StoryEditorOCM
Crna kronikaratna priča

Stevo Gadafi, čovjek koji je ubijao stare i nemoćne hrvatske žene. Neće nikad odgovarati za stravične zločine

Piše Borna Marinić, VIJESTI SD
21. listopada 2023. - 19:57

Dana 21. listopada 1991. godine dogodio se nezapamćen zločin nad civilnim stanovništvom u Domovinskom ratu. U mjestu Baćinu, selu nedaleko Hrvatske Dubice, u pounjskom kraju, tog dana srpske snage počinile su stravičan pokolj.

Uz lokalno stanovništvo iz Baćina, u žrtve ratnog zločina ubrajaju se i mještani Cerovljana i Hrvatske Dubice koji su ostali u svojim domovima i nakon što je taj dio Hrvatske okupiran. Iako je većina civila napustila to područje, oko 120 seljana, Hrvata mahom starije dobi, ostalo je živjeti i nakon okupacije u Hrvatskoj Dubici i okolnim selima.

Više od mjesec dana nakon okupacije čelnici lokalnih Srba pomno su isplanirali zločin. Sastavljen je popis preostalog stanovništva hrvatske nacionalnosti, te izdana zapovijed za njihovo uhićenje. Na intervenciju rodbine i prijatelja uhićenika koji su bili privatno povezani ili u srodstvu sa Srbima pušteno ih je desetak. Po preostale zatočene civile, najvećim dijelom žene visoke životne dobi, stigao je autobus. Rečeno im je da ih se vozi na razmjenu u Glinu no umjesto toga završili su na stratištu.

Dovedeni su u blizinu sela Baćin gdje su uz još desetak Hrvata pobijeni rafalima iz automatskog oružja. Mrtva tijela ostavljena su nepokopana uz rijeku Unu.

image

ilustracija

/Shutterstock

Kasnije su, kada se počeo širiti smrad, okupatorske vlasti bagerima u rupe uz obalu pokopali sve pobijene. Svi ubijeni, njih 56, bili su mahom starije dobi, osobe koje nisu bile u mogućnosti napustiti svoje domove. U tom razdoblju uhićen je i likvidiran i veći broj civila iz Baćina, Dubice i Cerovljana na nepoznatim lokacijama. Potpuno precizan popis pobijenih ne postoji, a bageri su do neprepoznatljivosti izmasakrirali njihova tijela. Do danas su identificirani posmrtni ostaci samo 45 osoba.

Za zločin je odgovorna jedinica za posebne namjene "Kaline" iz Komogovine u sastavu "Milicije SAO Krajine", pod zapovijedanjem Steve Borojevića poznatog pod nadimkom Gadafi koji je poginuo 1992. nakon što je počinio niz stravičnih zločina na Banovini.

Tek nakon što je televizijska emisija "Istraga" napravila rekonstrukciju zločina, pokrenula se pravna država. Godine 2006. započeta je istraga da bi 2010. županijsko državno odvjetništvo u Sisku, za zločin u Baćinu, podiglo optužnicu protiv 15 osoba. Njih sedmorica osuđeni su 2013. godine na 125 godina zatvora, ali niti jedan od osuđenika nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Tako za jednu od najvećih masovnih grobnica iz Domovinskog rata još uvijek nitko nije odgovarao.

image

ilustracija

/Shutterstock

Oslobođeni

Jutarnji list u veljači ove godine je objavio: 

Devetorica optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Kostrići u studenome 1991. su na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođeni krivnje zbog nedostatka dokaza.

Sutkinja Saša Lui je, obrazlažući presudu, precizirala da jedini svjedok i neposredni očevidac Nikola Bunjevac nije opisao događaj kako je navedeno u optužnici.

Dodala je kako je Bunjevac rekao da je vidio dvojicu muškaraca, od kojih je jedan bio u civilu, kako ubijaju njegovu majku te da je skupina uniformiranih muškaraca došla u Kostriće, u općini Majur, nakon što su njegovi stanovnici već bili ubijeni.

