stdClass Object
(
[id] => 1076557
[title] => Etnolog Tomislav Oroz: Matija Gubec su bili i Radić, i Pavelić, i Tito. Simbolika Seljačke bune bila je privlačna i ustašama i partizanima
[alias] => etnolog-tomislav-oroz-matija-gubec-su-bili-i-radic-i-pavelic-i-tito-simbolika-seljacke-bune-bila-je-privlacna-i-ustasama-i-partizanima
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Tomislav Oroz docent je na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Rođen je prije 37 godina u Zagrebu, a od 2008. živi u Zadru, gdje gradi zapaženu sveučilišnu karijeru.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2014. je obranio doktorsku disertaciju koja je krajem 2018. dobila formu knjige "Gdje si bio 1573.? Lica i naličja Matije Gupca u praksama sjećanja".
U zemlji i društvu gdje se svaki povijesni događaj i svako povijesno sjećanje u javnom diskursu nemilosrdno skrutinizira, gdje svaka prošlost ima svoju zagovornike i protivnike, svoje pristaše i zatornike, zvuči gotovo nevjerojatno da autora knjige koji na primjeru legendarnog vođe Seljačke bune u 16. stoljeću problematizira, analizira i dekonstruira povijesne istine i društvene konstrukte sjećanja, još nitko nije intervjuirao.
Zbog čitavog spleta nepredvidivih okolnosti knjiga, nažalost, nije doživjela promociju u godini nakon izlaska, a prošle, kada je izdavač "Jesenski i Turk" isplanirao promotivne aktivnosti, dogodila se pandemija.
Knjiga Tomislava Oroza, prema riječima recenzentice Nevene Škrbić Alempijević, na znanstveno utemeljen, a širem čitateljstvu pristupačan način nudi odgovor na pitanje: kako i zašto suvremena društva koriste slike svoje prošlosti?
U naslovu namjerno parafrazirate pitanje koje je posljednjih trideset godina bitno obilježilo atmosferu hrvatskog društva, "gdje si bio 1991."?
– Kada su me pitali zašto takav naslov, ponukan vječnim pitanjem, ali adresiranim na 1991., kojim smo bombardirani zadnjih nekoliko desetljeća, pitanjem koje je s vremenom postalo humoristična dosjetka za kavom, rekao sam – možda nije loše dotjerati to pitanje do apsurda i preinačiti ga u 1573. godinu. S obzirom na neke osobitosti naše kulture te kulturni kôd naše komunikacije, u kojoj se kćer oslovljava sa "sine", u kojoj na pitanje "tko si" zapravo mislimo "čiji si", u kojoj se mirisi "čuju", postaviti "neozbiljno" pitanje "Gdje si bio 1573." možda može biti početak ozbiljnog promišljanja našeg odnosa prema prošlosti.
Kako se Hrvati sjećaju? Postoji li kolektivno sjećanje na neke povijesne događaje, na primjer 1941., 1945., 1971., 1991.? Odnosno, što je razlog različitoj interpretaciji zajedničke prošlosti i jesmo li po tome drukčiji, primjerice, od Nijemaca, Slovenaca, Mađara...
– Teško za odgovoriti. To je kao da vam pokušam dati odgovor što Hrvati jedu ili kako se Hrvati oblače. Ako postavite pitanje na taj način, uvijek se izlažete opasnosti da svaki "konačan" odgovor izostavlja neku drugu perspektivu. Posljedično takvim odgovorima klizite u neki oblik esencijalizacije i generalizacije, što izostavlja temeljni postulat etnologije i kulturne antropologije kao znanstvene discipline koja zagovara razumijevanje problema uvažavanjem kulturnog konteksta. No da se vratim na pitanja "kako se sjećamo", odnosno "što je razlog različitim interpretacijama", ali iz vizure mojih istraživanja.
Moje je istraživanje pokazalo da načini na koje oblikujemo sjećanja, pridodajemo značenja i svrhu mogu biti raznoliki: od službenih načina prisjećanja komemorativnog karaktera i vrlo često iniciranih s vrha, do raznolikih načina unutar onoga što označavam pojmom popularne kulture – prisjećanja koje kreće kroz književnost, stripove, filmove, crteže, svakodnevne prakse, na primjer sastajanje kod spomenika kojeg više nema, pa sve do suvremenih tehnologija i društvenih mreža unutar kojih sjećanja "bujaju", umnažaju se brzinom koju je danas zaista teško pratiti.
A zašto su sjećanja različita? Samim time što reflektiraju raznolikost naših uvjerenja, društvenog i kulturnog konteksta, osobnih preferencija, pozadinskog softvera koji oblikuje naša tumačenja prošlosti ili, bolje rečeno, naše potrebe prošlosti. Drugim riječima, krećemo se u različitim diskursima. Hoćemo li isti događaj tumačiti kao dio zavjereničkog diskursa, kao dio diskursa spasenja, identitetskog diskursa ili državotvornog, reflektira se i na naša poimanja povijesti.
---
---
U kontekstu društvenog sjećanja, gdje je mjesto izmišljanju tradicije i što smo sve to izmislili?
– Teorije koje dolaze iz područja memory studies, kao i sve uspostavljene na temeljima socio-kulturnog konstruktivizma, upozoravaju nas da su pojave u kulturi uvijek proizvod određenog društva, vremena, kulture. Puno smo toga izmislili, ali to ne znači da živote živimo ravnajući se samo racionalnim odlukama na temelju faktografski utvrđenih činjenica.
Promišljati zašto je to tako znači ući u dinamiku razumijevanja takvog kulturnog procesa. Svaka je tradicija na neki način izmišljena, međutim, pod tim izmišljanjem ne mislimo na neki oblik fikcionalizacije koji treba procjenjivati kriterijem točnog ili netočnog. On je uvijek određeni kulturni i socijalni konstrukt koji se tijekom vremena počinje umrežavati u različite druge diskurse i poprimati obilježje neproblematičnog.
