Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović u petak je pismenim putem od premijera Andreja Plenkovića zatražio hitno sazivanje Vijeća za obranu s jednom točkom dnevnog reda - razmatranje uvođenja obveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj.
U podužem pismu predsjednik navodi da su ga na taj korak ponukali medijski napisi da je uvođenje obveznog vojnog roka odgođeno, o čemu je pisao Jutarnji list. Predsjednik, naime, smatra neprimjerenim i neozbiljnim da se o tako važnom pitanju za obranu zemlje hrvatske građane obavještava neslužbenim i neprovjerenim objavama.
- Pogotovo se ne mogu donositi tako važne odluke bez prethodne rasprave i zaključka na Vijeću za obranu, zakonskom tijelu nadležnom za obranu, pa tako i za vojni rok.
Milanović je već u nekoliko navrata javno isticao da se o ovoj temi mora razgovarati na Vijeću za obranu, ali je Plenković to odbijao. Stoga predsjednik premijeru sada poručuje:
- Prije ili kasnije morat ćete prihvatiti svoju zakonsku obvezu i skupa sa mnom sazvati sjednicu Vijeća za obranu na kojoj treba raspraviti niz tema i otvorenih pitanja vezanih uz uvođenje obveznog vojnog roka. U Ministarstvu obrane nisu željeli ništa komentirati s obzirom na to da je pismo upućeno premijeru.
Milanović u pismu navodi da nije protiv uvođenja obveznog vojnog roka te ističe šest ključnih tema i otvorenih pitanja koje bi trebalo raspraviti na sjednici. Tako navodi da se obvezni vojni rok ne smije uvoditi nauštrb profesionalne vojske te da ‘treba utvrditi kako bi obvezni vojni rok, umjesto dragovoljnog vojnog osposobljavanja, mogao pozitivno utjecati na kadrovsku popunjenost profesionalne vojske‘.
Posebno ističe da je sve informacije o uvođenju obveznog vojnog roka dobio iz Glavnog stožera, odnosno od njegova načelnika. Tako navodi da je od načelnika dobio informaciju da je plan Vlade obveznim vojnim rokom obuhvatiti samo 4000 ročnika godišnje, što je manje od četvrtine potencijalnih vojnih obveznika, te pita po kojim kriterijima. Nadalje postavlja pitanje jesu li dva mjeseca vojnog roka, koliko se predviđa njegovo trajanje, dovoljna za kvalitetno vojno osposobljavanje.
Predsjednik tvrdi da ga je načelnik Glavnog stožera obavijestio da nije riješeno ni pitanje prigovora savjesti, odnosno način služenja tzv. civilnog vojnog roka, kao ni pitanje studenata i zaposlenih obveznika vojnog roka. U šestoj točci predsjednik tvrdi da je u Glavnom stožeru dobio informaciju da nije riješeno ni pitanje financiranja služenja obveznog vojnog roka te da u projekcijama proračuna za 2025. nisu predviđena financijska sredstva za naknade ročnim vojnicima i druge troškove njihove obuke.
Tvrdnje i pitanja koja postavlja predsjednik Republike u potpunoj su koliziji s onim što tvrdi ministar obrane Ivan Anušić. On je tako u više navrata isticao da je plan provođenja obveznog roka izrađen u Glavnom stožeru, da je on prihvaćen i provodit će se po njegovu prijedlogu i kriterijima. Dakle, tvrde nam naši izvori, to nije prijedlog Vlade, već Glavnog stožera. A s obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera i glavni vojni savjetnik predsjednika Republike, on ga je s time trebao upoznati.
Naši sugovornici nam otkrivaju da su stručnjaci iz Glavnog stožera predložili da se praktički preslika sadašnji model dragovoljnog služenja vojnog roka na onaj obvezni i da je dva mjeseca dovoljno za temeljno vojno osposobljavanje, a 4000 vojnika godišnje u potpunosti zadovoljava potrebe vojske, pa i u slučaju ako se dio ročnika kasnije opredijeli za profesionalno služenje vojnog roka. Kako doznaje Jutarnji list, upravo je u Glavnom stožeru zaključeno da je taj broj novaka godišnje maksimalan za popunjavanje odabrane tri lokacije u Kninu, Požegi i Slunju.
Ako bi pak broj prijavljenih koji zadovoljavaju kriterije bio veći, moguće je otvaranje nove lokacije. Također je predloženo da glavni kriterij za pozivanje na služenje vojnog roka budu rezultati zdravstvenih pregleda novaka. Samo fizički i mentalno najspremniji će biti upućeni na služenje.
Kako doznaje Jutarnji list, nakon što Sabor i službeno donese odluku o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, prema našim je informacijama prijedlog Glavnog stožera da se nakon političke odluke o uvođenju vojnog roka sljedeće godine na služenje vojnog roka pozovu muške osobe koje u 2025. godini napune 19 godina života. A također se mogu javiti i žene te sve osobe koje žele služiti, do najviše 30 godina starosti. Oni koji studiraju morat će o tome donijeti potvrdu i neće biti pozivani sve dok ne završe studij, osim onih koji će studirati preko navršene 30. godine. Zaposleni koji će biti pozvani na služenje zbog ta dva mjeseca neće smjeti dobiti otkaz, a država će obeštetiti poslodavca. Isti je to model kao kad pričuvnik dobije poziv za vježbu. Naši nam sugovornici tvrde i da je razrađen i model tzv. civilnog služenja. Prijedlog je napravilo Ravnateljstvo civilne zaštite u suradnji s lokalnom zajednicom, a ne MORH-om.
Milanović piše i da mu je iz Glavnog stožera javljeno da za projekt obveznog vojnog roka u projekcijama za 2025. godinu nisu predviđena sredstva u proračunu. Naši izvori tvrde nam da je planirani godišnji trošak za pet naraštaja novaka 20 milijuna eura i da je taj iznos već predviđen pri izradi proračuna za sljedeću godinu. Također navode da niti jedan segment vojske zbog toga neće biti uskraćen za planirana sredstva, nego će se osigurati dodatna sredstva za ovu namjenu. A što se tiče predsjednikove napomene da treba dodatno unaprijediti materijalne uvjete i status profesionalnih vojnika, te na taj način privući nove pripadnike, naši sugovornici podsjećaju da je upravo Milanovićeva Vlada rezala prava vojnicima i smanjivala vrijednost koeficijenta te da su sada plaće vojnicima porasle u prosjeku 30 posto.
Naši sugovornici nam ističu da je najveći problem ipak to što će morati doći do odgode uvođenja obveznog vojnog roka koji je planiran za 1. siječnja jer Vlada još uvijek nije taj prijedlog uputila Saboru, a potrebno je izmijeniti i nekoliko zakona te donijeti potrebne pravilnike. Stoga je jasno da ponestaje vremena da se dostigne taj rok.
A prema svemu sudeći, prijedloga Vlade nema jer premijer Plenković to ne želi pokretati prije predsjedničkih izbora, kao što ne želi ni uputiti u proceduru izmjene vojnih zakona kojima bi se smanjile ovlasti predsjednika, a koje mu je uputio ministar obrane, piše Jutarnji list.
