StoryEditor
Crna kronikaincident u hrvacama

Prva presuda u Hrvatskoj zbog prijetnji zdravstvenim radnicima: pijani Mrva sjekirom mahao pred ekipom Hitne pomoći, dobio je dvije godine zatvora

Piše Vladimir Urukalo
14. veljače 2020. - 09:21
Joško Šupić/HANZA MEDIA/ilustracija

Krajem prošle godine na splitskom Općinskom sudu donesena je jedna od prvih presuda u Hrvatskoj za kazneno djelo prisile prema zdravstvenom radniku, koje je u Kazneni zakon uvedeno u siječnju 2019.

Nepravomoćna presuda donesena je krajem studenoga, da bi samo dva mjeseca kasnije Županijski sud u Dubrovniku odbio žalbu okrivljenog i potvrdio prvostupanjsku odluku. A po toj je presudi Ivan B. (46) zvani “Mrva” osuđen na dvije godine zatvora te na obvezno liječenje od ovisnosti.

Optužnica ODO-a Split teretila ga je da je 8. kolovoza 2019. u Hrvacama bio vidno alkoholiziran, i nakon što su mu pristupili djelatnici sinjske Hitne pomoći - liječnik, vozač i medicinska sestra - nije s njima htio ući u vozilo “Hitne”. Htjeli su ga odvesti na Psihijatriju, no Mrva je to odbio i počeo sjekirom i kosirom prijetiti i zamahivati prema njima pa su oni pobjegli.

Na suđenju je sve priznao i ispričao se. Kazao je i da nije alkoholičar, ali da koji put popije “čašicu više” kao što se dogodilo i tog dana (izmjereno mu je 3,4 promila) te da konzumiranje alkohola može držati pod kontrolom. Živi s roditeljima, nije zaposlen i prima socijalnu pomoć od 300 kuna, a nešto zaradi i radeći u poljoprivredi.

Smanjeno ubrojiv

Vještačenjem je utvrđeno da je bio smanjeno ubrojiv baš zbog alkohola te da, s obzirom na njegovu ovisnost, postoji opasnost da će počiniti teže kazneno djelo. Kao olakotne okolnosti uzeto je njegovo priznanje i kajanje te smanjena ubrojivost, no kao otegotna okolnost uzeto je da je dosad bio višestruko osuđivan na višegodišnje kazne zatvora, i to za razbojništva s elementima nasilja.
Iznenađujuće brzo pravosudno rješavanje slučaja svakako je ohrabrujuća vijest za sve djelatnike u zdravstvu koji su stalno izloženi neugodnostima, napadima i prijetnjama. Tako je, primjerice, Hrvatska komora medicinskih sestara prije uvođenja ovog kaznenog djela objavila istraživanje iz 2018., po kojem je čak 89 posto sestara doživjelo neki oblik nasilja na poslu, dok je 95 posto glavnih medicinskih sestara kazalo da fizička zaštita i sigurnost u zdravstvenim ustanovama nisu na odgovarajućoj razini. Istraživanje je pokazalo i da više od polovice ustanova nema zaštitarsku službu od 0 do 24 sata, a da ih samo 9 posto ima tu službu samo noću.
- Meni se čini da je ovo jedna od prvih takvih presuda u Hrvatskoj, bar ja nisam dosad čuo ni za jednu. Neka se samo krenulo, pohvalno je da se počelo raditi. Vjerujem da bi ova presuda mogla imati utjecaja na to da se ovakve stvari pokušaju svesti na minimum. Doživio sam dosta takvih napada i mislim da bi ovaj slučaj mogao pokazati i dokazati ljudima da moraju biti svjesni da će odgovarati ako potegnu neko oružje ili napadnu zdravstvene radnike, ne samo djelatnike Hitne pomoći - komentirao nam je Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika Hitne medicinske pomoći.

Nema opravdanja

Za komentar smo upitali i Hrvatsku liječničku komoru.

- Smatramo nedopustivim i verbalno i fizičko nasilje prema liječnicima i svim ostalim zdravstvenim djelatnicima. Napadi na liječnike i drugo osoblje ne samo da nanose štetu napadnutima, nego kao posljedicu imaju i ugrožavanje pružanja zdravstvene zaštite pacijentima. Zdravstveni djelatnik kojemu se prijetilo ili koji je napadnut obično nije u mogućnosti nastaviti pružati zdravstvenu uslugu.

Tako da nasilje izravno ugrožava pacijente, među kojima mogu biti i oni kojima je usluga hitno potrebna. Nema opravdanja za bilo koje nasilje, ali nasilje nad zdravstvenim djelatnicima je za dodatnu oštru osudu i kaznu, jer se čini nad ljudima koji su posvetili cijeli svoj profesionalni život pomaganju i liječenju drugih - poručuju iz Komore, dodajući da ne raspolažu potpunim informacijama o broju i vrsti napada na liječnike, ni o eventualnim sudskim postupcima ili presudama, budući da većina liječnika nasilje prijavljuje izravno poslodavcu i/ili MUP-u.

Po podacima Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, koja je zadnje izvješće objavila za 2017. godinu, u toj je godini samo u bolnicama bilo 330 slučajeva fizičkog nasilja nad zdravstvenim osobljem, a kod hitne medicine 20 fizičkih napada.

Komora: Ozbiljan i svakodnevan problem


- HLK je prije nekoliko godina napravio anketno istraživanje svojih članova o izloženosti, koje je pokazalo da je čak 93 posto anketiranih liječnika doživjelo na poslu neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja, a fizički napad na liječnika dogodio se u 22 posto anketiranih zdravstvenih ustanova. Čak 83 posto anketiranih liječnika bilo je žrtva verbalnih napada na radnom mjestu, dok je 17 posto anketiranih liječnika doživjelo i fizičko nasilje. Istraživanje je pokazalo da je nasilje nad liječnicima i sigurnost radnog okruženja vrlo ozbiljan, svakodnevni problem. Višegodišnjim naporima i zalaganjem konačno smo 2019. dočekali izmjenu Kaznenog zakona, u koji je uvršten potpuno nov članak – prisila prema zdravstvenom radniku (čl. 315a).

Predlagatelju zakona i samom zakonodavcu jasno smo argumentirali da se djelom prisile nad zdravstvenim radnikom u obavljanju zdravstvene djelatnosti zapravo onemogućuje pružanje zdravstvene skrbi građanima i posljedično uskraćuje Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu.

Za počinitelja koji liječnika ili drugog zdravstvenog djelatnika, koji obavljaju javnu službu, silom ili prijetnjom spriječi u obavljanju posla, predviđena je kazna zatvora do tri godine, odnosno pet godina za kvalificirani oblik. Ono što je ključno je da se zakon primjenjuje na način da se takva djela procesuiraju po službenoj dužnosti, a ne po privatnim tužbama liječnika. Liječnici, kao ni drugi zdravstveni djelatnici, nisu zakonom definirani kao službene osobe.

Zadnjim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, na sličan način su definirana i kaznena djela prisile prema osobama koje obavljaju javne ovlasti (socijalni radnici, učitelji), a već od prije u Kaznenom zakonu postoje i takva djela prema novinarima i odvjetnicima - odgovorili su nam iz liječničke komore.

#HITNA POMOć#PRIJETNJE

Izdvojeno