Kako su Matija Gubec i Seljačka buna interpretirani kroz 19., 20. i 21. stoljeće, odnosno od HSS-a, ustaša, komunista, do popularne kulture i postsocijalizma?
– To je tema čitave knjige, pa stvarno mi je izazov predstaviti to u nekoliko rečenica. Pokušat ću biti kratak, iako profesionalna deformacija i iskustvo predavanja odvuku u duge elaboracije. Kada je riječ o simbolici Matije Gupca i Seljačke bune, zajednički nazivnik za različita razdoblja jest neprestano ekvilibriranje između jednog i drugog. Arhivski izvori iz 19. stoljeća pokazuju da se u javnom poimanju i političkom diskursu aktiviralo Gupca ili bunu ovisno o trenutku koji je zahtijevao jedno ili drugo. Primjerice, sukobi oko zemljišne međe između seljaka i vlastele u Hrvatskom zagorju u novinskim bi izvještavanjima upozoravali na neke nove bune, ali ne i na Gupca.
Slično se primjećuje i kod Marije Jurić Zagorke na prijelazu stoljeća, koja u drami "Evica Gupčeva", postavljenoj na kazališne daske, poziva na bunu. S obzirom na to da su likovi odjeveni u odjeću njezina vremena, s puškama u rukama i zastavama, pozivali na Seljačku bunu, takva je buna bila očita referencija na režim Khuena Hedervaryja. Književna djela poput Šenoine "Seljačke bune" ili Bogovićeve drame "Matija Gubec, kralj seljački" portretiraju Gupca kao osobu ispred svog vremena.
Posebno je 20. stoljeće "oživilo" Gupca?
– Kada je riječ o političkim diskursima 20. stoljeća, tu stvar postaje zanimljiva. U jednom trenu za simbolikom Seljačke bune i Matije Gupca posežu i HSS i ustaše i partizani. No interpretacije bune i Gupčevih zasluga su drugačije. Također, naglasak interpretacije je na Gupčevu liku.
Kod HSS-a neprestano se naglašava Gupčevo seljačko podrijetlo i njegova politička dalekovidnost te organska veza sa stranačkim prvacima, braćom Radić, kao nastavljačima Gupčevih ideja. Na taj je način vodstvo stranke željelo legitimirati vlastiti program, ukorjenjivanjem u povijesnu opravdanost političkih ciljeva stranke.
Kada je riječ o ustašama, naglasak je na usporedbi Ante Pavelića i Gupca, koji tobože pogiba zbog državotvorne ideje. Također, kada je riječ o diskursu, on je obilježen onim momentom Gupčeve biografije koji je bio politički najpraktičniji za ustaški pokret – žrtva i martirij povijesnih ličnosti za ideju države neovisne o stranim vladarima. U isto vrijeme kada za Gupčevom simbolikom posežu ustaše i HSS-ovci, i partizani uviđaju propagandni potencijal Gupčeve bune.
S obzirom na to da je kod Seljačke bune još uvijek riječ o lokalnoj predaji, unatoč naporima HSS-a da tu legendu prošire izvan Hrvatskog zagorja, Tito šalje naputak partizanima da prolaskom kroz sela pjevaju puntarske pjesme kako bi potaknuli narod na pobunu protiv vlasti i kako bi teško shvatljivu marksističku terminologiju približili lokalnim poimanjima pravde i nepravde, odnosno svijeta bez gospodara. Tu je posebno bila plodna usporedba između Tita i Gupca kao dva sina Hrvatskog zagorja – dok je jedan prije nekoliko stoljeća započeo klasnu borbu izgubivši pritom život, drugi ju je nastavio i izvojevao pobjedu unutar partizanskog pokreta.
---
---
Nastavilo se i nakon rata?
– Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave Jugoslavije, analogija Tito = Gubec se nastavlja i zaokružuje u liku Tita. To je vidljivo po prvim predstavama u Beogradu, gdje se na svaki spomen Gupca u predstavi kazalište diže na noge i plješće Titu kao novom Gupcu, ili, primjerice, prilikom govora održanog u Zagrebu Tito na Markovu trgu poziva na izgradnju slobode s mjesta na kojem je jednom užarenom krunom okrunjen Matija Gubec, da bi zatim politički ceremonijal odveo u Hrvatsko zagorje.
Poslijeratni fokus se mijenja, pa se tako asocijacija buntovništva vezana uz Gupca umanjuje i interpretativno se njegove zasluge zatvaraju u Titovim postignućima. Seljačka buna se pak s druge strane naglašava, ali kao buna s kojom se svi mogu identificirati u smislu izgradnje socijalističkih društvenih odnosa u poslijeratnom društvu.
Paralelno s postojanjem ovakvih političkih vizija Gupca i Seljačke bune, otvara se i prostor popularne kulture od pedesetih godina, gdje se povijesne ličnosti poput Gupca uvode u neka nova eksperimentiranja. Primjerice, stripovi Ivice Bednjanca u sklopu edicije "Nikad robom" ("Sablast nad Medvedgradom" i "Stubička avet") koketiraju s idejom Matije Gupca, ali u ruhu potencijalno prvog superjunaka koji i nakon smrti (u obliku duha) osvećuje nepravde učinjene seljacima.
U popularnoj kulturi događa se igrani film Vatroslava Mimice, ali i poznata rock-opera, posvećena Gubecu i buni?
– Rock-opera "Gubec beg" sedamdesetih izaziva isprva sablazan u jugoslavenskom društvu zbog ideje da se Gupca utjelovi u liku tada mladića Branka Blaće. Kako su svi imali viziju Gupca kao mudrog starca, nerijetko uvrštenog u red važnih povijesnih ličnosti, novinski članci dovode u pitanje primjerenost mladog Gupca u trapericama, i to još u buntovnom rock-izdanju. Gupca se izjednačavalo s Titom, a sad odjednom Prohaska, Krajač i Metikoš započinju ideju rock-opere, koja je u to vrijeme bila avangardna umjetnička forma.
