rata 1946. osuđen na 16-godišnji prisilni rad zbog navodne suradnje s fašističkim režimom. A papa Pio XII. je Stepinca 1953. imenovao kardinalom. Što o tome kažu dokumenti u Vatikanskom arhivu koji je prije nekoliko godina otvoren za publiku koja se bavi znanstvenim radom?"

image

Povjesničar prof. dr. sc. Mario Jareb

Cropix

Talijanski povjesničar odgovara: "Dosje o pontifikatu Pija XII., koji proučavam, sadrži samo dokumente koji su povezani s Papinom djelatnošću i progonstvom Židova.

Brojni spisi koji se odnose na Stepinca su jasni i povezani su s mnogim subjektima. Posebno je zanimljiv onaj koji se odnosi na monsinjora Stepinca i vrhovnog zagrebačkog rabina Freibergera. Oni su bili u stalnom kontaktu, moglo bi se reći da su bili saveznici zajedno sa Svetom Stolicom u pronalaženju rješenja za spašavanje hrvatskih Židova, posebno djece."

Hrvatski novinar nadalje pita prof. Napolitana: "Kako protumačiti nastupe Ivana XXIII., Pavla VI. i Ivana Pavla II., koji je 1998. Stepinca proglasio blaženim, u obranu hrvatskog kardinala kad bi bile istinite optužbe koje mu se predbacuju s raznih strana? Bi li u tom slučaju uopće mogao biti proglašen blaženim s motivacijom in odium fidei?"

Profesor Napolitano zaključuje: "Djelovanje i riječi ovih papa o Stepincu potvrđuju upravo ono što sam već rekao, Roncalli, Montini i Wojtyla poznavali su dokumente kojima mi imamo pristupe samo od 2020. Neki od njih već su bili u izdanju Actes et Documents du Saint-Siege, posebno prelijepo pismo Freibergera papi Piju XII. Kao što sam već rekao, dokumenti jasno govore i bez sumnje potvrđuju Stepinčevo nastojanje o spašavanju Židova."

image

Alojzij Stepinac snimljen u Krašiću

 

Profimedia

Za komentar ovih izjava prof. Napolitana zamolili smo prof. dr. sc. Marija Jareba s Hrvatskog instituta za povijest, koji je inače član Mješovite komisije hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka koja je na poticaj pape Frane zajednički razmatrala lik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca.

- Dočuo sam ponešto o gradivu koje se čuva u Apostolskom arhivu i vjerujem da se u spomenutom popisu dokumenata krije dosta onih koji bacaju dodatno svjetlo na Stepinčevo djelovanje tijekom Drugoga svjetskog rata. Po svoj vam je prilici poznato da su u ime srpske strane tijekom rada komisije stanoviti stručnjaci imali uvid u dokumente koji su tada bili još uvijek zatvoreni, i među njima nisu pronašli ništa što bi bacalo bilo kakvo loše svjetlo na Nadbiskupovo djelovanje.

Bili smo nažalost u proljeće 2021. godine svjedoci pokušaja manipulacije tada novoustoličenog patrijarha srpskog Porfirija s nekoliko dokumenata iz proljeća 1941., koji sami po sebi ni po čemu nisu sporni. Cilj spomenute manipulacije bio je kompromitacija nadbiskupa Stepinca.

Pozdravljam činjenicu da je papa Frane otvorio gradivo koje se odnosi na pontifikat Pija XII., no zaustavljanje procesa kanonizacije nije bilo utemeljeno na novim spoznajama o Stepinčevu djelovanju nego na srbijanskom lobiranju koje se je temeljilo na umatanju u novi celofan stereotipa i krivotvorina kreiranih u doba progona Nadbiskupa 1946. godine. S obzirom da je to svojedobno prihvaćeno te je utjecalo na utemeljenje komisije, ne očekujem da bi tijekom pontifikata pape Frane otkriće novih dokumenata moglo utjecati na kauzu, poručio je povjesničar Jareb.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 18:55