Prije 16 godina, u Hrvatskoj je započela priča koju danas predvodi zagrebačka tvrtka Nanobit u razvoju mobilnih videoigara. Njihov izuzetan uspjeh nije prošao nezapaženo, pa ih je pred četiri godine za 124 milijuna eura kupila vodeća švedska gamerska kompanija Stillfront.
“Trenutno je oko 115-tak ljudi zaposleno. Interes je velik, zapravo taj gaming svijet ljudi obično počnu kao programeri ili bilo koji artisti i slično sa ciljem – joj meni je san raditi za neku igru jer su možda gameri ili su tako počeli u djetinjstvu”, objašnjava za N1 Miro Antonijević iz Nanobita.
Nanobit igra ključnu ulogu u hrvatskom sektoru videoigara, donoseći preko polovice prihoda u industriji te gotovo četvrtinu zaposlenih u toj grani. Pioniri u razvoju videoigara u Hrvatskoj su također ekipa iz Croteama, čiji je doprinos ključan jer su prije 30 godina stvorili prvu komercijalnu videoigru - Serious Sam.
“Postoji interes za našim kompanijama i ja ne mislim da će to stati u budućnosti. Dapače, pogotovo sa razvojem umjetne inteligencije. Zato bih potaknuo mlade da se bace u to, naravno, treba jako puno rada i ljubavi i ništa neće doći preko noći, ali potencijal je ogroman”, otkriva Davor Hunski, kreativni direktor Croteama.
I legenda industrije i dobitnik nagrade za životno djelo za izradu videoigara, John Romero, vjeruje da u mladima leži budućnost ove industrije, pri čemu su mu Hrvatska publika i gaming scena dobro poznati.
“Ova je zemlja puna strasti i igrača, ali i onih koji razvijaju videoigre. Vrlo dobro sam upoznat s Croteamom koji su prisutni u ovoj industriji desetljećima. Oni su vjerojatno jedni od najiskusnijih ekipa u razvoju videoigara uopće na svijetu. Budućnost videoigara definitivno je u umjetnoj inteligenciji. To je budućnost i stvaranja, ali i igranja videoigara”, govori Romero.
Na ovogodišnjoj Algebrinoj konferenciji posvećenoj trendovima i budućnosti razvoja gaming industrije u Hrvatskoj i globalnoj razini, prisustvovali su brojni entuzijasti videoigara. A očigledno je i kako gaming sve više privlači i žensku publiku. “Pa malo, ali ne toliko malo kao što mislimo. Samo smo možda malo tiše i više u pozadini. Ali ima nas, ima nas!”, izvještava Nina Radanović iz Zagreba.
Postoje i pojedinci koji su podigli igranje videoigara na napredniju razinu, sudjelujući u e-sportu i ispunjavajući dvorane igrajući na turnirima. Prošle godine je e-sport uključen u Olimpijske igre, pa u Hrvatskom e-sport savezu vjeruju da bismo za šest godina mogli svjedočiti prvoj hrvatskoj e-sport reprezentaciji na Olimpijadi.
“Ako pričamo o profesionalnim e-sportašima tu su iznosi strašno visoki, ako ste top u svijetu. Mjesečno to može biti lako oko 50 tisuća eura mjesečne plaće neto do stotina tisuća eura ili čak miliona ako govorimo o sponzorstvima i ostalim izvorima prihoda”, objašnjava Nikola Stolnik, potpredsjednik hrvatskog e-sport saveza Good Game Global.
Naši susjedi, gejmeri iz Srbije, prednjače u regiji po broju profesionalnih timova. Međutim, Novska bi mogla postati ozbiljna konkurencija. Njihov inkubator za gejming okuplja preko 80 startupova, a ove godine planiraju započeti izgradnju Centra za gejming industriju, čija je vrijednost procijenjena na 60 milijuna eura.
“Objekt u koji će se useliti postojeći naši stanari inkubatora, tvrtke sa 210 radnih jedinica, bit će zgrada fakulteta sa svim sadržajima za studente, zgrada studentskog doma. Kampus će imati i zgradu inkubatora sa dvije i pol tisuće mjesta za testiranje videoigara”, javlja Ivana Matanović, regionalna koordinatorica Sisačko-moslavačke županije.
Dovršetak radova na kampusu za gejmere bi se trebao dogoditi 2027. godine. U svakom slučaju, zahvaljujući ovoj industriji budućnosti Novska je pronašla sjajan način za privlačenje mladih obitelji i povratak života u Banovinu.