Ovih smo dana objavili da su gluma u Zagrebu i fizioterapija u Splitu ove godine najtraženiji studiji prema izboru maturanata. Dok jedni očito smatraju da je pred njima sve vrijeme svijeta i ne zamaraju se pitanjima poput “A od čega ćeš sinko/’ćerce živjeti kad to završiš?”, drugi, eto, već razmišljaju kako najlakše do posla s pristojnom zaradom.
No, zbog vijesti o 60-postotnim povišicama neto plaće državnim dužnosnicima, a prije toga smo čitali i o povišicama državnim službenicima, možda neki maturant ovih dana upita roditelje: “Mama, tata, kako se može postati profesionalni političar? Ima li neka škola za one koji žele postati ministri, državni tajnici? A kako se može postati saborski zastupnik?”...
Državnim je dužnosnicima (u pitanju je njih 270) korigirana osnovica za izračunavanje plaće (nakon punih 10 godina), a odmah je najavljeno i korigiranje koeficijenata za jesen, što će reći da im uskoro slijedi još jedna povišica.
Ministrima će plaća u prosjeku porasti oko 2000 eura. Premijeru će plaća skočiti sa sadašnja 3263 na 5535 eura. Predsjednik RH će umjesto dosadašnjih 3600 primati 6074 eura mjesečno. Saborskim zastupnicima primanja će narasti za 1500 eura. Lančano, povišice se po sili Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi "prelijevaju" i na župane, gradonačelnike i njihove zamjenike. Istina, njihove će se povišice isplaćivati iz lokalnih proračuna, dok će dužnosničke povišice državni proračun godišnje stajati 9,8 milijuna kuna.
Povišica ujedinila i lijeve i desne
To nije samo obična povišica, nego i “antikoruptivna mjera”, tj. “adekvatnije valoriziranje rada onih su imenovani na političke dužnosti”, obrazložio je premijer Andrej Plenković. Dodao je i da ovo možda “privuče ljude da se bave politikom”. Nije baš da je riječ o kovačkom ili nekom drugom gotovo izumrlom zanatu, ali opipljiva motivacija, eto, uvijek dobro dođe. Da nam ne odu baš svi mladi u Irsku, Njemačku... Istina, politika se po definiciji bavi općim interesom, što bi nas moglo navesti na brzopleti zaključak da prvenstveno privlači idealiste i altruiste, ali bože moj... Treba nešto i za pojas zadjenuti! Netko će kazati da smo ovim dobili i možda najuspješniju mjeru za zadržavanje mladih u Lijepoj našoj. Samo, trebat će nam još koje ministarstvo - uz sadašnjih 18 - za sve moguće zainteresirane za posao na državnom proračunu, možda bi mogli povećati i broj zastupnika u Saboru...
Da se razumijemo, ne mislimo se ovdje baviti politikantstvom niti zagovarati jeftini populizam koji pošto poto cilja na “privilegirane elite”. Odgovorni poslovi trebaju biti pošteno plaćeni, složit ćete se. Netko tko barata milijunskim proračunima ne smije sam biti u egzistencijalnom grču i potencijalno labilna meta onih koji će ih pokušati podmititi i korumpirati. Ali, isto tako, bio bi red da nakon povišica u javnom sektoru dobijemo kvalitetnije usluge kao građani, dok bi veće plaće dužnosnicima trebale donijeti bitno veću “otpornost” na korupciju.
I dok na političkoj sceni nema disonantnih tonova oko povišica, koje su očito ujedinile i lijeve i desne (povišice je, još u fazi najave, podržala, primjerice, i Ivana Kekin iz Možemo! i “suverenist” Marijan Pavliček), tonovi negodovanja dolaze sa sindikalne scene. Željko Stipić, čelnik Preporoda, primjećuje da se s povišicama čekalo da prođu izbori, "a nakon toga se donošenje odluke uskladilo s godišnjim odmorima kad su najveće šanse da prođe manje zapaženo".
Čeka li nas vruća jesen?
"Vlada je neznatno povećala plaće radnicima u javnim službama. Značajno su, dvostruko više no u obrazovanju, povećane plaće u državnoj službi. Na kraju slijedi drastično povećanje dužnosničkih plaća. Ministrima i državnim tajnicima, ali i ravnatelju porezne uprave, pravobraniteljici i glasnogovorniku Vlade plaće će porasti otprilike onoliko koliko iznosi učiteljska plaća nakon svih povišica. Jednima plaće rastu dvadesetak, a drugima 50, 60 i više posto... Učitelje se ovakvim odlukama tjera što dalje od škole, što dalje od Hrvatske”, primjećuje Stipić.
I dodaje: "Sada se uvode nove razlike i nepravde. Vlada je ovom odlukom definitivno bacila rukavicu sindikatima u onim javnim službama koje su izvukle deblji kraj u ovogodišnjoj raspodjeli proračunskog novca. Oni koji su sebi ovoliko podigli plaće, za dva će se mjeseca pokušati usprotiviti zahtjevima sindikata za povećanjem osnovice.
Ukoliko Vlada ne udovolji sindikatima, poslušnost bi joj mogli otkazati i oni ‘partneri’ koji su je dosad podržavali. Čeka nas zanimljiva sindikalna jesen!”, znakovito poručuje sindikalist Stipić.
Znači li to da se već nazire iz kojeg bi sektora mogla stići i prva najava mogućeg štrajka, prvog u mandatu (n)ove Vlade?
Opet, imamo li na umu međusobnu zavađenost sindikata, nije pametno ni nagliti sa zaključcima.