Film Vatroslava Mimice "Seljačka buna" možda je najbolji primjer suvremenih portretiranja Gupčeva lika. Naime, prilikom razgovora s Mimicom upućen sam da su ga ljudi često zaustavljali na ulici ispitujući ga tko će glumiti Gupca. Mimica je bio svjestan da to treba biti čovjek njegova vremena, čovjek s ulice koji će progovarati jezikom mitova i tradicije, pa poziva čitatelje Vjesnika u srijedu da sudjeluju u anketi naslovljenoj "Tražimo lik Matije Gupca".
Za nekoliko mjeseci novinska redakcija bila je zatrpana pismima, opisima, crteži, skulpturama Matije Gupca, a javljaju se svi – od tvorničkih radnika, vojnih lica, mesara, učenika, poznatih ličnosti, umirovljenika. I zanimljivo je čitati sve te opise – neki predlažu da glumac u filmu mora biti "naš čovjek", da mora biti čovjek s ulice, predlažu se susjedi glumci – naturščici, nogometaši, političari. U kontekstu pitanja našeg vremena "što je muškarac bez brkova", zanimljivo je da je sedamdesetih gotovo jednoglasno za sve Gubec trebao imati brkove, kao neki zadnji krik ulične mode, pa neki prijedlozi kreću i za time da bi Matiju Gupca odlično glumio Mišo Kovač ili Boris Dvornik. Izbor je na kraju pao na Fabijana Šovagovića. Kao filmski lik predstavljen je poput renesansnog umjetnika, a ne kmeta iz 16. stoljeća, koji igra šah, promućurno promišlja o povijesnim i društvenim zbivanjima, što je vrlo malo vjerojatno...
Kako se Gubec "snašao" u postsocijalizmu u, kako kažete, "konzumerističkoj aproprijaciji"?
– Rekao bih, dobro se snašao. Nakon devedesetih Gubec je nestao kao referencija službenog političkog diskursa. Na to nas upozoravaju i istraživanja Ive Žanića, koji je to tumačio kao promjenu političkog kursa u kojem je ideja državnosti, a ne klasna borba, zadobila puno značajniju ulogu. Posljedično, hrvatski knezovi, banovi, kraljevi, plemstvo bili su nositelji takve ideje, dok je Gubec kao kmet koji se borio protiv plemstva. Ili, da parafraziram jednog saborskog zastupnika devedesetih, Gubec je postao hohštapler. Tako je iz fraze o "kolijevci heroja u buntovnom Hrvatskom zagorju" – Gubec započeo, Tito završio – ispao Tuđman, ali je nastanak slobodne i nezavisne Hrvatske nakon 1991. ipak ulančan u takav povijesni narativ.
S druge strane, popularna kultura vješto je prepoznala potencijal buntovnosti kao jedno od obilježja Gupčeve biografije te je ta buntovnost iskorištena za kritiku vlasti i osoba na pozicijama moći.
Etnogrupa "Legen" u ratnim devedesetima objavljuje album "Seljačka buna", gdje upotrebom mitova i narodnih predaja nastoji aktualizirati neke nove bune, no ovaj put usmjerene ne prema Tahiju, nego prema omraženim likovima devedesetih – tajkunima. Tijekom intervjua s nekim članovima "Legena", na moj upit gdje je Gubec dobio sam odgovor da je on tu, u svima nama.
I u naše vrijeme taj je lik aktualan?
– Osim ovog primjera, tu su i neki drugi primjeri, poput zazivanja Matije Gupca u aktivističkim projektima, Annonymus prosvjedima i, što možda najbolje znamo, u festivalskim događanjima i rekonstrukcijama povijesnih bitaka. Već od prvih dana istraživanja posjećivao sam festival Seljačke bune 1573. u stubičkom kraju i vidio da Gubec utjelovljen u festivalskim izvedbama postaje i zabava, i roba, i lik na podmetačima za čaše, dok Seljačka buna i njezina festivalska izvedba postaju mjesto susreta lokalnih entuzijasta, zainteresiranih turista, simbolički potencijal bune kao povijesnog nasljeđa umrežuje se u turističke strategije, potiče razvoj turističkih kapaciteta.
Rekli ste mi da svako dugo istraživanje stvara određenu traumu, tako i vaše istraživanje Gupca i Seljačke bune. Čime se sada bavite?
– Sada se bavim politikama temporalnosti, načinima na koje doživljavamo vrijeme. U našem doživljaju vrijeme je uvijek linearno, ono teče od prošlosti preko sadašnjosti prema budućnosti, mene zanima zašto, pogotovo u kontekstu jugoistočne Europe koja, da parafraziram Churchilla, proizvodi više povijesti nego što je možemo konzumirati. Mene zanima kakva su obilježja našeg odnosa prema vremenu. Postoji li vrijeme izvan linearnih kauzalnosti, možemo li vrijeme tretirati kao cirkularno, fragment, kretanje, pokret...
Tako sam se odmaknuo od Gupca i usmjerio se prema lokalnim inačicama vremena kojima tepamo iz perspektive promoviranja turizma, kao što su "fjaka", kao nekakav autohtoni vremenski izričaj, ili naše poslovično "pomalo", kada se nekako nastojimo društveno regulirati i reći "uspori malo, nisu stvari toliko hitne", i vidjeti u kojoj mjeri takvi osjećaji vremena koji nestaju u ovom ubrzanom vremenu koje nas sve melje, imaju emancipatorski potencijal, odnosno svijest za neke nove doživljaje vremena.
Događa se da neki prostori, poput Morskih orgulja u Zadru, gdje ljudi odahnu nakon jurnjave gradom, usporavaju protok vremena, to jest naš osjećaj prolaznosti vremena. Ako je to tako, zanima me zašto je to tako, i postoji li neki emancipacijski potencijal u tome, možemo li nešto iz toga naučiti i primijeniti u našem svakodnevnom životu.
Primjerice, taj osjećaj užurbanog vremena, kada je potrebno "stati na balun", i zašto se takve stvari više njeguju u Dalmaciji nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske. U kontekstu recentnog iseljavanja mladih, često se čuje "Vani ti je grozno, vani ne možeš piti kavu". Drugim riječima, taj fenomen kave koji se događa usporava vrijeme, razgovara se o nebitnim stvarima, događaju se Seinfeld situacije...
