Od genijalnih pojedinaca koje vrbuju velike i moćne tvrtke, preko startupa spremnih "disruptati" svjetska tržišta, rapidno rastućih digitalnih agencija do uspješnih produktnih firmi s milijunskim investicijama. Dalmatinski IT ima sve. Uključujući i programe poput "Digitalne Dalmacije", čija je uloga njegovanje ljudi odmalena kako bi bili što spremniji stvoriti ovo što smo na početku teksta naveli.
Prst na digitalnom pulsu Dalmacije imaju upravo ovaj projekt Splitsko-dalmatinske županije i njegov voditelj, ujedno i pročelnik Upravnog odjela za informacijsku tehnologiju i zajedničke poslove SDŽ Damir Brčić, koji nam je pojasnio kako diše domaća IT scena.
- Prema strukturi našeg dalmatinskog IT-ja, proporcionalna je povezanost sa svjetskim trendovima. Pretežit broj malih dalmatinskih IT tvrtki su digitalne agencije ili poslovnice većih svjetskih kompanija i poslovni trendovi kod njih su, logično, jako povezani s općim poslovnim IT trendovima; kada je tržište u usponu, obilje je poslova, dobro se posluje i prilično se agilno zapošljavaju novi zaposlenici.
Poremećaj na tržištu
Kada se dogodi poremećaj na tržištu, odnosno recesija kao sada, dotok novih poslova je sporiji, jer i naručitelji postaju oprezniji. Vaga se budžet, pazi se na troškove i generalno nema većih zapošljavanja. O otpuštanjima u velikim svjetskim korporacijama govorilo se već prošle godine, ali taj trend koji se kod nas uglavnom osjetio kao zastoj novih zapošljavanja uvijek je s nekakvim zakašnjenjem od godinu dana.
Uglavnom, najveći efekt pokazao se kod zastoja zapošljavanja mladih programera - tzv. junior developera, dok su iskusni programeri, tzv. seniori, i dalje traženi - kazao je Brčić, koji će danas u 11 sati, u hotelu "Briig", sudjelovati na konferenciji "Hrvatski IT: Što nas čeka sutra?" koju organizira Slobodna Dalmacija.
Osvrnuo se i na to koliko pratimo korak sa svjetskim tehnološkim "novitadama". Negdje smo dobri, no u nekim poljima ipak zaostajemo. A to je zapravo sjajan prostor za napredak.
Što se tiče tehnoloških trendova, tu je dalmatinski IT prilično u trendu kad se radi o samim frontend i backend tehnologijama za izradu aplikacija, međutim, mi u "Digitalnoj Dalmaciji" uočavamo problem s adopcijom tehnologija AI (umjetne inteligencije), pa i blockchain tehnologija u izgradnji vlastitih rješenja.
Također, Split ne prati dinamiku razvoja rješenja za cybersecurity, odnosno kibernetičku sigurnost s obzirom na to kolika je potražnja i kakav je trend svugdje u svijetu. S te strane određenim edukacijama, radionicama i pokretanjem meetup grupa za navedena područja pokušavamo pogurati stvari u Splitu i Dalmaciji na bolje.
Goran Leutar (COE tvrtke NAIS) smatra kako možemo ponuditi uistinu visoku kvalitetu kadra.
Naši IT-jevci prepoznati su u svijetu. Ne mislim samo na Europu, nego i na Sjevernu Ameriku i druge dijelove svijeta. To se vidi i po tome što u Hrvatskoj ima jako velik broj agencija koje rade isključivo za strano tržište.
Prednost za europske klijente
Osobno sam imao priliku razgovarati s nekoliko takvih klijenata, gdje su na pitanje zašto su odabrali Hrvatsku odgovorili da su zadovoljni kvalitetom usluga koje dobivaju te cijenom koju za to plaćaju. Isti ti klijenti su prije radili s firmama izvan Europe, ali nisu bili zadovoljni zbog drugačijeg "mindseta", odnosno načina razmišljanja kod tih programera pa je bilo mukotrpno dogovarati razvoj proizvoda.
Još jedna prednost za europske klijente je ta što smo u istoj vremenskoj zoni kao i oni pa nema kasnonoćnih sastanaka, kaže Leutar te dodaje kako je domaći kadar itekako kvalitetan.
Hrvatski IT-jevci su po mom mišljenju vrhunski programeri, vrhunski kreatori novih proizvoda te jako inovativni, što se vidi i po broju uspješnih IT tvrtki koje su nastale u Hrvatskoj, a koje su poslije kupili strani fondovi i tvrtke. No, treba biti oprezan s cijenama jer se zbog velikog interesa podigla cijena na lokalnoj IT sceni, počevši od plaća developera do cijena koje sada tvrtke nude klijentima kako bi kompenzirale povećanje troškova. Time riskiramo da te strane tvrtke počnu tražiti iste ili slične usluge u regiji, primjerice u Srbiji ili Rumunjskoj, za niže cijene – zaključio je Leutar.
