Inflacija u Hrvatskoj, kako potvrđuje Državni zavod za statistiku, u listopadu je značajno usporila, no i dalje je druga najviša u eurozoni. Istodobno, Hrvatska ostaje među zemljama Europske unije koje bilježe najviši rast cijena hrane.
Tijekom posljednjih dvije i pol godine, inflacija u Hrvatskoj radila je snažan pritisak na kućne proračune, posebno kroz porast cijena namirnica. Unatoč vidljivom smanjenju inflacije, Hrvatska se ističe kao jedina članica eurozone koja zabilježava rast temeljne inflacije, one koja iz obračuna izuzima cijenu hrane i energije, piše Telegram.
Ova činjenica sugerira da povećanje cijena sada proširuje i na druge proizvode, osobito usluge. Ovakav razvoj situacije upućuje na mogućnost da će borba protiv inflacije u Hrvatskoj trajati dulje u usporedbi s drugim članicama eurozone. Prema podacima Eurostata, temeljna inflacija u Hrvatskoj, koja je u rujnu iznosila 7,3 posto, u listopadu je ponovno porasla na 7,4 posto, dok je u drugim zemljama eurozone bilježena opadajuća tendencija. Prosječna temeljna inflacija u eurozoni iznosi 4,2 posto.
Hrvatska narodna banka već je ranije upozorila na visoku temeljnu inflaciju, posebice ističući rast cijena usluga od 9,2 posto, što doprinosi inflacijskim pritiscima potaknutim porastom plaća. Prijedlog proračuna Vlade, s rekordnim rastom troškova zaposlenih od 32 posto, ukazuje na potencijalno rekordan rast plaća u javnom sektoru. Ovakav razvoj situacije može izazvati izazove u privatnom sektoru, povećavajući temeljnu inflaciju i otežavajući povratak na ciljanu stopu od dva posto.
Stoga, čini da bi borba s temeljnom inflacijom mogla u nadolazećem razdoblju postati glavni nacionalni problem, ali Hrvatska još nije dobila bitku ni protiv iznadprosječnog rasta cijena hrane. Podaci Eurostata za rujan pokazuju da je u tom mjesecu hrana, u odnosu na rujan prošle godine, u Hrvatskoj bila skuplja za 10,7 posto. Samo su tri od preostalih 26 članica Europske unije, Mađarska, Poljska i Slovačka, imale snažniji rast cijena hrane.
Primjerice kruh je u Hrvatskoj poskupio 13 posto, dok je EU prosjek bio 8,1 posto i tek su Litva, Latvija i Nizozemska u tom mjesecu imale veći rast cijena kruha. U Njemačkoj je rujansko poskupljenje kruha bilo 8,3 posto. Takvih se primjera, kad je rast cijena hrane u pitanju, može pronaći podosta. Voće je u Hrvatskoj poskupjelo 13,7 posto, a prosjek EU je bio 7,7 posto. Jače poskupljenje imalo je samo pet članica.
I poskupljenje povrća u Hrvatskoj je bilo iznadprosječno, čak 16,9 posto, a cijena jaja je povećana 22,1 posto i snažnije poskupljenje imale su samo Malta i Slovačka. Kad je u pitanju meso cijene su u Hrvatskoj rasle 7,8 posto što je malo više od EU prosjeka od 7,1 posto.