---
NARATIVI
Studenti nemaju
pravo na mišljenje
– Jedna od prvih stvari koju na početku kažem studentima je da nemaju pravo na mišljenje. U zemlji u kojoj svi imaju pravo na mišljenje, naravno, studenti se vrlo često pobune. No, s vremenom studente naučim da mišljenje mora biti kvalificirano znanjem i specijalizacijom u nekom području.
Smatram da ljudi žive život temeljen na pričama i na svojim pričanjima priča, na naracijama unutar kojih stvaraju smisao od svojeg života, gdje su bili, što su radili 1991. ili 1573., nebitno, ali svi se krećemo u tim simboličkim sferama. Kao dijete koje je odraslo u Bjelovaru, daleko od sudbine Zadra, meni je, primjerice, svaka sirena za opću opasnost označavala: super, idemo se igrati u podrum. Moja perspektiva rata i mojeg oca, koji je bio branitelj, i perspektiva mojih prijatelja su drugačije, kao i žena koje su sjedile u podrumu. Sve te perspektive pokazuju da naše sjećanje nije toliko monolitno. Svaka politika voli uzeti samo jedan ili više momenata i pretvarati ih u dominantni narativ. U takvim se momentima uvijek izlažete opasnosti da druge ne uključujete, iako su jednako vrijedni i mogu jednako dobro oslikati što rat za nekoga znači, traumu ili sretan događaj.
---
---
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tumačenja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
)
[extra_fields_search] => tumačenja 1 1 1 1 1 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2021-02-05 08:30:09
[created_by] => 3134
[created_by_alias] => Ivica Nevešćanin
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2021-02-09 16:45:27
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2021-02-09 16:45:27
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 0
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/02\/05\/15917676.jpg","\/images\/slike\/2021\/02\/05\/15917684.jpg","\/images\/slike\/2021\/02\/05\/15917682.jpg","\/images\/slike\/2021\/02\/05\/15917680.jpg","\/images\/slike\/2021\/02\/05\/15917678.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Luka Gerlanc\/Cropix","Luka Gerlanc\/Cropix","Luka Gerlanc\/Cropix","Luka Gerlanc\/Cropix","Luka Gerlanc\/Cropix"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["Tomislav Oroz","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1282","k_15917676_1280.jpg":"1280x1280","k_15917676_1024.jpg":"1024x1024","k_15917676_640.jpg":"640x640","k_15917676_480.jpg":"480x480","k_15917676_340.jpg":"340x340","k_15917676_220.jpg":"220x220","o_15917676_1280.jpg":"1280x854","o_15917676_1024.jpg":"1024x683","o_15917676_640.jpg":"640x427","o_15917676_480.jpg":"480x320","o_15917676_340.jpg":"340x227","o_15917676_220.jpg":"220x146","h_15917676_1280.jpg":"1280x854","h_15917676_1024.jpg":"1024x683","h_15917676_640.jpg":"640x427","h_15917676_480.jpg":"480x320","h_15917676_340.jpg":"340x227","h_15917676_220.jpg":"220x147","pp_15917676_1280.jpg":"1006x1280","pp_15917676_1024.jpg":"805x1024","pp_15917676_640.jpg":"503x640","pp_15917676_480.jpg":"377x480","pp_15917676_340.jpg":"267x340","pp_15917676_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1282","k_15917684_1280.jpg":"1280x1280","k_15917684_1024.jpg":"1024x1024","k_15917684_640.jpg":"640x640","k_15917684_480.jpg":"480x480","k_15917684_340.jpg":"340x340","k_15917684_220.jpg":"220x220","o_15917684_1280.jpg":"1280x854","o_15917684_1024.jpg":"1024x683","o_15917684_640.jpg":"640x427","o_15917684_480.jpg":"480x320","o_15917684_340.jpg":"340x227","o_15917684_220.jpg":"220x146","h_15917684_1280.jpg":"1280x854","h_15917684_1024.jpg":"1024x683","h_15917684_640.jpg":"640x427","h_15917684_480.jpg":"480x320","h_15917684_340.jpg":"340x227","h_15917684_220.jpg":"220x147","pp_15917684_1280.jpg":"1006x1280","pp_15917684_1024.jpg":"805x1024","pp_15917684_640.jpg":"503x640","pp_15917684_480.jpg":"377x480","pp_15917684_340.jpg":"267x340","pp_15917684_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x2876","k_15917682_1280.jpg":"1280x1280","k_15917682_1024.jpg":"1024x1024","k_15917682_640.jpg":"640x640","k_15917682_480.jpg":"480x480","k_15917682_340.jpg":"340x340","k_15917682_220.jpg":"220x220","o_15917682_1280.jpg":"1280x1917","o_15917682_1024.jpg":"1024x1533","o_15917682_640.jpg":"640x958","o_15917682_480.jpg":"480x719","o_15917682_340.jpg":"340x509","o_15917682_220.jpg":"220x329","h_15917682_1280.jpg":"1280x854","h_15917682_1024.jpg":"1024x683","h_15917682_640.jpg":"640x427","h_15917682_480.jpg":"480x320","h_15917682_340.jpg":"340x227","h_15917682_220.jpg":"220x147","pp_15917682_1280.jpg":"1006x1280","pp_15917682_1024.jpg":"805x1024","pp_15917682_640.jpg":"503x640","pp_15917682_480.jpg":"377x480","pp_15917682_340.jpg":"267x340","pp_15917682_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1282","k_15917680_1280.jpg":"1280x1280","k_15917680_1024.jpg":"1024x1024","k_15917680_640.jpg":"640x640","k_15917680_480.jpg":"480x480","k_15917680_340.jpg":"340x340","k_15917680_220.jpg":"220x220","o_15917680_1280.jpg":"1280x854","o_15917680_1024.jpg":"1024x683","o_15917680_640.jpg":"640x427","o_15917680_480.jpg":"480x320","o_15917680_340.jpg":"340x227","o_15917680_220.jpg":"220x146","h_15917680_1280.jpg":"1280x854","h_15917680_1024.jpg":"1024x683","h_15917680_640.jpg":"640x427","h_15917680_480.jpg":"480x320","h_15917680_340.jpg":"340x227","h_15917680_220.jpg":"220x147","pp_15917680_1280.jpg":"1006x1280","pp_15917680_1024.jpg":"805x1024","pp_15917680_640.jpg":"503x640","pp_15917680_480.jpg":"377x480","pp_15917680_340.jpg":"267x340","pp_15917680_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x2876","k_15917678_1280.jpg":"1280x1280","k_15917678_1024.jpg":"1024x1024","k_15917678_640.jpg":"640x640","k_15917678_480.jpg":"480x480","k_15917678_340.jpg":"340x340","k_15917678_220.jpg":"220x220","o_15917678_1280.jpg":"1280x1917","o_15917678_1024.jpg":"1024x1533","o_15917678_640.jpg":"640x958","o_15917678_480.jpg":"480x719","o_15917678_340.jpg":"340x509","o_15917678_220.jpg":"220x329","h_15917678_1280.jpg":"1280x854","h_15917678_1024.jpg":"1024x683","h_15917678_640.jpg":"640x427","h_15917678_480.jpg":"480x320","h_15917678_340.jpg":"340x227","h_15917678_220.jpg":"220x147","pp_15917678_1280.jpg":"1006x1280","pp_15917678_1024.jpg":"805x1024","pp_15917678_640.jpg":"503x640","pp_15917678_480.jpg":"377x480","pp_15917678_340.jpg":"267x340","pp_15917678_220.jpg":"173x220"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 