StoryEditorOCM
Hrvatskaistraživanje

Je li došlo vrijeme za veliki reset izbornog zakonodavstva? 70 posto građana želi elektroničko glasovanje, no nešto drugo je još važnije. Ali to ne odgovara HDZ-u

24. studenog 2022. - 13:34

Možda je, nakon dvadesetak godina, doista došlo vrijeme za veliki reset izbornog zakonodavstva.

Nedavno je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović upozorio kako je nezamislivo da se još jedni izbori provedu bez promjene izbornih jedinica. S obzirom da bi to dovelo u pitanje ustavnost zbora. A u ponedjeljak su Damir Vanđelić i njegovi suradnici iz Znanstveno-razvojne inicijative ZRIN objavili rezultate istraživanja po kojemu čak 70 posto građana želi uvođenje elektroničkoga glasovanja. Dok dvije trećine njih vjeruje da je uvođenje moguće bez većih prepreka.

– U Hrvatskoj je vlast odabrana s izlaznošću od 35 posto, za razliku od 80 posto u Njemačkoj, pa je nelegitimna. E-glasovanjem bi se, uz uvođenje svih potrebnih kontrolnih mehanizama, postigla potpuna demokratizacija izbornog procesa. Digitalizacijom želimo dosegnuti transparentnije, nekorumpirano i učinkovitije društvo, kako u javnoj upravi, tako i u biznisu, financijama – ističe Vanđelić.

On se zauzeo i za izmjenu Zakona o izbornim jedinicama jer smo po tom pitanju, nemojmo se lagati, neustavni već 12 godina.

image

Damir Vanđelić

Boris Kovačev/Cropix

Kada je Šeparović upozorio da bi idući parlamentarni izbori mogli biti neustavni, predsjednik Ustavnog suda dobro je znao o čemu govori. Ustavni sud je još 2010. godine upozorio Sabor da izborne jedinice krše zakonski zahtjev po kojemu u broju birača ne bi smjele odstupati više od pet posto od prosjeka. A to se događalo u rapidnim razmjerima i prije nego je najnoviji popis stanovništva otkrio crne rupe u pojedinim županijama. Rezultati najnovijeg popisa stanovništva pokazali su da su danas te razlike još i veće nego 2010. Dvije slavonske izborne jedinice trebale bi, da bi izbori bili pošteni i u skladu s Ustavom, izgubiti tri zastupnička mjesta. A IX. dalmatinska, koja obuhvaća Zadarsku, Šibensko-kninsku, Ličko-senjsku te sjeverni dio Splitsko-dalmatinske županije dobiti jednog zastupnika više. Dok bi se dva zastupnika više nego do sada biralo i u zagrebačkim jedinicama.

Ustavni sud će o ovom pitanju, tako neslužbeno najavljuju, reći svoje. Matematika je tu, a brojke ne lažu. Potrebno je korigirati broj zastupnika koji se biraju u svakoj od 10 izbornih jedinica. I koji je do sada bio jednak za sve – 14 zastupnika.

Gdje je onda zapelo?

HDZ-u ovakve promjene jednostavno ne odgovaraju.

Ne paše HDZ-u

U Slavoniji bi izgubili tri sigurna mandata, koja jedan dodatni u Dalmaciji ne može nadoknaditi. Uz to što bi se smanjio broj zastupnika HDZ-a, izvjesno je da bi se povećao broj zastupnika oporbe u Saboru. GONG je tijekom jeseni predstavio rezultate analize u čijoj su izradi sudjelovala dva ugledna profesora sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Goran Čular i Berto Šalaj. Ta je analiza pokazala da su neustavna veličina izbornih jedinica i nepravedno dodijeljena tri zastupnička mandata izravno utjecali na formiranje HDZ-ove parlamentarne većine 2020. godine. Bez njih HDZ ne bi imao većinu kojom već dvije godine vlada Hrvatskom. 

Elektronika podiže izlaznost, poštenje, demokraciju...

U istraživanju koje je za ZRIN telefonskom anketom na reprezentativnom uzorku od 650 osoba provela agencija Significo, tri četvrtine ispitanika (74,3 posto) smatra da će se uvođenjem elektroničkoga glasovanja povećati izlaznost na izbore. Istodobno, više od polovine (55,5 posto) ocijenilo je da bi takav sustav provođenja izbora bio pošteniji, dok 56,1 posto vjeruje da bi se tako povećao stupanj demokracije u RH. Ispitanici najviše priželjkuju glasanje putem mobilne aplikacije i preko sustava e-Građani ili nekog sličnog, odvojenog sustava. Osobe mlađe i srednje životne dobi u istraživanju su pokazale veću želju za uvođenjem e-glasovanja. Do sada su one na izbore izlazile u manjoj mjeri nego osobe starije životne dobi. Zanimljivo je, međutim, da se za uvođenje e-glasovanja zalaže i gotovo 55 posto populacije starije od 65 godina, koja je do sada bila najdiscipliniranija u izlasku na izbore.

Koliko košta e-glasovanje?

U Vanđelićevu ZRIN-u prilično su detaljno analizirali i troškove uvođenja elektroničkoga glasovanja. Najveći iznos bio bi, prema njihovoj ocjeni, utrošen
na prvim izborima i bio bi vezan uz razvoj softvera, odnosno nadogradnju sustava e-Građani, potom na opremanje biračkih mjesta s više od šest tisuća kioska te
edukaciju građana i biračkih odbora.

Glavni nositelji aktivnosti bili bi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva te APIS IT, a cijeli projekt mogao bi se financirati sredstvima iz EU fondova za digitalnu i zelenu tranziciju. Uštede je, smatraju u ZRIN-u, moguće postići kroz ukidanje objave zbirnih lista u dnevnom tisku (2,1 milijun kuna) te objavu na internetu, potom ukidanje tiskanja i distribucije glasačkih listića (4,8 milijuna kuna), organizaciju i provedbu informatičke podrške u inozemstvu (10 milijuna kuna) te isplatu naknada za rad izbornih tijela jer će biti puno manje potrebnih članova biračkih odbora (59 milijuna kuna).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2022 13:35