Od 127 gradova u Hrvatskoj, samo Dubrovnik ima Strategiju pametnog upravljanja, dok Zagreb, Kastav, Karlovac i Rijeka pripremaju takvu strategiju.
Još tridesetak gradova razvilo je pametne projekte u različitim područjima, od pametnog parkinga do pametnih rješenja u javnom prijevozu, upravljanja otočnim servisima ili rješenjima u području energetske učinkovitosti. Primjeri dobre prakse vidljivi su u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja je prva krenula u smjeru uspostave pametne regije kao strateškog preduvjeta za privlačenje investicija.
Pokazateljima pametnog grada i pitanjem mogu li poboljšati upravljanje u velikim hrvatskim gradovima bavili su se znanstvenici Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović i...