4810559 Threads: 5 Questions: 167743629 Slow queries: 72933
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 4924793
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 53
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front04
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[parent] => 119
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
)
[link] => /vijesti/hrvatska/etnolog-tomislav-oroz-matija-gubec-su-bili-i-radic-i-pavelic-i-tito-simbolika-seljacke-bune-bila-je-privlacna-i-ustasama-i-partizanima-1076557
[printLink] => /vijesti/hrvatska/etnolog-tomislav-oroz-matija-gubec-su-bili-i-radic-i-pavelic-i-tito-simbolika-seljacke-bune-bila-je-privlacna-i-ustasama-i-partizanima-1076557?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 630277
[name] => Tomislav Oroz
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-02-06 14:44:31
[main_article_id] => 0
[alias] => tomislav-oroz
[link] => /tag/tomislav-oroz
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 602464
[name] => Matija Gubec
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2020-02-25 18:46:09
[main_article_id] => 0
[alias] => matija-gubec
[link] => /tag/matija-gubec
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tumačenja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Etnolog Tomislav Oroz: Matija Gubec su bili i Radić, i Pavelić, i Tito. Simbolika Seljačke bune bila je privlačna i ustašama i partizanima
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3134
[name] => Ivica Nevešćanin
[username] => ivica.nevescanin
[email] => ivica.nevescanin@slobodnadalmacija.hr
[password] => $2y$10$dvf/Fim4uuFs2azWGhuZw.uCSZYgWQEm.S3IDrCVmuQDMDlRd4njO
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/ivica-nevescanin-3134
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1652
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1652.webp
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1652.webp
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/05/15917676.jpg
[galleryCount] => 5
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Luka Gerlanc/Cropix
[mainImageDesc] => Tomislav Oroz
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/05/15917676.jpg
[title] =>
Luka Gerlanc/CropixTomislav Oroz
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/05/15917684.jpg
[title] =>
Luka Gerlanc/Cropix
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/05/15917682.jpg
[title] =>
Luka Gerlanc/Cropix
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/05/15917680.jpg
[title] =>
Luka Gerlanc/Cropix
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/05/15917678.jpg
[title] =>
Luka Gerlanc/Cropix
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Tomislav Oroz docent je na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Rođen je prije 37 godina u Zagrebu, a od 2008. živi u Zadru, gdje gradi zapaženu sveučilišnu karijeru.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2014. je obranio doktorsku disertaciju koja je krajem 2018. dobila formu knjige "Gdje si bio 1573.? Lica i naličja Matije Gupca u praksama sjećanja".
U zemlji i društvu gdje se svaki povijesni događaj i svako povijesno sjećanje u javnom diskursu nemilosrdno skrutinizira, gdje svaka prošlost ima svoju zagovornike i protivnike, svoje pristaše i zatornike, zvuči gotovo nevjerojatno da autora knjige koji na primjeru legendarnog vođe Seljačke bune u 16. stoljeću problematizira, analizira i dekonstruira povijesne istine i društvene konstrukte sjećanja, još nitko nije intervjuirao.
Zbog čitavog spleta nepredvidivih okolnosti knjiga, nažalost, nije doživjela promociju u godini nakon izlaska, a prošle, kada je izdavač "Jesenski i Turk" isplanirao promotivne aktivnosti, dogodila se pandemija.
Knjiga Tomislava Oroza, prema riječima recenzentice Nevene Škrbić Alempijević, na znanstveno utemeljen, a širem čitateljstvu pristupačan način nudi odgovor na pitanje: kako i zašto suvremena društva koriste slike svoje prošlosti?
U naslovu namjerno parafrazirate pitanje koje je posljednjih trideset godina bitno obilježilo atmosferu hrvatskog društva, "gdje si bio 1991."?
– Kada su me pitali zašto takav naslov, ponukan vječnim pitanjem, ali adresiranim na 1991., kojim smo bombardirani zadnjih nekoliko desetljeća, pitanjem koje je s vremenom postalo humoristična dosjetka za kavom, rekao sam – možda nije loše dotjerati to pitanje do apsurda i preinačiti ga u 1573. godinu. S obzirom na neke osobitosti naše kulture te kulturni kôd naše komunikacije, u kojoj se kćer oslovljava sa "sine", u kojoj na pitanje "tko si" zapravo mislimo "čiji si", u kojoj se mirisi "čuju", postaviti "neozbiljno" pitanje "Gdje si bio 1573." možda može biti početak ozbiljnog promišljanja našeg odnosa prema prošlosti.
