StoryEditor
HrvatskaMUKE S RAČUNIMA

Krenulo prvih 60 tisuća ovrha: više od trećine dugova otpada na telefonske, pričuve i neplaćene režije. Odvjetnik Dumenčić: Hrvati olako dižu kredite!

Piše Jozo Vrdoljak
20. listopada 2020. - 15:20
Prizor s jedne od brojnih deložacija zbog neizmirenih obvezaŽeljko Puhovski/Cropix

Prema podacima kojima raspolaže Fina, u ovom trenutku spremno je oko 190.000 ovršnih predmeta. Uz to, procjenjuje se da ima još 170.000 ovršnih prijedloga. Vjerovnici ukupno potražuju čak 16 milijardi kuna.

Polovina dužnika ima dug manji od 10.000 kuna, a neki pojedini dužnici duguju čak 30 milijuna kuna. U proceduri je i oko 1,2 milijuna ovrha koje su pokrenute prije moratorija.

Mladen Ježek, član stručnog povjerenstva Javnobilježničke komore, otkriva da nakon prestanka moratorija javni bilježnici postupaju prema Ovršnom zakonu.

– Jučer, u ponedjeljak, krenulo je oko 60.000 ovrha. One se moraju pokrenuti u roku od 30 dana. Isto toliko će ih biti pokrenuto 20. studenoga, a ostatak će biti pokrenut 20. siječnja. Pokušalo se ukupan broj podijeliti na jednake dijelove, ali to nikada ne možete precizno podijeliti. Nije istina da je prvog dana, završetkom moratorija, krenulo 120.000 ovrha. Moramo znati da postoji interes ovrhovoditelja da se naplate potraživanja. Razumljiv je njihov pritisak. Ovrhe se najviše odnose na telekomunikacije, pričuve i na režije – ističe Ježek.

Olako sklapanje ugovora

Na temelju informacija koje daje Fina, zagrebački odvjetnik Tomislav Dumenčić otkriva da se čak više od trećine toga broja odnosi na dug prema trgovačkim društvima čije djelatnosti su s područja informacije i komunikacije, uključujući pružatelje usluga mobilne telekomunikacije. Velik broj blokada odnosi se i na dugovanja prema trgovačkim društvima iz financijskog sektora, kao što su banke i leasing društva.

– Očito se hrvatski građani olako upuštaju u sklapanje ugovora sa spomenutim trgovačkim društvima, bez realne procjene vlastitih mogućnosti kasnijeg ispunjenja preuzetih ugovornih obveza. Posljedica toga je velik broj pokrenutih ovršnih postupaka, a samim time i broja blokiranih građana. Čak i određene zakonske izmjene i otpisi dugova nisu znatno pridonijeli smanjenju broja blokiranih. Štoviše, taj broj i dalje raste – kaže Dumenčić.

Dumenčić potvrđuje da bi se moglo reći da se kod hrvatskih građana uvriježila određena kultura neplaćanja pa se vrlo često izbjegava i odgađa plaćanje dospjelih obveza sve dok vjerovnik ne zaprijeti ovršnim postupkom.

– Takav običaj pridonio je razvoju trenutačnog sustava ovrha, brojnim ovršnim, parničnim i stečajnim postupcima pred sudovima, koji su takvim postupcima opterećeni – pojašnjava Dumenčić.

Kultura neplaćanja

Moratorijem je osiguran određeni socijalni mir, građani su dobili priliku podmiriti dugovanja, osiguran je i rok za oporavak gospodarstva i povratak na uobičajeno stanje. Ipak, tek krajem 2020. godine bit će vidljive posljedice tzv. novog normalnog stanja na gospodarstvo zbog smanjenja prihoda. Moglo bi doći do novog vala neplaćanja dospjelih obveza, povećanja broja blokiranih građana i poslovnih subjekata.

Zakonodavac ima ponovni zadatak izrade nacrta novog ovršnog zakona, a u kojemu bi, smatra Dumenčić, fokus trebalo usmjeriti na dodatno razrađivanje provođenja ovrha protiv fizičkih osoba i ovrha protiv poslovnih subjekata te smanjenja troškova koji se plaćaju Fini, a ne toliko na to treba li ovršne postupke na temelju vjerodostojnih isprava ukloniti iz nadležnosti javnih bilježnika.

Što se tiče cijene ovršnih postupaka, Josip Madirazza, iz jednog od najvećih odvjetničkih društava, kaže da se u čitavom trošku postupka dio odnosi na odvjetnika, dio na javnog bilježnika, dio na Finu, a dio na ovrhovoditelja. Na pitanje je li možda to dio životnog stila neplaćanja, potvrđuje da u značajnom dijelu ima i toga i da svi blokirani nisu socijalni slučajevi.

– U značajnom dijelu ne radi se o osobama koje nisu u mogućnosti platiti svoje dugove. Često iz predmeta koje naše odvjetničko društvo vodi vidimo da nam se pojavljuju jedni te isti ovršenici koji imaju sredstava, ali nemaju urednu naviku plaćanja. Kultura ispunjavanja obveza u našem društvu je još na niskoj razini. Čak je to i sociološki problem, o čemu bi trebalo povesti brigu. Kada bi se to riješilo, ozračje bi se promijenilo – pojašnjava Madirazza.

Blokirani ukazuju na apsurde


Mario Strinavić, glavni tajnik Blokiranih, podsjeća da je udruga pozdravila moratorij na ovrhe, ali i da su zatražili da se donese dugoročno rješenje kako ne bi bilo ovoliko blokada i ovrha.
– Još nemamo odgovor Vlade, odnosno ministarstava financija i pravosuđa, o tome zašto se u Hrvatskoj provodi 750.000 ovrha godišnje. Broj blokiranih smanjen je za oko 50.000, ali tu se u najvećem dijelu radi o ljudima koji su se iselili i koji su vjerojatno preminuli. Što se tiče ovrha nad blokiranima, kojih je oko 230.000 do 250.000, tu se u najvećem dijelu radi o starim ovrhama koje su neprovedive. To nam je priznao i ministar Marić, koji je iznio podatak da je mogućnost naplate kod starih ovrha oko 0,3 posto. Dakle, priznali su da su ti dugovi nenaplativi, ali i nadalje inzistiraju na provođenju ovrha. Od toga ima najveću korist Fina, koja je tijekom moratorija na ovrhe iskazala gubitak od 28 milijuna kuna. Fina ima i druge namete. Ostvaruje izravnu korist – pojašnjava Strinavić.

image
Josko Ponoš/Cropix/Ilustracija
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

22. siječanj 2021 10:31