Još tamo na početku, dok je Hrvatska bila pred vratima Europske unije, a za ulazak smo "mišiće jačali" sredstvima iz njezinih pretpristupnih fondova, činilo se da nas čeka jedna velika vreća novca, u koju samo treba dovoljno duboko posegnuti rukom, i onda ćemo, poput drugih članica, živjeti u vječnom blagostanju. Ubrzo smo shvatili da stvari nisu jednostavne, već treba igrati po strogim i nametnutim birokratskim europskim pravilima.
No, da ista ta Europa nije bauk, da svaki kvalitetan projekt itekako može računati na europsku potporu, kao i da Hrvatska ima ogroman potencijal povlačenja čak 25 milijardi Eura iz fondova EU u aktualnom financijskom okviru 2021. - 2027., pokazalo je zanimljivo predavanje Krunoslava Kralja, zamjenika ravnatelja Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije, koje je naslovio "EU sredstva, vreća novca ili poluga razvoja?" i predstavio ga studentima i nekim profesorima na Veleučilištu Karlovac, partneru Hanza Medije u projektu "EU smo mi".
Što smo doznali? Kako je jedna od najvažnijih politika EU - kohezijska politika zasigurno najvažnija u Hrvatskoj, jer se njome smanjuju razlike među regijama. Koliko su one duboke, toliko EU daje više sredstava da se one izjednačavaju. Ciljevi takvih politika su ulaganja, za ulaganja je potreban novac, a novac osiguravaju sve članice. Pet je glavnih ciljeva u takvom strateškom okviru: pametna, zelenija, povezanija, solidarna i Europa bliža građanima. To ujedno znači da su projekti kroz koje se provlače te teme potentni za sufinanciranje.
- U prethodnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju Republika Hrvatska uplatila je 4,7 milijardi eura, a iz proračuna EU primila je 12,97 milijardi, znači da smo ostvarili pozitivnu razliku od 8,24 milijardi, što je solidan rezultat. Sada nam se nude dvostruko veća sredstva, a nama nedostaje 2000 do 2500 osoba sa znanjem za provedbu projekata - rekao je Krunoslav Kralj, naglašavajući kako ne postoji formalna profesija za nekoga tko će se baviti europskim projektima, ili bolje rečeno, tko god ima volje, želje i zanimanja, steći će lako potrebna znanja, i može postati jednim od stručnjaka u tom području.
Rekao nam je, također, da su studenti ciljana skupina za takva predavanja, jer nam "u nadolazećoj financijskoj perspektivi trebaju kvalitetni stručnjaci, a EU financira široki spektar, od energetike, obrazovanja, do gospodarstva, te ne postoji neka struka koja je isključena, no taj koji će se baviti tim poslovima, mora biti upoznat s pravilima i procedurama".
- Ovo je potencijalni bazen takvih ljudi, koji će se, nadam se, početi baviti pripremom i provedbom takvih projekata, i pridonijeti da Hrvatska u tome bude što uspješnija. Danas sam pokušao razbiti neke mitove i pojačati percepciju o tome što se sve sa sredstvima EU može financirati, a što ne, pa i pojasniti neke osnovne pojmove bespovratnih sredstava.
Kasnije smo u njihovim prezentacijama vidjeli i da su studenti u pripremi nekih svojih projektnih ideja usvojili neka ta znanja, nekim sam prezentacijama bio ugodno iznenađen - rekao je Krunoslav Kralj, dijeleći svoje iskustvo, prema kojemu su najbolji stručnjaci oni koji su u sve krenuli samoinicijativno, vođeni vlastitom ambicijom i znatiželjom.
Dekan Veleučilišta u Karlovcu Ivan Štedul izrazio je zadovoljstvo održanom konferencijom, naglašavajući nekoliko benefita.
- Takvi događaji pomažu većoj vidljivosti Veleučilišta, ali, tako se pridonosi popularizaciji i pozitivnom stavu prema fondovima EU, jer bez njih, mi zasigurno ne bismo bili na razini na kojoj smo danas. Mi niz godina koristimo sredstva EU, koja su značajno unaprijedila našu infrastrukturu, znanstveno-istraživačke kapacitete i pridonijeli poboljšanju nastavnog procesa. Naši studiji su stručni, zahtijevaju puno prakse, preko fondova EU opremili smo dosta laboratorija, u kojima studenti izvode stručnu praksu - rekao je dekan Štedul.
Hanza Mediju predstavljao je Vladimir Janković, direktor proizvoda kompanije.
‘Nude nam se dvostruko veća EU sredstva, a nama nedostaje 2000 do 2500 osoba sa znanjem...‘