Kako se Hrvati sjećaju? Postoji li kolektivno sjećanje na neke povijesne događaje, na primjer 1941., 1945., 1971., 1991.? Odnosno, što je razlog različitoj interpretaciji zajedničke prošlosti i jesmo li po tome drukčiji, primjerice, od Nijemaca, Slovenaca, Mađara...
– Teško za odgovoriti. To je kao da vam pokušam dati odgovor što Hrvati jedu ili kako se Hrvati oblače. Ako postavite pitanje na taj način, uvijek se izlažete opasnosti da svaki "konačan" odgovor izostavlja neku drugu perspektivu. Posljedično takvim odgovorima klizite u neki oblik esencijalizacije i generalizacije, što izostavlja temeljni postulat etnologije i kulturne antropologije kao znanstvene discipline koja zagovara razumijevanje problema uvažavanjem kulturnog konteksta. No da se vratim na pitanja "kako se sjećamo", odnosno "što je razlog različitim interpretacijama", ali iz vizure mojih istraživanja.
Moje je istraživanje pokazalo da načini na koje oblikujemo sjećanja, pridodajemo značenja i svrhu mogu biti raznoliki: od službenih načina prisjećanja komemorativnog karaktera i vrlo često iniciranih s vrha, do raznolikih načina unutar onoga što označavam pojmom popularne kulture – prisjećanja koje kreće kroz književnost, stripove, filmove, crteže, svakodnevne prakse, na primjer sastajanje kod spomenika kojeg više nema, pa sve do suvremenih tehnologija i društvenih mreža unutar kojih sjećanja "bujaju", umnažaju se brzinom koju je danas zaista teško pratiti.
A zašto su sjećanja različita? Samim time što reflektiraju raznolikost naših uvjerenja, društvenog i kulturnog konteksta, osobnih preferencija, pozadinskog softvera koji oblikuje naša tumačenja prošlosti ili, bolje rečeno, naše potrebe prošlosti. Drugim riječima, krećemo se u različitim diskursima. Hoćemo li isti događaj tumačiti kao dio zavjereničkog diskursa, kao dio diskursa spasenja, identitetskog diskursa ili državotvornog, reflektira se i na naša poimanja povijesti.
---
---
U kontekstu društvenog sjećanja, gdje je mjesto izmišljanju tradicije i što smo sve to izmislili?
– Teorije koje dolaze iz područja memory studies, kao i sve uspostavljene na temeljima socio-kulturnog konstruktivizma, upozoravaju nas da su pojave u kulturi uvijek proizvod određenog društva, vremena, kulture. Puno smo toga izmislili, ali to ne znači da živote živimo ravnajući se samo racionalnim odlukama na temelju faktografski utvrđenih činjenica.
Promišljati zašto je to tako znači ući u dinamiku razumijevanja takvog kulturnog procesa. Svaka je tradicija na neki način izmišljena, međutim, pod tim izmišljanjem ne mislimo na neki oblik fikcionalizacije koji treba procjenjivati kriterijem točnog ili netočnog. On je uvijek određeni kulturni i socijalni konstrukt koji se tijekom vremena počinje umrežavati u različite druge diskurse i poprimati obilježje neproblematičnog.
Kako su Matija Gubec i Seljačka buna interpretirani kroz 19., 20. i 21. stoljeće, odnosno od HSS-a, ustaša, komunista, do popularne kulture i postsocijalizma?
– To je tema čitave knjige, pa stvarno mi je izazov predstaviti to u nekoliko rečenica. Pokušat ću biti kratak, iako profesionalna deformacija i iskustvo predavanja odvuku u duge elaboracije. Kada je riječ o simbolici Matije Gupca i Seljačke bune, zajednički nazivnik za različita razdoblja jest neprestano ekvilibriranje između jednog i drugog. Arhivski izvori iz 19. stoljeća pokazuju da se u javnom poimanju i političkom diskursu aktiviralo Gupca ili bunu ovisno o trenutku koji je zahtijevao jedno ili drugo. Primjerice, sukobi oko zemljišne međe između seljaka i vlastele u Hrvatskom zagorju u novinskim bi izvještavanjima upozoravali na neke nove bune, ali ne i na Gupca.
Slično se primjećuje i kod Marije Jurić Zagorke na prijelazu stoljeća, koja u drami "Evica Gupčeva", postavljenoj na kazališne daske, poziva na bunu. S obzirom na to da su likovi odjeveni u odjeću njezina vremena, s puškama u rukama i zastavama, pozivali na Seljačku bunu, takva je buna bila očita referencija na režim Khuena Hedervaryja. Književna djela poput Šenoine "Seljačke bune" ili Bogovićeve drame "Matija Gubec, kralj seljački" portretiraju Gupca kao osobu ispred svog vremena.
Posebno je 20. stoljeće "oživilo" Gupca?
– Kada je riječ o političkim diskursima 20. stoljeća, tu stvar postaje zanimljiva. U jednom trenu za simbolikom Seljačke bune i Matije Gupca posežu i HSS i ustaše i partizani. No interpretacije bune i Gupčevih zasluga su drugačije. Također, naglasak interpretacije je na Gupčevu liku.
Kod HSS-a neprestano se naglašava Gupčevo seljačko podrijetlo i njegova politička dalekovidnost te organska veza sa stranačkim prvacima, braćom Radić, kao nastavljačima Gupčevih ideja. Na taj je način vodstvo stranke željelo legitimirati vlastiti program, ukorjenjivanjem u povijesnu opravdanost političkih ciljeva stranke.
Kada je riječ o ustašama, naglasak je na usporedbi Ante Pavelića i Gupca, koji tobože pogiba zbog državotvorne ideje. Također, kada je riječ o diskursu, on je obilježen onim momentom Gupčeve biografije koji je bio politički najpraktičniji za ustaški pokret – žrtva i martirij povijesnih ličnosti za ideju države neovisne o stranim vladarima. U isto vrijeme kada za Gupčevom simbolikom posežu ustaše i HSS-ovci, i partizani uviđaju propagandni potencijal Gupčeve bune.