Nadodala je kako je nedvojbeno utvrđeno da su devetorica optuženika pripadala jedinici milicije za posebne namjene SAO Krajine (tzv. Šareni), ali da ta činjenica nije dovoljna kako bi se neosporno potvrdilo da su počinili zločin.

Također, iz materijalnih dokaza nije bio moguće utvrditi u koje vrijeme su optuženici bili pripadnici tzv. Šarenih.

Za zločin u Kostrićima bili su optuženi Stevo Džakula, Nikola Bogdanović, Mile Milinović, Vlado Gavrilović, Veselin Božović te Dragan i Žikica Pendić, a sudilo im se u odsutnosti jer mahom prebivaju u Srbiji.

Optužnica ih je teretila da su u ranim jutarnjim satima 15. studenoga 1991. ubili najmanje 15 stanovnika Kostrića, među kojima i dvoje djece, nakon čega su zapalili gotovo sve kuće u selu radi prikrivanja zločina.

Mnoge žrtve do danas nisu identificirane, a zapovijed za ubijanje Kostrićana dao je zapovjednik tzv. Šarenih Stevo Borojević zvan Gadafi kojega su godinu dana kasnije, u međusobnim obračunima, ubili pripadnici njegove postrojbe.

Obrazlažući oslobađajuću presudu za devetooptuženog Zdravka Matijaševića, optuženog da je ubio civila Zlatka Jurića, sutkinja je pojasnila kako činjenica da je s još dvojicom pripadnika tzv. Šarenih odveo Jurića iz njegove kuće u Majuru, da im pokaže gdje se navodno nalazi skriveno oružje, nije dostatna da ga se proglasi krivim za smrt civila čije tijelo nikad nije pronađeno.

Zamjenik Županijskog državnog odvjetništva Robert Petrovečki najavio je žalbu na nepravomoćnu oslobađajuću presudu.

U studenome 1991. srpske paravojne postrojbe u selu Kostrići kraj Hrvatske Kostajnice ubile su svih 16 stanovnika, među kojima i dvoje djece.

Večernji je pak u 2016. godini pisao: 

Punih 25 godina trebalo je istražnim tijelima Republike Hrvatske da otvore istragu za jedan od najgorih zločina koji su počinile srpske paravojne formacije na području Banovine 15. studenoga 1991. godine. Masakr je počinjen nad preostalim mještanima hrvatskoga sela Kostrića, na području Majura – ubijeno je ukupno 16 mještana među kojima su bila i braća Dario i Tomislav Jurić koji su tada imali dvije i četiri godine.

S njima je u kući ubijena i njihova majka Vera. Jedini je preživio Zlatko Jurić, suprug i otac ubijenih, koji tada nije bio u selu, no kada je našao mrtve i krenuo prijaviti zločin, naišao je upravo na one koji su pokolj i počinili pa su i njega ubili.

Najstarija žrtva masakra bio je Petar Bašić. U trenutku kada je ubijen imao je 93 godine. Selo je zapaljeno, zajedno sa žrtvama u kućama. Njihove ostatke nakon Oluje nalazila je i rodbina čisteći ognjišta. Zločin su, utvrdilo se ubrzo, počinili pripadnici jedinice za posebne namjene Kaline-Komogovina MUP-a tzv. RSK, koji su odgovorni i za masakre u Baćinu, Volinji i drugdje. Njihov zapovjednik, zloglasni Stevo Borojević - Gadafi ubijen je u međusobnom okršaju suboraca 1992. godine.

Zločin je bio tako užasan da su i službena tijela tzv. RSK pokrenula istragu te su 1992. godine ispitali jednog pripadnika te jedinice koji je dao opširan iskaz o sudjelovanju jedinice u akciji “čišćenja” Kostrića. Iskaz je pronađen nakon Oluje i predan hrvatskom MUP-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. lipanj 2024 15:57