S obzirom na to da je kod Seljačke bune još uvijek riječ o lokalnoj predaji, unatoč naporima HSS-a da tu legendu prošire izvan Hrvatskog zagorja, Tito šalje naputak partizanima da prolaskom kroz sela pjevaju puntarske pjesme kako bi potaknuli narod na pobunu protiv vlasti i kako bi teško shvatljivu marksističku terminologiju približili lokalnim poimanjima pravde i nepravde, odnosno svijeta bez gospodara. Tu je posebno bila plodna usporedba između Tita i Gupca kao dva sina Hrvatskog zagorja – dok je jedan prije nekoliko stoljeća započeo klasnu borbu izgubivši pritom život, drugi ju je nastavio i izvojevao pobjedu unutar partizanskog pokreta.
---
---
Nastavilo se i nakon rata?
– Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave Jugoslavije, analogija Tito = Gubec se nastavlja i zaokružuje u liku Tita. To je vidljivo po prvim predstavama u Beogradu, gdje se na svaki spomen Gupca u predstavi kazalište diže na noge i plješće Titu kao novom Gupcu, ili, primjerice, prilikom govora održanog u Zagrebu Tito na Markovu trgu poziva na izgradnju slobode s mjesta na kojem je jednom užarenom krunom okrunjen Matija Gubec, da bi zatim politički ceremonijal odveo u Hrvatsko zagorje.
Poslijeratni fokus se mijenja, pa se tako asocijacija buntovništva vezana uz Gupca umanjuje i interpretativno se njegove zasluge zatvaraju u Titovim postignućima. Seljačka buna se pak s druge strane naglašava, ali kao buna s kojom se svi mogu identificirati u smislu izgradnje socijalističkih društvenih odnosa u poslijeratnom društvu.
Paralelno s postojanjem ovakvih političkih vizija Gupca i Seljačke bune, otvara se i prostor popularne kulture od pedesetih godina, gdje se povijesne ličnosti poput Gupca uvode u neka nova eksperimentiranja. Primjerice, stripovi Ivice Bednjanca u sklopu edicije "Nikad robom" ("Sablast nad Medvedgradom" i "Stubička avet") koketiraju s idejom Matije Gupca, ali u ruhu potencijalno prvog superjunaka koji i nakon smrti (u obliku duha) osvećuje nepravde učinjene seljacima.
U popularnoj kulturi događa se igrani film Vatroslava Mimice, ali i poznata rock-opera, posvećena Gubecu i buni?
– Rock-opera "Gubec beg" sedamdesetih izaziva isprva sablazan u jugoslavenskom društvu zbog ideje da se Gupca utjelovi u liku tada mladića Branka Blaće. Kako su svi imali viziju Gupca kao mudrog starca, nerijetko uvrštenog u red važnih povijesnih ličnosti, novinski članci dovode u pitanje primjerenost mladog Gupca u trapericama, i to još u buntovnom rock-izdanju. Gupca se izjednačavalo s Titom, a sad odjednom Prohaska, Krajač i Metikoš započinju ideju rock-opere, koja je u to vrijeme bila avangardna umjetnička forma.
Film Vatroslava Mimice "Seljačka buna" možda je najbolji primjer suvremenih portretiranja Gupčeva lika. Naime, prilikom razgovora s Mimicom upućen sam da su ga ljudi često zaustavljali na ulici ispitujući ga tko će glumiti Gupca. Mimica je bio svjestan da to treba biti čovjek njegova vremena, čovjek s ulice koji će progovarati jezikom mitova i tradicije, pa poziva čitatelje Vjesnika u srijedu da sudjeluju u anketi naslovljenoj "Tražimo lik Matije Gupca".
Za nekoliko mjeseci novinska redakcija bila je zatrpana pismima, opisima, crteži, skulpturama Matije Gupca, a javljaju se svi – od tvorničkih radnika, vojnih lica, mesara, učenika, poznatih ličnosti, umirovljenika. I zanimljivo je čitati sve te opise – neki predlažu da glumac u filmu mora biti "naš čovjek", da mora biti čovjek s ulice, predlažu se susjedi glumci – naturščici, nogometaši, političari. U kontekstu pitanja našeg vremena "što je muškarac bez brkova", zanimljivo je da je sedamdesetih gotovo jednoglasno za sve Gubec trebao imati brkove, kao neki zadnji krik ulične mode, pa neki prijedlozi kreću i za time da bi Matiju Gupca odlično glumio Mišo Kovač ili Boris Dvornik. Izbor je na kraju pao na Fabijana Šovagovića. Kao filmski lik predstavljen je poput renesansnog umjetnika, a ne kmeta iz 16. stoljeća, koji igra šah, promućurno promišlja o povijesnim i društvenim zbivanjima, što je vrlo malo vjerojatno...
Kako se Gubec "snašao" u postsocijalizmu u, kako kažete, "konzumerističkoj aproprijaciji"?
– Rekao bih, dobro se snašao. Nakon devedesetih Gubec je nestao kao referencija službenog političkog diskursa. Na to nas upozoravaju i istraživanja Ive Žanića, koji je to tumačio kao promjenu političkog kursa u kojem je ideja državnosti, a ne klasna borba, zadobila puno značajniju ulogu. Posljedično, hrvatski knezovi, banovi, kraljevi, plemstvo bili su nositelji takve ideje, dok je Gubec kao kmet koji se borio protiv plemstva. Ili, da parafraziram jednog saborskog zastupnika devedesetih, Gubec je postao hohštapler. Tako je iz fraze o "kolijevci heroja u buntovnom Hrvatskom zagorju" – Gubec započeo, Tito završio – ispao Tuđman, ali je nastanak slobodne i nezavisne Hrvatske nakon 1991. ipak ulančan u takav povijesni narativ.
S druge strane, popularna kultura vješto je prepoznala potencijal buntovnosti kao jedno od obilježja Gupčeve biografije te je ta buntovnost iskorištena za kritiku vlasti i osoba na pozicijama moći.
Etnogrupa "Legen" u ratnim devedesetima objavljuje album "Seljačka buna", gdje upotrebom mitova i narodnih predaja nastoji aktualizirati neke nove bune, no ovaj put usmjerene ne prema Tahiju, nego prema omraženim likovima devedesetih – tajkunima. Tijekom intervjua s nekim članovima "Legena", na moj upit gdje je Gubec dobio sam odgovor da je on tu, u svima nama.
I u naše vrijeme taj je lik aktualan?
– Osim ovog primjera, tu su i neki drugi primjeri, poput zazivanja Matije Gupca u aktivističkim projektima, Annonymus prosvjedima i, što možda najbolje znamo, u festivalskim događanjima i rekonstrukcijama povijesnih bitaka. Već od prvih dana istraživanja posjećivao sam festival Seljačke bune 1573. u stubičkom kraju i vidio da Gubec utjelovljen u festivalskim izvedbama postaje i zabava, i roba, i lik na podmetačima za čaše, dok Seljačka buna i njezina festivalska izvedba postaju mjesto susreta lokalnih entuzijasta, zainteresiranih turista, simbolički potencijal bune kao povijesnog nasljeđa umrežuje se u turističke strategije, potiče razvoj turističkih kapaciteta.
Rekli ste mi da svako dugo istraživanje stvara određenu traumu, tako i vaše istraživanje Gupca i Seljačke bune. Čime se sada bavite?
– Sada se bavim politikama temporalnosti, načinima na koje doživljavamo vrijeme. U našem doživljaju vrijeme je uvijek linearno, ono teče od prošlosti preko sadašnjosti prema budućnosti, mene zanima zašto, pogotovo u kontekstu jugoistočne Europe koja, da parafraziram Churchilla, proizvodi više povijesti nego što je možemo konzumirati. Mene zanima kakva su obilježja našeg odnosa prema vremenu. Postoji li vrijeme izvan linearnih kauzalnosti, možemo li vrijeme tretirati kao cirkularno, fragment, kretanje, pokret...
Tako sam se odmaknuo od Gupca i usmjerio se prema lokalnim inačicama vremena kojima tepamo iz perspektive promoviranja turizma, kao što su "fjaka", kao nekakav autohtoni vremenski izričaj, ili naše poslovično "pomalo", kada se nekako nastojimo društveno regulirati i reći "uspori malo, nisu stvari toliko hitne", i vidjeti u kojoj mjeri takvi osjećaji vremena koji nestaju u ovom ubrzanom vremenu koje nas sve melje, imaju emancipatorski potencijal, odnosno svijest za neke nove doživljaje vremena.
Događa se da neki prostori, poput Morskih orgulja u Zadru, gdje ljudi odahnu nakon jurnjave gradom, usporavaju protok vremena, to jest naš osjećaj prolaznosti vremena. Ako je to tako, zanima me zašto je to tako, i postoji li neki emancipacijski potencijal u tome, možemo li nešto iz toga naučiti i primijeniti u našem svakodnevnom životu.
Primjerice, taj osjećaj užurbanog vremena, kada je potrebno "stati na balun", i zašto se takve stvari više njeguju u Dalmaciji nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske. U kontekstu recentnog iseljavanja mladih, često se čuje "Vani ti je grozno, vani ne možeš piti kavu". Drugim riječima, taj fenomen kave koji se događa usporava vrijeme, razgovara se o nebitnim stvarima, događaju se Seinfeld situacije...
---
NARATIVI
Studenti nemaju
pravo na mišljenje
– Jedna od prvih stvari koju na početku kažem studentima je da nemaju pravo na mišljenje. U zemlji u kojoj svi imaju pravo na mišljenje, naravno, studenti se vrlo često pobune. No, s vremenom studente naučim da mišljenje mora biti kvalificirano znanjem i specijalizacijom u nekom području.
Smatram da ljudi žive život temeljen na pričama i na svojim pričanjima priča, na naracijama unutar kojih stvaraju smisao od svojeg života, gdje su bili, što su radili 1991. ili 1573., nebitno, ali svi se krećemo u tim simboličkim sferama. Kao dijete koje je odraslo u Bjelovaru, daleko od sudbine Zadra, meni je, primjerice, svaka sirena za opću opasnost označavala: super, idemo se igrati u podrum. Moja perspektiva rata i mojeg oca, koji je bio branitelj, i perspektiva mojih prijatelja su drugačije, kao i žena koje su sjedile u podrumu. Sve te perspektive pokazuju da naše sjećanje nije toliko monolitno. Svaka politika voli uzeti samo jedan ili više momenata i pretvarati ih u dominantni narativ. U takvim se momentima uvijek izlažete opasnosti da druge ne uključujete, iako su jednako vrijedni i mogu jednako dobro oslikati što rat za nekoga znači, traumu ili sretan događaj.
---
---
---
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/etnolog-tomislav-oroz-matija-gubec-su-bili-i-radic-i-pavelic-i-tito-simbolika-seljacke-bune-bila-je-privlacna-i-ustasama-i-partizanima-1076557
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=6db9e617e6cc02ad41d521d9b59fb1ee9a424836
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Etnolog+Tomislav+Oroz%3A+Matija+Gubec+su+bili+i+Radi%C4%87%2C+i+Paveli%C4%87%2C+i+Tito.+Simbolika+Selja%C4%8Dke+bune+bila+je+privla%C4%8Dna+i+usta%C5%A1ama+i+partizanima&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fetnolog-tomislav-oroz-matija-gubec-su-bili-i-radic-i-pavelic-i-tito-simbolika-seljacke-bune-bila-je-privlacna-i-ustasama-i-partizanima-1076557
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fetnolog-tomislav-oroz-matija-gubec-su-bili-i-radic-i-pavelic-i-tito-simbolika-seljacke-bune-bila-je-privlacna-i-ustasama-i-partizanima-1076557
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tumačenja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
)
19. svibanj 2024 20:44
